O faailoga muamua o le pamu puaʻa i tamaiti e le eseese tele mai le faʻaalia o se faʻamaʻi masani viral. O le mafuaʻaga lea, i le maualuga o le faʻamaʻi, o le itiiti ifo o le malale o le tamaititi e tatau ona faʻaalia matua.
O aso nei o le a tatou auiliiliga auiliili i le fesili pe faapefea ona amata le fomaʻi puaa i tamaiti o vaitausaga eseese, ma talanoaina foi le algorithm o le fesoasoani muamua mo faʻamaʻi.
O faʻamaoniga muamua o le fomaʻi puaʻa i tamaiti
O se masini fou, fou atoatoa o le H1N1 influenza na oʻo mai faafuaseʻi. O le lauʻeleʻele o lenei faʻamaʻi faʻalavelave o Amerika i Matu. O iina o le taimi muamua lea na faʻamaumau ai se faʻamaʻi pipisi o se tamaititi e ono masina le matua ma se siama le iloa. O le mea moni, ia fai mai o lenei siama e fou ma le iloa e le mafai ona faʻamaonia, ae seia oʻo i le 2009 na afaina ai manu, aemaise lava puaa, o lona igoa lea. O le mea e faanoanoa ai, o le siama ua salalau i le lalolagi atoa, e lamatia mo tagata ma manu, aʻo le puipuiga o lenei mea i totonu o tagata e le maua. E le fiafia foi i fuainumera, e tusa ai ma le 5% o le H1N1 ua maliliu.
O le tulaga sili ona leaga o le fomaʻi puaʻa mo tagata matutua ma tamaiti laiti, o tagata e faʻavaivaia puipuiga faʻamaʻi ma maʻi tumau. Ae peitaʻi, afai e mafai e tagata matutua ona suʻeina ma le iloa o latou tulaga, ona sili atu lea ona faigata tamaiti. E le o tamaiti uma o le a taʻu atu i matua e uiga i le maʻi, ma e sili atu foi ona ioeina lona ulu ua tiga ma manaʻo e momoe. O le mea lea, pe faʻapefea ona amata le maʻi o le puaa i tamaiti, ma pe o le a le mea muamua e iloa ai, e tatau ona iloa e tina ma tama.
E pei ona taʻua i luga, i le amataga H1N1 e aliali mai o se faʻamaʻi masani faʻaleaga viral. O le vaivai ma le le faʻavauvau e mafai e le pepe ona lagona saʻo i ni nai itula talu ona faʻamaʻi, ma o le a le umi se taimi e oʻo mai ai le vevela. O le mea lautele, e taua le iloa o le tele o tulaga, o faʻamaʻi lautele o faʻafitauli o foliga mai o fiva, maʻi tiga, maʻi vaivai e foliga mai i le vave lava. I se taimi mulimuli ane, o le ata o le falemaʻi e faaopoopoina i le tale, galu o le isu, tiga o le faʻaʻi. E le gata i lea, o faailoga muamua o le fula o le puaa i tamaiti e mafai ona taua o le vomiting ma le manava, lea e tupu i le tulaga o liona o le gastrointestinal tract.
E taua le maitauina o faʻamaʻi muamua o le fomaʻi puaʻa i tamaiti i lalo o le tausaga e tasi e le mafai ona faʻailoaina. E tatau ona mataala matua:
- se siitaga itiiti i le vevela;
- pallo o le paʻu;
- tuʻuina o susu;
- tosoina o le gaogao laiti;
- tetevae taimi;
E taua tele le taimi o le faʻamaʻi o le faamai e amata mai i nai itula i le 2-4 aso, ao mafai e se tama pipisi ona tumau i le 10 aso pe a maeʻa ona faʻaalia muamua faailoga.
O a faailoga o le maʻi fula i se tamaititi e manaomia vave togafitiga faafomaʻi?
E pei ona mafai ona e vaʻai, o uluai avefeʻau o le faʻamaʻi e masani ma e mafai ona vaʻaia. Ae o lenei aʻafiaga o le siama e lamatia ai le ono tutupu mai o faafitauli - e masani lava ona feteenaʻi ma faʻamaʻi pipisi o tamaiti ma tagata matutua, pneumococcal pneumonia, faʻataʻi o le otitis, maningitis, tracheitis, myocarditis, ma faʻamaʻi faʻamaʻi.
O le taimi nei, a tatou iloa pe faapefea ona amata le fomaʻi puaʻa i tamaiti, seʻi tatou talanoa e uiga i faʻamaʻi sili ona matautia e aliali mai i le faigata o le maʻi. Faʻaaoga vave i fomaʻi e manaʻomia pe afai o le tulaga o le pepe e vave faʻalavelave - e le lava le manava, vevela, tiga i totonu o le manava ma le fatafata, o le manava e fai ma masani, e le faʻaaoga e le tamaititi le vai, o le paʻu e avea ma cyanotic, ua faʻaleleia le tale, e maualuga le vevela toetoe lava a le se ese.
O le H1N1 e lamatia ai le ola ma, o le mea e leaga ai, o taunuuga o siama e le mafai ona puipuia i taimi uma, ae o avanoa o se manuia manuia o le faamai e faateleina i taimi pe afai o le tagata maʻi e maua ile tausiga faafomai i se taimi talafeagai.