Paka a le Atunuu o Nouei

I le faaiuga o le 20 seneturi, o le Green Party, lea na aofia ai ma tagata ilogalogoa ma tagata popoto o le atunuu, sa galulue i Nouei . O la latou galuega taua o le tosina atu lea o le gauai o le sosaiete ma pulega i punaoa faanatura a le atunuu, faapea foi ma le faatuina o malae vaalele a le atunuu. O pitonuʻu puipuia na faia faapitoa lava e puipui ai ituaiga o manu ma laau e le masani ai ma lamatia, ae o tagata e le o iai ni sini e leai se sini e tapunia nei teritori. I se isi itu, o faiga faʻavae a le Palemene o loʻo faʻaalia ai le faʻaavanoaina o asiasiga i nei nofoaga, atinaʻeina o alamanuia ma ala o turisi.

O le manumalo muamua o le Green Party o le fausia lea o le Rondane National Park i le 1962. Ma i le aso, o Norway e 44 paka a le atunuʻu, o le 8% o le teritori o loʻo nofoia e le atunuʻu.

O paka lauiloa a le atunuʻu o le atunuʻu

O malae taamilo a le atunuʻu o se tasi lea o nofoaga sili ona lauiloa i turisi i Nouei. Lalo o se lisi o paka lauiloa lauiloa i le atunuʻu:

  1. Hardangervidda o le tele lea o paka o Nouei, o loʻo i luga o le mauga maualuga e tasi. Na faavaeina i le 1981. O le teritori o le paka, e 3422 sikuea mita. kilomita, e masani ona ola i ituaiga ituaiga o fusi, o polar foxes ma owls Arctic. E tele auala sopo i luga o le paka, faapea foi ma le Bergensbahnen ma le auala.
  2. Jotunheimen o se paka a le atunuu o Nouei, e lauiloa mo mauga pito maualuga i le atunuu . I le teritori o le 1151 sikuea sikuea. km. O pito sili ona maualuga o Jotunheimen o Gallhöpiggen (2469 m) ma Glittertern (2465 m), faapea foi le maualuga o le afu i Norway - Wettisfossen. O le tulaga o le National Park Park o Jotunheimen o le 1980. E tele ituaiga o meaola, i totonu ia i latou: luko, tia, lynx, luko, ma le taʻavale i vaituloto papa.
  3. Jostedalsbreen o se nofoaga e sili ona fiafia mo tagata tafafao maimoa ma mauga. E taʻutaʻua mo le mea moni e faapea, o le glacier pito sili lea i Europe, o le mea e 487 sikuea mita. km. O le pito maualuga o le Jostedalsbreen National Park o le Mauga o Lodarskap, e 2083 mita le maualuga.
  4. Dovrefjell Sunndalsfjella - o le eria o lenei paka a le atunuu o Nouei e 1 693 sikuea sikuea. km. E aofia ai mauga, ma i luga o lona teritori e mafai ona e feiloai i ia sui o le lalolagi o meaola e pei o musk povi, fulufulu, ufiufi, ueto auro, ma isi.
  5. Folgefonna o se paka lea o lona autu autu o le puipui lea o le glacier o le igoa lava e tasi, o le lona tolu pito i tele lea i Nouei. Folgefonna o loʻo i le itumalo o Hordaland ma e aofia ai se vaega o le 545.2 mita sikuea. km. O le paka e manaia i le tele o laufanua (mai le tele o ituaiga o meaola i vao vaomatua) ma fauna (tundra patridge, ueto auro, lapoʻa o le moonstone, woodpeckers, leuli mumu). O le paka ua lelei ona atinaʻe polokalame faʻavaomalo tagata tafafao maimoa, fausiaina ni fale e 4.
  6. Rheinhermen - o le laufanua mauga o le paka e lelei mo le tulimanu o manu. O le paka e ufiufi ai se nofoaga o le 1969 sikuea sikuea. km. O pito maualuga o le paka e oʻo atu i le 2000 m, ma o le pito sili ona maualalo e 130 mita le maualuga o le maualuga o le sami.
  7. Breheimen o se nofoaga ofoofogia lea e mafai ona e maua ai le timuga ma le vaʻaia i Nouei. O le teritori o le 1691 sikuea. km e aofia ai vanu ma vailaʻau lelei.

O le lisi o mea o loʻo totoe, o paka laititi e le lauiloa i le vaega o le televise o Nouei, e faapenei:

I le motu pito i tele o Nouei - Svalbard - e iai foi le puipuiga o le natura: