O le tamai atunuu i le lalolagi

I le aʻoga a le aʻoga mo le laufanua, o le mea e leaga ai, e leai lava se suʻesuʻega o mea moni faʻapitonuʻu o la tatou paneta, ma e tele naua: o lanu lanu po o vaituloto, lapopoa poʻo le laʻititi atunuu, pito sili ona maualuga poʻo le pito maualalo i le lalolagi ma sili atu. Aua o le tele o tamaiti, ma tagata matutua, latou te le mananao e malaga e vaʻai i se mea e fiafia i ai o latou lava mata.

I lenei tusiga, o le ae aʻoaʻo ai e uiga i le 10 pito sili ona itiiti o atunuu i le salafa o le lalolagi e uiga i le nofoaga latou te nonofo ai.

  1. Le Poloaiga a Malta . O le atunuʻu laʻitiiti lea i Europa ma le lalolagi atoa i tulaga o loʻo nonofo ai - na o le 0,012 km², (o fale ia e lua i Roma). O le Poloaiga a Malta e le o amanaia e atunuu uma o le lalolagi o se malo tutoatasi tutoʻatasi, ae o sui uma o le faʻatulagaga e faʻamasinoina o latou tagatanuu (12,500 tagata), e tuʻuina atu tusifolau, ei ai ana lava tupe ma faʻamau.
  2. Le Vatican . O le atunuu lauiloa aupito lauiloa i le lalolagi, e pei o le Poloaiga a Malta, i Roma. I totonu o le Vatican, o se nofoaga e itiiti ifo ma le tasi le kilomita faatafafa (0.44 km²), e na o le 826 tagata, ma o le 100 oi latou o loo auauna i le Swiss Guard, lea e puipuia ona tuaoi. O le fale o le ulu o le Katoliko a le Pope ma o le mea lea, e ui lava i lona laʻitiiti, e fiafia tele i faatosinaga faaupufai.
  3. Monaco . O lenei tamai atunuu i le itu i saute o Europa o le sili lea o tagata lautele o loʻo i totonu o atunuʻu laiti: mo le 1 km² e silia ma le 20,000 tagata. Na pau le tuaoi o Monaco o Farani. O le tulaga ese o lenei atunuu o le sili atu lea i le lima taimi o tagata asiasi mai iinei nai lo le faitau aofaʻi o tagata.
  4. Gibraltar . O loʻo i le itu i saute o le Pasefika Iberian, i luga o se lapoʻa papaʻe, e fesoʻotaʻi ma se laufanua tele i tafatafa o le oneone. E ui o lana tala e fesoʻotaʻi vavalalata ma Peretania Tele, ae o le taimi nei o se tulaga tutoatasi. O le vaega atoa o lenei setete e 6.5 km², ma le maualuga o le faitau aofaʻi o Europa.
  5. Nauru . O Nauru o le tamai motu o Oceania, e tu i luga o le motu o le sami i sisifo o le Pasefika, ma o le eria e 21 km² ma o le faitau aofaʻi e sili atu i le 9 afe tagata. Ua na o le pau lea o le setete i le lalolagi e aunoa ma se laumua aloaia.
  6. Tuvalu . O lenei tulaga o le Pasefika o loʻo i luga o le 9 motu mafolafola (atolls) ma le aofaiga atoa o le 26 km², o le faitau aofai e 10.5 afe tagata. O se atunuu matitiva tele lea e mafai ona mou ese ona o le siitia o le vai ma le tafia o matafaga.
  7. Pitcairn . O loʻo i luga o le lima o motu o le Vasa Pasefika, e na o le toʻatasi o loʻo nonofo ai, ma ua manatu o le atunuʻu e aupito itiiti lava le faitau aofaʻi - e na o le 48 tagata.
  8. San Marino . O le setete o Europa, o loʻo i luga o le tumutumu o le Mauga o Titan ma siosiomia itu uma e Italia, ma le eria e 61 km² ma le faitau aofai e 32,000 tagata. O loʻo taʻua o se tasi o setete anamua o Europa.
  9. Liechtenstein . O le teritori o lenei tamaʻi fanua ma le faitau aofai e 29,000 tagata e 160 km². O loʻo tu i le va o Suitiselani ma Austria, i totonu o Alps. O Liechtenstein o se atunuʻu o loʻo galue malosi i le atunuʻu o loʻo galue i le faʻasili atu o oloa eseese ma i se tulaga maualuga o le ola.
  10. Marshall Islands . O se vaega atoa lenei o le talafatai, e aofia ai peʻa ma tamaʻitaʻe, o se vaega atoa o le 180 km² ma le aofaʻi o le 52,000 tagata. Seʻi oʻo i le 1986 o se kolone a Peretania, ae o le taimi nei o se tutoatasi tutoatasi, e lauiloa i tagata tafafao maimoa.

I le faamasani atu ia te oe ma atunuu e 10 e sili ona laitiiti i le lalolagi, ou te fia faaopoopo atu o le tele ma le ola ai i nei atunuu o le popolega faifai pea o le malo mo ona tagatanuu.