Lanu mumu i le laulaufaiva

Mai le taimi umi, o le suʻesuʻega gagana o se mea taua (ma o nisi taimi) auala e faʻamaonia ai faʻamaʻi. I le taimi nei, pe a iai se faʻamaʻi e mafai ona faʻamatalaina lelei le suʻesuʻeina o suʻesuʻega suʻesuʻe, e fai atu fomaʻi i tagata gasegase: "Faʻaali le laulaufaiva." Ma o lenei ua toe faamaonia - o le metotia anamua e leʻi faʻaalia. O le faʻaaogaina, e oʻo lava i se tagata e aunoa ma se aʻoga faafomaʻi atonu e masalomia o se mea e sese i le galuega a lenei po o lena tino. Mafaufau i mea e mafai ona fesoʻotaʻi ma lanu mumu i le gagana - o se mea e masani ona taatele.

Vailaʻau faʻamaʻi

O mafuaaga o le faʻaalia o se lanu mumu i se gagana e masani ona fesootaʻi ma se faʻamaʻi:

  1. Mononucleosis o se faʻamaʻi o le natura viral, lea e afaina ai le pharynx, lymph codes, fiva ma suiga i le toto. Afai e te lagona le tiga pe a afaina, maualuga fiva, vaivaiga, agavaivai i le palpation o gasegase o le lymph, ma e ese mai le laulaufaiva e ufiufi i lanu mumu i foliga o le afaina o le afaina (petechiae), atonu e osofaia e le siama le tino. O le toilalo o le gagana mucous o loʻo matauina i le 2/3 mataupu o le mononucleosis.
  2. Shingles o se isi faʻamaʻi vailaʻau, faʻatasi ai ma le faʻavevesi i vaega eseese o le tino. Afai o le aʻa ma le pito o le laulaufaiva e lanu mumu, o le mafuaaga e na o Nerpes zoster, le "aiga" o le siama e mafua ai le moa.
  3. O le sarcoma o Kaposi e mafua mai i le siama o le herpes ma aafia ai le tele o tagata pipisi i le HIV, e faʻaalia ai o ni maʻi leaga i luga o le paʻu. Afai o se lanu mumu ma se uila e foliga mai i luga o goma, aʻa poʻo le pito o le laulaufaiva, aʻo faʻamaʻi le mucosa o le palate, ma ua faʻapupulaina le pito o le lymph, e mafai e se tasi ona masalomia le sarcoma a Kaposi.

Faʻafitauli pipisi

O foliga vaaia o ni mea patino i le laulaufaiva e mafai ona faʻamaonia ai siama pipisi:

  1. O le fiva fiva e mafua mai i le streptococcus ma o loʻo tuʻuina mai i se tamai vevela, ogaoga fiva, ma le faʻamaʻi tiga. E maʻi tele i latou ao laiti. O le faailoga autu o le osofaia e le tino o le streptococcus o se laulau paʻepaʻe ma mumu mumu, ma e laʻititi, aʻo faʻamausali le maa ma e tu latalata i le ogatotonu o le laulaufaiva (o nisi taimi e ufiufi ai le laulaufaiva).
  2. O le Syphilis o se tasi lea o faʻamaoniga o lenei faʻamaʻi faʻamaʻi: mūmū mūmū sese (chancres) i tua o le laulaufaiva, poʻo le sili atu tonu - o lona tolu tua.
  3. Stomatitis , lea e ono aliali mai ai ni lanu mumu i lalo o le laulaufaiva i le ituaiga o maʻi mama poʻo le itiiti - laʻititi, faatasi ai ma se paʻu purulenti. O le leona lava lea o le mucous o loʻo matauina i le pito i totonu o alafau ma laugutu, o maʻi e mafua ai le tiga, aemaise lava i taimi o taumafa.

Isi mafuaaga o lanu mumu

O le anemia (anemia), e maua ai le lanu piniki ma le laulaufaiva, e le o se lanu piniki ona o se faaletonu i le tino o le toto mumu (erythrocytes), ae o lanu mumu mumu e aliali i luga o le laulaufaiva.

O le "gagana a le faʻafanua" poʻo le alu ese atu o le eralthema o le faʻafofoga tuusaʻo o se maʻi e seasea ona maua, lea e o mai faatasi ma foliga o mumu mumu i le laulaufaiva, manino manino i tua o lanu paʻepaʻe ma e le mafua ai lagona tiga. O lenei ata e tutusa ma konetineta ma sami i luga o le faafanua, ona o le maʻi ma maua ai se igoa patino. Ma e ui o le erythema lava ia e mafua mai i siama poʻo faʻamaʻi viral (e leʻi maua e le fomaʻi le tali sao), "gagana faʻafanua" e mafai ona faʻaalia ai faʻafitauli eseese o totoga i totonu (GIT poʻo le cardiovascular system, mo se faʻataʻitaʻiga). E masani lava, o na ata tusi e maua i le gagana a fafine maʻitaga.

E tatau ona e iloa i se tagata soifua maloloina, o le laulaufaiva, e pei o le tulafono, o le piniki e leai ni lanu ma le mumu, e mafai ona faatagaina sina vaega papaʻe paʻepaʻe. Afai e te vaʻai i se mea e le pei o le faʻata, e talafeagai le faʻaoga mo se faʻamaʻi i le fomaʻi. Afai e afaina le mucosa o le gutu - e tatau ona e asiasi i le fomai nifo.