Aferika afaina o le Ebola

Afai e sili atu ona e fiafia i talafou faavaomalo, e tatau ona e iloa o nisi o atunuu o Aferika ua maua nei se faʻamaʻi. O le mafuaʻaga o se faʻamaʻi tele ma matautia - faʻamaʻi Ebola ile Ebola. O le mea e lelei ai, i totonu o la tatou pisapisao e le o foliga mai le fiva, ma o lea e faigata ai ona mafaufau i le ogaoga o le faafitauli. I le tusiga o le a tatou taʻuina atu le mafuaʻaga o le faʻamaʻi ma nisi o ona foliga.

Ebola i le fiva

O le fiva Ebola o se maʻi viral vailaʻau tele. E ui na maua le maʻi i se taimi umi, ae o le tele o faʻamatalaga e uiga i ai e le mafai ona aoina e oo mai i le aso. E iloa lelei tagata o loʻo aʻafia i le siama o loʻo i ai i taimi uma le afaina. Ma o le mea pito sili ona mataʻutia o le faʻaleagaina lea o le maʻi i se tulaga maualuga o le olaga faitino. Fuainumera Faamaumauina - e oʻo atu i le 90% o tagata mamaʻi maliliu. I lenei tulaga, o se tagata ua pisia i le fiva e maua ai se lamatiaga tele i isi.

O le mafuaaga o le atiina ae o le fiva Ebola o le siama lea o le Ebolavirus vaega. O loʻo taʻua o se tasi o siama sili ona tele, e mafai ona faia ituaiga eseese. O le mafuaʻaga o le fiva ei ai le tikeri o le tetee, lea e matua aʻafia ai le tau faasaga i ai.

O mea autu o loʻo aʻafia ai le siama o roi ma manuki (o loʻo i ai mataupu pe a afaina i latou i gaʻo o chimpanzee carcasses). E pei ona faaalia i le faataitaiga le mautonu o le afaina o le Ebola i Aferika, o le siama e faasalalauina i auala uma lava:

O le siama e ulu atu i vaega uma o le tino ma e mafai ona maua i le pala, toto, urine. Ma o le mea lea, e mafai ona e afaina i le na o le tausi oe maʻi, nonofo faatasi ma ia i lalo o le tasi taualuga pe na o le feagai foi i le auala.

O faʻafitauli faʻapitoa e aʻafia ai i le atinaʻeina o tui e aʻafia ai le Ebola, ae o le mea lea e leai se vailaʻau faʻapitoa na faia. E i ai vailaʻau e faigofie ai ona faʻamalolo le maʻi, ae e manaomia pea le galue.

O faʻamaoniga sili o le fiva Ebola

O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻamaʻi pipisi o le Ebola e mafai ona tumau mai le lua aso i le lua vaiaso. Ae e masani lava o le maʻi e aliali mai i le maeʻa ai o le vaiaso talu ona nofo i le tino. O le amataga o le faʻamaʻi e matua mataʻutia lava: oso aʻe le fiva o le maʻi, maʻo le ulu tiga, e lagona le vaivai.

O faʻamaoniga autu o fiva e pei ona taʻua i lalo:

  1. O faailoga muamua o le malulu ma le paʻu i le faai .
  2. I nai aso talu ona amata le faʻamaʻi, o tiga ogaoga e aliali mai i totonu o le manava. O tagata mamaʻi e mafatia i le nausea ma vomia i le toto. E i ai le malosi malosi o le tino.
  3. O se tagata ua afaina i le afaina o le Ebola ile Aferika, ua pau le mata.
  4. I le aso lona tolu po o le fa e faʻaalia ai e le siama le foliga moni: o le maʻi e amata ona gaogao toto. E mafai e le vevela ma tatala manua, ma mucous.
  5. I le vaiaso mulimuli ane, e ono aliali mai se vevela i luga o le paʻu. O se tagata ua faalavelaveina, ua le mautonu lona mafaufau.

O le atinaʻeina i le lalolagi, o le fiva o le Ebola ua faʻaalia mai i se itu e sili ona agaleaga: o le taunuuga leaga e oʻo mai i le valu-iva aso. O le oti e aveina le tele o tagata gasegase. O i latou oe sa manuia tele e faatoilalo le siama e ola i se ala umi ma le tiga o togafitiga, lea e mafai ona o faatasi ma mafaufauga le mafaufau, anorexia , leiloa o lauulu.

O le mea e leaga ai, e leai se puipuiga faapitoa e puipuia ai le fiva o le Ebola. E na o le pau lava le auala aoga e mafai ona mafaufauina o le le atoatoa o le maʻi. O lona uiga, o se tagata ua pisia e tatau ona i totonu o se isi puʻupuʻu faʻatasi ma le ola tutoatasi i le ola, ma o tagata faigaluega faʻapitoa e galulue ma ia e tatau ona faʻaogaina auala taʻitasi e puipui ai.