Santa Cruz Palace


O le a, e foliga mai, o tagata Spaniards o ni tagata lauiloa: o le tele pe itiiti foi le matagofie o le fale i le ogatotonu o le aai ua matua atu nai lo le masani masani e taua o le maota, e pei o le Palacio de Santa Cruz.

Se vaega o talafaasolopito

E le mamao mai le Maota tele i le vaitaimi o le Habsburg i le sikuea faʻaonaponei Na tofia e le Tupu o Philip IV i le itumalo o le itumalo i le vaitau mai le 1620 i le 1640, na fausia ai se mea manaia fafo. O nisi o tusiata lauiloa na auai i le fausiaina i le tele o tausaga, o le tasi oi latou - o le tusitala o le poloketi - le lauiloa Juan Gomez de Mora. O le maota e fausia i maʻa ma piliki mumu. Ua maeʻa le maa sinasina ma o le pylons o loʻo faʻatonuina. Mai lea tulaga, o le ogatotonu o le maota o le maota o loo i ai ni mea taua matagofie e toe fausia. O se taunuuga, o le fale fou e fetaui ma le atoatoa i totonu o le sikuea.

I le taimi muamua, o le fale fou na i ai fale, fale faamasino ma falepuipui. Mulimuli ane, i le 1767, na toe fausia, ma o le ata fou o le fale na taʻua o le Maota o Santa Cruz ona o le ekalesia o le igoa lava e tasi, lea sa lata ane. I le faaliliuga - o le Maota o le Keriso Paia. O pagota na iloa o ia o:

  1. Poet Lope de Vega, o le na molia ona o le taufaaleaga e uiga i lana pele muamua (o tagata masani o le tusisolo e mafai foi ona asiasi i le Falemataaga o Lope de Vega i Madrid).
  2. O le pagota faaupufai Siaosi Barrow, o le na nofo i le potu mo le tolu vaiaso.
  3. General Rafael de Riego, o le na faatulagaina se osofaiga faasaga i le pule tupu i le 1820.
  4. O le faaSipaniolo "Robin Hood" o se tagata gaogao ma le atamai, o Luis Candelas, o le, e tusa ai ma le tala, e lei faamaligiina se tasi o mataua o le toto ma fesoasoani i tagata matitiva.

O le Inquisition Sipaniolo na faʻataunuʻuina foʻi ona tagata pagota i lenei falepuipui, o le tele o pagota na faʻasusia pe susunuina mulimuli ane i le Plaza Mayor. I le auala, e le mamao mai le falepuipui muamua, o nei aso ua tatala ai le faletalimalo lauiloa "Caves of Luis Candelas" (o le 5-minute le mamao mai le faleaiga o le maketi foi lea o San Miguel ma o se tasi o fale mataaga lauiloa i Madrid - o le falemataaga o le jamon ).

I le ogatotonu o le seneturi XIX i totonu o le fale sa i ai se afi matautia, ma o le taunuuga na toetoe lava a faʻaumatia atoa ai le maota. Ma i le amataga o le seneturi lona 20, na tuʻuina atu ai e le malo Sipaniolo ni tupe mo le toe faʻaleleia o le tele o maafaʻasolopito, e aofia ai le Pa o Santa Cruz na toe faʻaleleia i lona ata muamua. Mulimuli ane na toe faʻafouina ina ua maeʻa le faʻatafunaga o le Taua Faʻa-le-agavaʻa, ma i le 1996 na aloaia aloaia ai o se maa faamanatu.

O le fiafia o le tafaoga o le i ai i le taimi: o le falepuipui muamua mo le mamalu ma tagata ese, o le aso nei o le Matagaluega o le Va i Fafo o Sepania - o se tala faasolopito.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Asiasi i le Maota o Santa Cruz i aso nei e mafai ona saoloto i tagata uma. O le metro aupito lata ane Sol (laina L1, L2 ma le L3), nofoaga pasi - Archivo de Indias.