Vaʻaia vailaʻau o pusi

O le faʻamaʻi e sili ona matautia, aua e oo lava i aso nei o auala o togafitiga e le maua ai ni faʻamafanafanaga iʻuga. E amata uma lava i le gaosia o paleni manu. O nei siama e mafai mulimuli ane ona liua i ni faʻamaʻi eseese. O se tasi o mea autu o se vailaʻau vailaʻau o pusi. I lenei tulaga, e aafia ai le mucous membranes o le manava o le manu. O le lamatiaga o loʻo i ai i le mea moni e faapea, o le maʻi na faʻaliliu mai le manu i le manu, pe afai e teuina i totonu o le fale e tasi ma faʻaaoga se tasi faletaele . Ae o le mea pito sili ona leaga, o le cronovirus e faʻapipiʻiina i se ituaiga o siama matautia mo tagata taʻitasi, ma e le mafai ona afaina ai isi i lenei siama. E aliali mai o taimi uma e ese ai le togafitiga togafitiga.

Vaʻaia vailaʻau o pusi - faʻamaoniga

E tatau ona faʻaeteete le au faʻatoʻa, o loʻo aofia ai le tele o ituaiga o pusi i le taimi e tasi ma o loʻo i ai se avanoa e maua ai tamaʻi tama i totonu o le fata e tasi. O le mea o le taunuuga leaga i se taimi puupuu o le faanoanoa, ae le o le mea sili ona leaga. E i ai tulaga pe a faʻalavelave le tino o le manu i le siama ma o le a avea le faʻamaʻi ma le faʻamagaloina - o se foliga masani o le tafe, pe a foliga mai e masani le pusi.

Faʻalogo i le amio ma le manuia o lau manu. O vailaʻau vailaʻau i pusi o loʻo i ai faʻamaoniga nei:

Vailaʻau vailaʻau i pusi - togafitiga

I viral peritonitis, o pusi e faʻaaogaina se auala manino. O le mea muamua o loʻo faʻamaonia mai ai faʻamaʻi, e fuafua i le mamafa ma le tulaga o le faʻamaʻi o le fagafao. E le gata i lea, e tatau ona e faia se punoto o le manava manava ma aveese le vai na maua mai i lea mea, ina ia faigofie ai le tulaga o le meaola i se mea itiiti.

I le faʻatusatusaina, o togafitiga faʻapitoa e faʻamatalaina. O le fagafao o loʻo faʻamatalaina ai meaʻai e lagolago ai le masini cardiovascular. I tulaga ogaoga, e tatau ona suʻeina le toto.

E le gata i lea, o se pusi ua faʻamatalaina se meaai faapitoa. I le avea ai o se tulafono, ua tuʻuina atu i se faʻapalapalaina faʻamaʻiina ma nisi vitamini. Afai o se foliga lapopoa, i itula muamua e taua le faʻaaogaina o le malulu i le manava. Ma, o faʻamaʻi faʻasolosolo ua faatonuina i le tuufaatasiga ma le chemotherapy.

O le vailaau faʻasaga i viral peritonitis o pusi e na o le pau lava, ae sili atu le manaia, faʻamoemoe i aso nei, e puipuia lau fagafao. O le Primatosele e na o le pau lea o le fualaau faasaina, ae i lona aoga e leai se tasi e talitonuina e le selau pasene. O le mea moni, o le manu ua tui i se siama ua vaivai, lea e mafai ona na o le salalau i le pito i luga o le manava. O se taunuuga, e tatau i le manu ona atiaʻe le puipuiga i totonu o le mucous membranes. Ae o iinei o loʻo i ai faʻafitauli: e mafai ona faʻaaogaina le tui mai le 16 tausaga le matua (ina ia le puipuia tamaiti i le 6-7 vaiaso), o le tikeri o le puipuiga e aʻafia i le vaega o le ola o le peti, ma le tikeri o puipuiga e latalata i le tagata mamaʻi manu e le silia ma le 75%.

O vailaʻau faʻamaʻi i pusi e tuʻuina atu i tagata?

O le tele lava o taimi e manatu ai o lenei siama i pusi e tutusa ma le siama o le tino, ma o isi punaoa ua taua ai o le AIDS-faapena. E leitioa na vave ona fausia le tala e faapea o vailaʻau vailaʻau o pusi e tuʻuina atu i tagata.

O le mea moni, o mea uma e sili atu ona lelei. E naʻo le lavelave o le siama gasegase e faigofie tele i le sui, ma o ona foliga e mautinoa lava le faʻavaivaia o le tino puipuia. O le mea moni, o nei mea tutusa uma ma sootaga ma le AIDS ma le HIV e muta. Mo se tagata, o manu feʻai viral peritonitis e le matautia.