Angiovitis i le fuafuaina o le maʻitaga

I aso nei, o le tele o ulugalii o loʻo faia se fuafuaga i se maʻitaga fuafuaina . E tele mafuaaga mo lenei mea: o le tulaga o le siʻosiʻomaga, faigata ma le mafaufau, le manaʻoga e fatuina tulaga sili ona lelei mo le pepe i le lumanai. I le faaopoopo atu i se suʻesuʻega auiliili, ua tatau i fomaʻi ona faʻatonu i se tina gasegase le mauaina o vailaʻau faʻamaʻi. O se tasi o fualaau sili ona lauiloa i le fuafuaina o le maʻitaga o le angiovitis.

Angiovitis - faʻapipiʻi

O le mafuaʻaga mo le maualuga o le lauiloa o angiovitis i le va o fomaʻi e aofia ai le vailaʻau. O le tasi laulau e aofia ai vailaau tatau o vitamini B: pyridoxine hydrochloride (B6) -4 mg, gaʻo pepa (B9) 5 mg, cyanocobalamin (B12) 6 μg. E pei ona e iloa, o nei vitamini o loʻo i ai se aoga aoga i le fausiaina ma le atinaʻeina o le tamaititi i le uluaʻi masina muamua o le maʻitaga. O le mea lea, o le vailaʻau B6 e faʻafoeina ai manaʻoga o le nerve ma auai i faiga faʻapitoa. Faatasi ai ma le fesoasoani o vitamini B12, o le hemoglobin o loʻo faʻapipiʻi ma le gaosia o lela mumu (erythrocytes). Vitamin B9 e taofia ai le faʻafitauli o suiga i le vavaega o le tino. I vaiaso muamua o le maitaga, o le faʻaaogaina o le gaʻo siama i le angiovitis e puipuia ai le atinaʻeina ole vai pipili o le neural, ma o le mea lea, e faʻaitiitia ai le ono mafai ona maua ai ni faaletonu ogaoga o le fetal.

E le gata i lea, o le le lava o vitamini B i fafine maʻitaga e mafai ona taʻitaʻia ai le atinaʻeina o le uamea o le anemia , lea e le lelei mo tina ma pepe. E mafai e se fafine ona lagona le vaivai, faʻavalea, o nisi taimi e le mautonu. O le tamaititi a se tina maʻi e mafatia i le matelaina o le okesene masani. I le taimi lava e tasi, faʻavave ona faʻaitiitia le tuputupu aʻe intrauterine.

Angiovitis - faʻamatalaga mo le faʻaaogaina

O le Angiovitis ua faʻamatalaina e le gata i le fuafuaina o le maʻitaga e faʻaleleia faleoloa vitamini. A o faagasolo le taimi atoa, e tatau ona iai se fualaau o le vailaau mo tamaitai oe na iai ni faʻafitauli o le maitaga i taimi ua tuanai (faʻataʻitaʻiga, le faʻataunuʻuina poʻo le le atoatoa o le tino), faapea foi ma tina o le lumanai oe o latou aiga vavalalata i lalo ifo o le 50 o latou tausaga na mafatia i faamaʻi cardiovascular (thrombosis, attack heart, stroke).

O le mea moni o le tulaga o le fatu ma toto toto e malosi lona aʻafiaina e le homocysteine ​​amino acids. E masani lava, pe a tupu mai le maitaga, o le maualuga o le homocysteine ​​i le toto e faʻaititia, o loʻo i ai se aoga aoga i le fausiaina o le placenta. Afai e faateleina le mea o lenei mea, ei ai le tulaga lamatia o le faaleagaina o puipui o toto toto, ma e lamatia ai le foliga mai o le le atoatoa o le toto, le solia o le toto ma le atiina ae o mea leaga i le tama.

O suʻesuʻega talu ai nei ua faaalia ai o le tele o tamaitai faʻaonaponei, e aunoa ma le iloaina, o loʻo i ai se uiga e faateleina le maualuga o le homocysteine. O le mea lea, i le avea ai o se mea e puipuia ai ni faafitauli, e fautuaina e fomaʻi se maʻitaga fuafuaina o le maʻitaga i le faʻaogaina o vitamini B o loʻo i ai angiovite.

E faʻapefea ona ave angiovitis?

E ui lava i le mea moni o le angiovitis e le o se vailaʻau, ae o se vailaʻau faʻapitoa, e le aoga le aveina oe lava e aunoa ma le faʻatalanoaina o se fomaʻi. Faʻavae i luga o taunuʻuga o suʻega, o le a fuafua e le fomaʻi le fuainumera manaomia ma le umi o le pulega. O le angiovitis maker e fautuaina le aveina o fualaau i totonu e tusa lava po o le a le taumafataga. O le maʻitaga fuafuaina o le fafine e mafai ona inu i le angiovitis 1 le papa i le aso. O le vasega e le tatau ona itiiti ifo ile 20-30 aso. Afai o faʻamaʻi faʻalavelave e tutupu i le vaitaimi ole angiovitis, taofi le suʻeina o fualaau ma talanoa i se fomaʻi.