O le fiva fiva i tagata matutua

O le fiva fiva e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pipisi e aafia ai tagata i aso anamua. Ae ui i lea, i le faagasologa o le evolusione, na atiina ae tagata, ma afai o muamua i le fiva mumu o le a avea o se faamai matuia e masani ona taitaiina atu ai i faafitauli o loo tumau pea mo le olaga, i aso nei o loo tauaveina e le toatele i se faiga faigofie.

O le fiva fiva e masani lava ona afaina ai tamaiti na o le malosi o le puipuiga e matua vaivai lava e tetee ai siama faifai pea. Ma e toʻatele tagata e iai se fesili pe matutua tagata mamaʻi i le fiva, ma talitonu o lenei mea o se "tamaitiiti" faʻamaʻi. O le mea moni, o le faʻamaʻi e le afaina po o le a le matutua o le tino - aua e taua naʻo le vaivai o le tino ua vaivai. O le mea lea o loʻo maʻi le fiva mumu i tagata matutua ma tamaiti.

Faailoga o fiva mumu i tagata matutua

Faailoga o le fiva vevela i tagata matutua e mafai ona vaaia i le amataga o se vaiaso pe a uma le faʻamaʻi, ma i nisi tulaga ile lua vaiaso. E faʻalagolago i le tele o puipuiga e mafai ona taofia le faʻamaʻi.

O le vevela ma le fiva mumu e masani lava e sili atu i le 38 tikeri. I lenei tulaga, o le tagata maʻi e mafai ona faʻasalaina e le ulu o le ulu, faʻafitauli lagona faʻavaivaia, vaivaiga. O se faailoilo manino o lenei maʻi o se vomiting e tasi, a maeʻa ona amata ona tiga le faaila pe a mavae ni nai itula.

Faailoga mai fafo o le fiva mumu i le aso pe a maeʻa le fiva ma le vomiting:

Talu ai ona o le fiva mumu e foliga mai e le lelei, atonu e leai ni uiga manino: mo se faataitaiga, e leai se fiva, pe o foliga e le ufiufi i lanu mumu, e le pei o isi vaega o le tino. O le moli mama o le fiva mumusu e le aofia ai faʻafitauli faigata:

  1. Faʻafouina. O se tasi lea o ituaiga o faʻafitauli, pe a mavae ni nai vaiaso pe a mavae le maʻi, e toe maʻi le tagata.
  2. Angina. E le gata i lea, o le fiva fiva e mafai ona faigata ona o le tonsillitis, lea e fulafula ai le tino o le lymph i le ua ma avea ai ma tiga ile palpation.
  3. Otitis. O le faʻaleagaina i togafitiga lē talafeagai poʻo le faʻavaivaia o puipuiga puipuia e mafai ona aʻafia ai le taligalua.
  4. Faʻamafanaina o fatugaʻo . O le taimi nei o lenei faʻalavelave e seasea lava, ae ui i lea, e ono mafai.
  5. Rheumatism. O le fiva vevela e mafua ai foi ona sili atu le faigata o le rūmāmatika.

O le taimi e faʻafefe ai le fiva i tagata matutua e tusa ma le 10 aso.

E faapefea ona togafitia le fiva mumu i tagata matutua?

Togafitiga o le fiva mumu i tagata matutua e toetoe lava tutusa ma le togafitia o tamaiti. Pau lava le eseesega o le vailaau o vailaʻau.

  1. Malologa malolo. E mafai ona faʻamaʻi ile tagata ile falemaʻi ile na o mataupu ogaoga, e masani ona faia togafitiga i le fale. O le tagata maʻi e manaʻomia le faʻaopoopoina o se potu e ese mai ma tuʻu ai le ie mama mama. E le fautuaina e ave le faʻamaʻi "luga o vae". E le gata i lea, o le tagata gasegase ua tuʻuina atu i ai se isi meaʻai, lea ua kuka. E manaʻomia le itiiti o le faʻafesoʻotaʻi o le tagata maʻi i le lalolagi i fafo, talu ai o le siama o le fiva mumu e ola mo se taimi umi i le siosiomaga i fafo, ona mafai ai lea ona toe faʻafoʻi.
  2. Antibiotics. O sui antibacterial o le penicillin laina lelei le faʻataʻiina o faʻamaʻi. I le fale, o togafitiga o loʻo faʻamatalaina ai fualaau, ma in-patient injections. E mafai ona le mautonu, toe faʻaleleia ma latou analogues.
  3. Tagata faʻatauvaʻa. Ina ia aveesea le fulafula o le pharynx, e mafai e le fomaʻi ona faatonuina togafitiga faʻamaʻi - sirini, allergens ma tutusa.
  4. Vitaminotherapy. O le vitamin C e faʻamalosia ai le puipuiga, ma i tulaga o faʻamaʻi, e fesoasoani i le tino.

Puipuia o fiva i tagata matutua

O fua puipui, e masani lava, i le mataituina o tulaga mama - vavaeeseina o le tagata maʻi, tuʻuina atu ia te ia mea totino patino (ipu, solo solo). Streptococcus fano i le maualuga o le vevela, o lea o mea uma e faʻaaogaina e se maʻi e tatau ona faia i se vevela vevela.