Tesalonia - mea e fiafia iai

Na manuia tele le alu i se malaga manaia i Tesalonia, ma o le a se mea e iloa i lenei lua tele o Eleni e le iloa? Matou te faamautinoa atu ia te oe, o le a le tatau ona e suʻesuʻe iinei, aua o vaaiga i Tesalonia ua i ai i soo se mea!

Malumalu ma falesa

O le faʻasatauloa ma le aai Eleni anamua na amata i le asiasiga o le malumalu o Dimitry o Tesalonia, o le tele lea i Tesalonia. Na tulai o ia i le mea na i ai i le taimi ua tuanai o se falepuipui tuai. O iinei na maliu ai le tagata taʻutaʻua taʻutaʻua o Demetriu o Tesalonia, o se fitafita a le 'au Roma. O lenei maota ofoofogia e le mamao ese mai le fale faʻafiafia o Agora.

Manatua o lenei falesa e mo tagata galulue, o le mea lea, o sauniga faalelagi e faia iinei iinei. Mo tagata asiasi, o faitotoa o le falesa o St. Demetrius o Tesalonia, o le mea moni, e matala, ae aua le faʻalavelave i au mea pueata ma faamemelo o le faamemelo i le talitonu o aulotu.

E leai se mea e sili atu ona taofiofi le vaaiga o le Malumalu o St. Sophia i Tesalonia, o se faʻamaumauga tulaga ese lava o le falesa o le vaitaimi faʻapitoa. I totonu o le fausaga o lenei malumalu e tolu-nave faasatauroga o loo i ai foliga o le basilica ma le Orthodox fale masani.

Afai e lava le taimi e faamasani ai i le aai, asiasi i le lotu o St. Panteleimon ma le malumalu o Saint Nicholas Orfanos. O nei fausaga tusiata i seneturi o talafaasolopito o se vaega o measina a le Lalolagi talu mai le 1988.

Fausaga faʻatusa o Ancient Greece

I tafatafa o le malumalu o Dimitry o Tesalonia e mafai ai ona e vaai i toega o le Roman Forum (Mountain Ancient). Fale e fesoʻotaʻi ma le fausiaina o le II seneturi, na maua na o saienitisi i le 1960. Talu mai le 2003, pe a uma le toe faʻaleleia, ua tatalaina se falemataʻaga iinei. O vaega o le pa o siomia ai le Fono ma le Odeum Theatre sa sili ona puipuia.

O le faailoga o Tesalonia e mafai ona taʻua o le White Tower, na fausia i le taimi o Turks i le 1430. I le amataga na avea o se fausaga puipuia, o le olo na toe fausia i se taimi mulimuli ane i totonu o se falepuipui ma ni falepuipui. Seʻia oʻo i le 1866, o le mamalu o le fale sa mataʻutia - na i ai le tele o faʻasalaga iina, ma o le auai atu i Eleni na "faʻapupulaina" le olo i lagona uma lava. O aso nei o loʻo i ai se faleoloa faʻaonaponei faʻaonaponei o Byzantium ma se fausaga e 35 mita le maitauina.

E lata i Kamara o se isi faʻailoga o Tesalonia - o le Rotunda tele, lea na muaʻi avea o se nofoaga e le gata i Roma, sosoo ai ma Kerisiano mo le ekalesia, ma mo Turks - o se faletapuai. O totonu o le fausaga teuteu ua teuteuina i uluai Kerisiano mosaics, ma na o le pau lava le minaret i Salonika e puipuia mai fafo. O aso nei o loʻo galulue iinei o se falemataʻaga, na tatalaina i le 1999 ina ua maeʻa le toe faʻaleleia o le Rotunda.

Nofoaga e fiafia ai

I le Lotoa o Aristotle, e malolo i nofoaga o nofoaafi, faleaiga, faleoloa ma faleoloa, o loʻo i ai se maafaamanatu i lenei tagata mafaufau, e tusa ai ma aganuʻu i le lotoifale, e maua ai e tagata le poto. Mo lenei mea e tatau ai ona tusi se tamailima i luga o le vae o le maʻa.

Tesalonia na tatala le Faletusi o Archaeological, lea e sili ona lelei i Eleni. O lona aoina tele ma le tamaoaiga o faʻaaliga faʻapitoa e aofia ai faʻataʻitaʻiga o faatufugaga ma maua ai, e toe foʻi mai i le Neolithic and Iron Age! O le faaaliga ua vaevaeina i ni vaega autu se lima, o loʻo taʻu mai ai le talafaasolopito o Maketonia anamua, le fanau mai o aai, Tesalonia, Maketone i onapo nei, ma faʻaalia foi mealilo e fesootaʻi ma le auro o Maketonia.

Ma aua nei galo e taumafai muamua i ipu ma mea e lemafaagaloina o meaʻai a le atunuu: salati Eleni, musika Saganaki, psitto psitto, Kalamarju, o failaʻai i le lotoifale e fai ma mea ofoofogia!

E oʻo lava i le tasi, ae tumu tele i lagona ma lagona o le aso na faʻaaluina i Tesalonia, o le a lava lea mo oe e aua lava nei faʻaumatia na talafaʻasolopito-e leʻo mafaufauina mai le mafaufau.