E. coli faailoga

O le E. coli o se faʻaogaina o meaola ninii feaveai e ola i totonu o le intestinal tract o se tasi o vaega autū o le vaomalo masani.

O le matafaioi a E. coli i le tino o le tagata

I itula muamua talu ona fanau mai, o le tino o le tagata e tumu i siama mai le siʻomaga, ma o le E. coli o loʻo iai lona lava nofoaga faapitoa, galuega ma le tele. O lenei siama e aʻafia ai i le faʻapalapalaina o meaai, le faʻasologa o nisi vitamini, ma faʻateleina le taofiofia o le tupu aʻe o meaola ninii.

O mea uma o loʻo taʻua i luga o loʻo faatatau i mea e leai se leaga o le E. coli, lea, ao iai i se vaega faapitoa i isi microorganisms o loʻo nofo i totonu o le manava, aumai le tino manuia. Ma e tofu le tagata ma lana lava fua faatatau o le fua faatatau tutusa o meaola ninii.

Tulaga lamatia o E. coli

Ae ui i lea, o le ulu atu i isi totoga, e oo lava i le E. coli e le afaina e mafai ona mafua ai se gaioiga e le afaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, i fafine, E. coli e mafai ona mafua ai le colpitis (o le mumū o le vavae), o lona uiga autu o le suamalie ma le lafoaʻi samasama ma se manogi le lelei. O le salalau atu i luga o le tino, o lenei siama e mafua ai le mumū o le au, ovaries. O le aʻafia i le urethra, e mafai ona aafia ai le vevela ma fatuga. E tasi le taimi i totonu o le manava, e mafai e E. coli ona mafua ai faʻamaʻi ENT.

E le gata i lea, e iai ituaiga Escherichia coli e mafai ona mafua ai faʻamaʻi pipisi i totonu o se tagata (o le tele o faʻamaʻi). O nei mea e aofia ai le E. coli hemolytic, o loʻo maua i le auiliiliga o feces. Faatasi ai ma se fuainumera tele o siama pathogenic, o le tino, e tusa lava pe lelei le puipuiga, e faigata ona feagai, o le mea lea o se maʻi e tupu. O le masani masani o faʻamaʻi faʻamaʻi ma E. coli e feoaʻi, e fesoʻotai ma le le usitaia o tulafono o le tumama (lima e leʻi faʻamamaina, fufuluina o fuālaʻau ma fualaau aina, le lelei o le teuina o meaai, ma isi). O le gasegase e tuʻuina atu e ala i meaʻai, vai, mea fale. E mafai foi ona e "pikiina" se E. coli e ala lea i le faʻaaogaina o le susu susu poʻo le le lava o le gaosia o gaʻo meaʻai.

Faailoga o siama E. coli i tagata matutua

Ole vaitaimi ole faʻalavelave (aʻo leʻi oʻo ile faʻamaʻi ile E. coli) e tumau ile 3 i le 6 aso.

A maeʻa le faʻamaʻi, o le pathogenic E. coli e amata ona matua faʻateleina, e oʻo atu ai i le solia o le gaʻoina ma le mumū o le mucosa o le intestinal. O se taunuuga, o le faailoga autu o siama ma E. coli o le manava. E mafai ona i ai se faʻataʻitaʻiga o le vavalaʻau ma le toto.

O a nisi mea e mafai ona tupu pe a faʻaʻona faʻatasi ma E. coli? O isi faʻailoga e mafai ona i ai, ae e le faʻatagaina i lenei mataupu. E aofia ai:

O le taunuuga sili ona leaga o le inupia ma E. coli, faʻatasi ai ma le manava faʻafuaseʻi ma le vomia, o le leiloa o le tino ma suavai. O lenei mea e faʻaalia i se lagona o le matutu i le faai, fia inu. O le mea lea, i le mea muamua, e manaʻomia le tagata maʻi ina ia mautinoa le toe faʻaleleia faifaipea o le leiloa o le suavai, tausia o se paleni masani masima. E le gata i lea, ao faagasolo togafitiga, ua faia ni fua e aveesea ai le inu o le tino, o fualaau faasaina ua faatonuina mo le faafouga ma le faamautuina o le microflora o le intestinal.

O nisi taimi e le mafai ona tuʻuina mai e E. coli elemene. I lenei tulaga, o se tagata o se tagata soifua maloloina o lenei siama. Ae o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi o isi e puipuia.