Faailoga o le ARVI i tamaiti

Afai e sau ni fomai mai i le lalolagi atoa i se faatalatalanoaga faavaomalo e fuafua ai le lisi o faamaʻi sili ona taatele, o lenei lisi o le a sili ona taitaia e se "banal ARVI". Ae pe o se mea faʻapitoa e pei ona foliga mai ia i tatou?

A maʻi le tamaititi ma le ARVI mo le mea moni, o le faʻalavelaveina o lenei faʻamaʻi mo nisi mafuaaga e le faʻamafanafanaina ai le fale. Mafaufau i faailo autu o le ARVI i tamaiti.

O le a le ARVI?

ARVI - faʻamaʻi pipisi o viral respiratory - o se faʻamaʻi o le pito i luga o le respiratory tract, lea e faʻasalalau e droplets droplets. O lona uiga, pe a sogi, pe a faʻaaoga ipu felafolafoaʻi, i le tapunia, e le lava ni potu faʻataʻavalevale. O faʻamaʻi ma rhinovirus faʻamaʻi pipisi, faʻamaʻi pipisi faʻatasi ai ma catarrhal (faʻamaʻoina o le faai, momoe, tale) e tuʻuina atu i le SARS.

Faailoga o le ARVI i tamaiti

E masani lava ona amata faʻamaʻi maʻi faʻafuaseʻi i le "sneezes leaga". O se taunuuga o le maua o le siama i luga o le mucosa nasal, o le tino o le pepe e taumafai e aveese le fili. E le gata i lea, o lenei faagasologa ua faamalosia ma o se gata ua faaopoopo i le tosoina. Faatasi ai ma siaki, o se siama le manaomia e tatau ona tuua le tino. (O le mea lea, e taua tele le toe faʻatumu o meaʻai o le vai i totonu o le tino i le taimi, e aunoa ma le le mafai e le tamaititi ona foʻia ma mafai ona avea le siama ma matai o le tulaga.)

E le gata i lea, o tamaiti ei ai le ARVI e mafai ona latou faitioina ei ai o latou ulu, lima, vae, tua, ma amata ona solo o latou mata. E pei o tagata matutua, o maʻi o le ARVI i tamaiti e ogatasi ma le tiga o le ulu, o le mafutaga faʻasaga, tiga i mata. O le amataina o faʻamaʻi pipisi o viral infections i le tele o tamaiti e o mai faatasi ma le vomiting ma le vavao. O le mea moni o lau tama o le a lafoaia i soo se taimi e maʻi ai o ia, ma o le tuaoi e leai, e le o fai mai o lau maʻi e faapitoa. E mafai ona tutusa le siama. Naʻo le faʻamalosia o lona faavae, o le tino o lau tama e feagai ma le amataga o le maʻi, "faʻatoʻilaloina le faʻamalo." (E ui i lea, e mafai e le gaʻo susu ona molia mo mea uma, lea na e taumafai ai e fafaga le pepe? - O lana meaai o le a le faigofie ai ona maua le maʻi maʻi, e tatau ona tuua mo le taimi mulimuli.)

O le vevela i le ARVI i tamaiti e ono le maualuga maualuga (ma taofi i le 37 ° C), ae mafai ona oʻo i le 39.5 ° C. I le tulaga lona lua, e manino lava na iloa e le okeni le osofaʻiga o le faʻamaʻi matautia. Faatasi ai ma le fesoasoani a le vevela na te taumafai e faʻaumatia le fili.

ESR, o se faailo o le toto lea e fuafuaina ai le faʻaleagaina o le tino ile tino, ile ARI i tamaiti e le maualuga maualuga. E ese le tulaga ma lenei faailo, pe afai o se siama siama e pipii i se faamaʻi viral.

Faʻaiʻuga o le ARVI i tamaiti

E ui o le "faigofie ORVI" e le afaina ai le tino, ae 5-7 aso talu ona amata le faʻamaʻi ma le saʻo tausiga o le tamaititi ua toe faʻaleleia, o le faʻapipiʻiina o le siama siama e mafai ona mafua ai ni faʻafitauli ogaoga.

E faʻapefea ona fuafua le amataga o se faʻamaʻi pipisi? Afai na sili atu ona lelei le tamaititi i le aso lona tolu o le siama, ae ina ua mavae ni nai aso, na amata ona tupu le tulaga o le vevela (ma sili atu ona maualuga nai lo aso muamua o le faamaʻi) - o loo faailoa ai le faapipiiina o se siama siama. O le tulaga lenei (ma naʻo le tulaga lea) e tatau ona faʻaaogaina e le antibiotic togafitiga o le ARVI.

E tatau foi ona fai mai o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o viral respiratory in a infant e mafai ona tupu i se foliga e sili atu ona malosi nai lo tamaiti matua, ae mo i latou e maualuga le vevela e le manaomia ma matautia. O le mea lea, i le ARVI i tamaiti i lalo o le tausaga e tasi e le tatau ona auai i le faʻamaʻi.