Volcano Agung


Bali Island i Initonesia , lea na manumalo ai i le alofa o le fia miliona o tagata tafafao maimoa mai le lalolagi atoa, ua lauiloa o se tasi o nofoaga sili e malolo i Southeast Asia. O le mea taua o lenei parataiso o le vaomatua o se tuufaatasiga tulaga ese o mea taua i aso nei ma se mea mauoa ua tuanai ma o se talatuu faaleaganuu, ma o le natura o le natura o le motu ua manatu e tulaga ese ma e tosina mai ai manatu o tagata suesue ma tagata masani mo le faitau afe o tausaga. Faatasi ai ma le tele o faafiafiaga e mafai e Bali ona ofoina atu i se malo ese, o le mea sili ona manaia ma e tusa lava pe itiiti le matautia o le malaga i le mauga volcano Agung, lea o le a tatou talanoaina i auiliiliga mulimuli ane i lenei tusiga.

Mea moni fiafia

Volcano Agung i Bali (maualuga - 3142 m) - o le mauga aupito tele lea o le motu ma o lona pito sili ona maualuga. O loʻo tu i le itumalo Karangasem i sasaʻe ma ei ai sona aafiaga taua i luga o le tau i le itulagi atoa. O le lua, lapoa ma loloto (520x375 m), e le pei o isi volcanoes , e matua leai lava se vao. O le isi faʻamatalaga manaia e uiga i le faʻailoga e fesoʻotaʻi ma le tala: e manatu tagata o le malo ia Gunung Agung o se faʻataʻitaʻiga saʻo o le Mauga Mauga o Matuu i Buddhism, lea e manatu o le totonugalemu o atunuʻu uma. E talitonuina na aumai e le uluai Hindu vaega o Meru i le motu i seneturi ua mavae.

O le mauga o Agung i Bali o se stratovolcano malosi, lea na faatamaia ai le faitau afe o soifua ma lona mana faataumaoi. O le faʻaleagaga mulimuli na tupu i le ogatotonu o le 20 seneturi, ma mafua ai le silia ma le 1,100 maliu, 300 manuʻa tuga, ma faʻaumatia atoa o latou fale. Talu mai lena taimi, o se vaega tele o volcanoic activity ua matauina i ni nai taimi, ae ua le toe faia ai ni suiga.

Agai i le mauga mauga o Agung

O le mauga o Gunung Agung, e ui lava i le lamatiaga (seia oo mai i le taimi nei mai lona lua o nisi taimi o mea taua o le ulaula ma le sulfur), ua manatu o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa i turisi i Bali. I le taimi nei, e na o le 2 auala autu e mafai ai ona e aʻe i luga:

  1. E ala i le malumalu Pasar Agung. O lenei auala e mafai ai ona e manumalo e tusa ma le 2000 m i le 3-4 itula. E ui lava o le auala e muta le 100 m i le tumutumu o le mauga, o loʻo matagofie pea laufanua matagofie. O le savaliga e amata i le 2: 00-2:30 i le po, ma le faʻamoemoe o le faʻafeiloai atu i le sunrise i lau mea e te alu ai. Afai o loʻo e le malaga faʻatasi ma se taʻiala, o le a muamua ona e manaʻomia se auala e te aʻe ai mai le malumalu. Ina ia faia lenei mea, ae aʻe i luga mai le pakaga i autafa o le papa maa i faitotoa o le malumalu i totonu, liliu i le agavale ma faaauau pea ona e savali seia oo ina avea le auala ma auala lautele.
  2. E ala atu i le malumalu o Besako . O le aʻei luga o le mauga mu o Agung i Bali i le auala savaliga mai le Besakikh temple (o le fale sili ona taua o le motu) o se malaga faigata, e tusa ma le 6-7 itula. E le pei o le auala muamua, o le pito i tua o le mauga, ae peitai, o le itula mulimuli lea ua manatu e sili ona leaga ma e manaʻomia ai se sauniuniga faaletino lelei (i luga o nisi auala o le auala o le a manaʻomia ai ona e alu i luga o fa uma). Afai e te manaʻo e faʻafeiloai le taeao i le pito i luga, e tatau ona e amataina le auala i le 23.00, e ui lava mo e alolofa i se tafaoga tuai e tasi le isi faimalaga e amata i le 4:00.

Fautuaga aoga

O le alu i le pito i luga o se tasi o mea taua masani a Bali e le mafai ona fai e aunoa ma se sauniuniga faapitoa. Pe a fuafuaina se malaga, ia eʻi totoʻa i vaega taua e pei o:

  1. Taimi. O le taimi aupito sili mo le aʻei luga o le mauga mu o Agung mai ia Aperila ia Novema. I le vaitau timuga (aemaise lava i le taumalulu - ia Ianuari ma Fepuari) o le leaga o le tau o le tau e lamatia ai mo tagata tomai faapitoa. Manatua o le maualuga o le mauga e fesuisuiaʻi, o le mea lea, ao leʻi amataina le savaliga sopo, ia mautinoa e siaki le vaʻai o le au vaʻaia.
  2. Laei. Talu ai o le aʻega i le pito i luga o le Mauga o Agung e le mafai ona taʻua faigofie, o le a le lava le au sneakers masani. Filifili ni seevae malolosi, leai ni seevae i fale taʻaloga faʻapitoa. O le tele o asiasiga e faia i le po, pe a mamafa tele le tau i luga o mauga, ia mautinoa ia aumai se matagi poʻo se ufimata e le susu.
  3. Meafaigaluega. E tusa lava pe e te tolauapi ma se vaega ma se taʻiala, ia e mautinoa e te tauaveina mea e tatau ai: o se pusa fesoasoani muamua, o se tapasa, se telefoni feʻaveaʻi ma se kata SIM i le lotoifale, o se pusa faʻaaogaina, o se tapasa GPS ma se faafanua.
  4. Meaai. O le auala i le pito i luga o le mauga ma tua i tua atoa e alu i le 8 i le 15 itula, o lea e tatau ai ona popole muamua i meaai (sandwiches, fualaau aina fou) ma vai (lauti, kofe). Aua nei galo e inu le tele o vai - ona o le maualuga, o le mauga e mafai ona tupu.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O le toatele o tagata tafafao maimoa e sili ona fiafia i se malaga taamilosaga faapitoa, o le tau lea e masani ona aofia ai femalagaaiga mai soo se faletalimalo i Bali i le amataga o le auala ma le tua (pe a oo i le itula e tasi i le lua itula). E toatele le au malaga na o mai i le motu ona o le fiafia i sea ituaiga malaga, o le taimi lava lea e uma ai ona toe foi i le malaevaalele.

Afai e te talitonu i ou tomai ma fuafua e faʻatoʻilaloina le tumutumu o Agung na o oe, ia gauai atu i auala nei o femalagaaiga:

  1. Faʻataʻoto se uila vilivae. E tusa lava pe le iloa le gagana Peretania i se tulaga lelei, e mafai ona e alu i le mauga. O le auala ole ala e tau atu i le manava o le manava e matua leaga lava, ae faʻalelei, ma i le auala o loʻo i ai pea ni faʻatau laiti ma faleoloa ma mea uma e te manaʻomia. E mafai ona e vaʻaia se taavale tuusao i le malaevaalele poʻo le taulaga pito lata ane i Agungu - Klungkung.
  2. Bemos. O pasese laiti "Bemos" i aso nei e le o se lauiloa tele o femalagaiga i Initonesia , ae o loʻo faʻaaoga pea e tagata mo le fegasoloʻiga. E aupito sili ona lelei i latou i le taeao, ae ia manatua o loʻo i ai se fesiitaiga i le va o Klungkung ma le fale o Besakiy, lea e tatau ona e iloa muamua mai le avetaavale.