Monastery o Encarnación


O le Monastery Royal o Encarnación , po o le Faauigaina o le Alii - o se tasi lea o penina o le tupe faaSipaniolo. O lenei faʻamaumauga o Augustinian na faavaeina i le 1611 mo nuns mai le vasega pito i luga. O le monastery e mauoa i aganuu eseese - o tamaʻitaʻi mauʻoa masani oe fia auai i le monastery (poʻo aiga faʻamaoni e fia auina atu a latou tama talavou) o se saofaga i le monastery na ofoina atu mea eseese o mea taufaʻataua.

O loo galue pea le monastery i aso nei - ma o loo faamoemoe pea mo sui o aiga pito sili ona taua o Sepania.

O loʻo i ai se monaseti Encarnacion i le Plaza Encarnacion Square ma le igoa e tasi, e mafai ona e aʻafia i metro (alu i le Opera station). I luma o le monastery o se maafaamanatu i Lope de Vega, na faatuina iinei i le 70 o seneturi talu ai. O le tusitala o le faʻatagata o Mateo Inurria. I le auala, lata ane i le monaseta o le Thyssen-Bornemisza Museum - o se tasi o le Triangle Golden o Arts, lea e aofia ai foi le Falemataaga o Prado ma le Masiofo Sofia Arts Centre .

Se vaega o talafaasolopito

O le fausiaina o le monastery e aofia ai le Masiofo Margarita o Ausetalia, le faletua o Philip III. I le faamamaluina o lenei mea, o nisi taimi o le monastery e taʻua foi o Las Margaritas. O le faavae o le monastery na faapaiaina mo le tuliesea o Moriscos mai Sepania, lea na tupu i le 1609. O le fausiaina o le poloketi, na atiaʻe e le failautusi-tusi o le Alberto de la Madre Dios, na amata i le taimi lava na maeʻa ai le tusi.

O le Tupu o Filipo e le gata na faataatia le uluai maa i le faavae o le monastery - o le tupu tupu lava ia na pulea lona fausiaina (Margarita - e le o umi, talu ai na maliu o ia i le tausaga lava lea e 1611, lea na faavaeina ai le monastery), o lea na maeʻa ai le fausiaina i se taimi puupuu tulaga ese - na o 5 tausaga. Ae o le uluai nuns na faaali mai aʻo lei i ai se "fale" fou na saunia mo i latou ma sa nonofo muamua i le monastery o St. Isabel. Na latou o mai mai le monisitete o Augustinian o le aai o Valladolid, ma o le uluaʻi faaaliga o le monastery o le afafine o le tupu ma le masiofo, o Aldons de Sounig. O le mea lea, na faia ai e monarchs se tasi o meaalofa muamua i le faleteuoloa o le monastery - o se ipu agate, ua fusia i auro ma teuteu i le lapisi. O lenei ipu na faʻaaogaina i le taimi o le vasega auai.

O le fausiaina o le monastery ua fausia i le ituaiga o erresco (o le ituaiga o se suiga "vavalalata" o le Renaissance ma e faaigoaina i le tusiata o Herrero). Na avea o ia ma se faataitaiga mo le fausiaina o le tele o isi malumalu i Sepania. O le facade e faia i piliki ma maa maa.

O le tatalaina aloaia o le monastery na faia i le 1616, Iulai 2, ina ua maea le galuega. O le sauniga na faia i se pomu le mafaamatalaina ma tumau i le aso atoa. O le Afiafi o le Afiafi sa faia e le Peteriaka o Initia Diego Guzman de Aros.

I le senituri lona 18, na matua afaina ai le ekalesia i le afi, ma na maeʻa ai le galuega toe faaleleia i lalo o le taitaiga a Ventura Rodriguez, o le na suia le ituaiga o totonu, faaopoopo ai elemene o le neoclassicism.

I le 1842 na faʻamavaeina ai le monastery, na talepeina nuns, na faoa faamalosi meatotino a le ekalesia. O nisi o fale na faʻaumatia. Ae ui i lea, i le 1844 na atiae ai se galuega faatino mo le toe fausia o le monastery, ma i le 1847 na tutupu ai ni mea se lua i le taimi lava e tasi: na faatagaina ai nuns e toe foi atu i le monastery ma amata ai ona toe fausiaina.

Legends of the monastery

I le faaopoopo atu i isi tapuaiga, ma sili atu i le 700 oi latou i totonu o le monastery (o loo i ai i totonu o le faletusi), o le monastery e teuina le toto o St. Januarius ma St. Panteleimon, ma o le toto o le vaiaso mulimuli ua avea ma suavai i le aso 27 o Iulai (o le aso na tuutoina i lenei tagata paia). E tusa ai ma le tala, afai lava e tupu lenei mea, o le a manuia ma faamanuiaina le tulaga o Madrid, ae o le taimi lava e le tupu ai lenei mea ona o nisi mafuaaga, ua lamatia le aai i mala e le mafaitaulia.

O le a le mea e vaʻai i totonu o le monastery?

I aso nei o le monastery ei ai se tuufaatasiga tulaga ese o mea faitino - mo se faataitaiga, o loʻo i ai galuega a José de Ribera, Vicente Carducci, Pedro de Mena, Lucas Hordan, Gregorio Fernandez ma isi tagata taʻalo lauiloa ma faʻatagata; O nei vali ma faatagata uma e mafai ona vaaia i totonu o le falemataaga, o loʻo i luga o le teritori o le monastery. Avanoa i le falemataʻaga e leai se totogi.

Mo se asiasiga faalauaitele, na tatalaina le monastery i le 1965. O le asiasia o le teritori atoa o le monastery o le a le aoga - o le mea tonu aua o loo galue. Mo tagata tafafao maimoa na o se vaega o lea mea e tatalaina, ona mafai lea ona e asiasi i ai na o se vaega o le vaega o femalagaiga.

O totonu o le monastery e matagofie tele; e faia i le ituaiga o neoclassicism. O lona teuteuga e faia i le maamora ma le'apamemea apamemea, e aofia ai ma le lauiloa "'Aʻai o Iesu Keriso" ma le "Keriso na fusifusia i le koluma" (sculptor Gregorio Fernandez), faapea foi le atavali o Francisco Bayeu (le tuagane faaletulafono o Goya) ma Luca Giordano. E matagofie le matagofie o le fata faitaulaga.

E faʻapefea ona alu i le monastery ma pe a mafai ona asia?

E mafai ona oʻo i le Lotoa o Encarnación e le 2nd poʻo le 5 laina o le metro (Opera station) ma pasese a le malo Numera 3 ma le 148 (i le Baylen-Mayor taofi).

Taimi amata o le monastery: mai le Aso Lua i le Aso Toonai mai le 10:00 i le 18.30 (faatasi ai ma se malologa o le aoauli, lea e amata mai le 14.00 i le 16.00), i Aso Sa ma isi aso malolo - mai le 10.00 i le 15.00. Aso Gafua o se aso e alu ese. E mafai ona e asiasi atu i le monastery i soo se taimi o le tausaga, ae sili ona lelei i le tautotogo po o le mafanafana - i le taimi nei, faafetai i le fugalaau lanu, e sili ona manaia, ma e oʻo lava i le vevela e mafai ona e natia i lalo o le popo o laau ma fiafia atoatoa i le matagofie o lenei talafaasolopito.