Inisinia o le Enterovirus i tamaiti

Nai lo le le mafatia mai tamaiti laiti! Faatasi ai ma faʻamaʻi pipisi e iloa ai tamaiti, o se vaega o meaola mai ituaiga eseese eseese e 60, o loʻo eseese i foliga o le percolation ma pathogens. Latou te puipuia le aʻafiaga o le siosiomaga i fafo. O lenei mea o loʻo faʻamatalaina ai le faʻaogaina o meaola. Ae latou te fano mai le radiation ultraviolet, o le kuka ma le gaioiga o nei fofo e pei o le formalin, chlorine.

Ole aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi e tupu ile taimi mafanafana - ole vaitau mai ia Iuni ia Oketopa. O le siama e tuʻuina atu mai le tagata i le tagata e ala ile vaalele ma e ala i le faʻafesoʻotaʻi. O le faʻaumatia (mo se faʻataʻitaʻiga, vaega a tamaiti) ma tulaga le mama e na o le saofaga i le salalau o faʻamaʻi. I se tulaga sili atu, o tamaiti mai le 1 i le 10 tausaga le matutua e aafia i le enterovirus. E le gata i lea, e mafai ona toe faʻaleagaina ona o le tele o vailaʻau. O le taimi e faʻaolaina ai e 2-10 aso.

Iniseti virus i tamaiti: faailoga

O le masani masani o le siama o le iniseti o le ogaoga o le manava faʻatasi ma se faʻamaʻi o le kulupu. O le faʻamaʻi lava ia e masani lava ona vave amataina, ona o le maʻi o le tamaititi e matua leaga lava: o loʻo i ai le maʻi tiga, vaivaiga ma le moe. O le maʻi e musu e inu ma 'ai. E mafai ona siitia le vevela i le 39-40 ° C. Faʻatasi ai ma le manava o le enteroviral, vomiting ma le nausea. I nisi o tulaga, o le mumū o le pito i luga o le respiratory tract ua matauina, lea o loo faaalia i le reddening o le palate, pharynx ma le foliga mai o le tetetillitis, lea e aliali mai ai purulent vesicles i luga o tonesils. Faʻatasi ma lenei talaaga, ua faʻalauteleina ai i totonu o le ua ma le underarms ia lymph.

I le aso 2-3 i le maeʻa ai o le vevela, o se tasi o faʻamaoniga aupito sili ona taua o le faʻamaʻi pipisi o tamaiti i totonu o le pepe o se faʻavevesi. E afaina ai tulivae, ogalaau, vae i foliga o laula po o pimples laiti ma vaega o le afaina. A maeʻa ona taofiofi mo aso e tolu, e masani lava ona mou atu le vevela e aunoa ma se mea e iloa ai.

I nisi o siama o le siama o le iniseti, o tiga paʻu o le muscular paroxysmal e tupu i totonu o le manava o le iniseti, thoracic ma lumbar. O lenei mea mataʻutia ua taʻua o le faʻamaʻi faʻamaʻi.

Inisinia o le Enterovirus: togafitiga

Faatasi ai ma ni foliga malu o le faamai, e mafai ona faia togafitiga i le fale. Mo le faʻagasolo i le ogaoga, faʻapea foi mo pepe, o togafitiga i le falemaʻi e talafeagai.

Muamua lava e tatau ona mataʻituina se taumafataga pe a aafia faʻamaʻi pipisi i tamaiti. I le aso muamua o se faʻaaliga iloga o le maʻi, e manaʻomia le tele o le inu ava malosi. E le tatau ona fafagaina le tamaititi. Ae afai e lagona e se tamaititi le fiaai, ua faʻamaluluina ia vai i se mea e toe faʻaleleia ai - o se vailaʻau e faʻafetaui ai le paleni vai masima i totonu o le tino. E mafai ona ofoina atu le ufiufi po o se paluga, ae masani lava i ni vaega laiti (30 ml). I aso muamua o gasegase, e fafagaina ai tamaiti i meaai faigofie faigofie, gaʻo, falai, salimalie, meaʻai suamalie, oloa ulaula, fuālaʻau fou ma fualaau suamalie, o le susu atoa e le aofia. Tamaiti mai le tasi tausaga ma le matua e masani ona tuʻuina atu meaai, ae i ni vaega laiti.

I le faateleina o le manava ma le vomia, e puipuia ai le faʻamaʻavaina o le tamaititi ua tuʻuina atu i le vai i le 30 minute uma ma se pulepulepulega, suia i se vai inu (mo se faʻataʻitaʻiga, vai inu mineral Borjomi).

O le tiga malosi o le ulu ma le muso o le a aveeseina i ni vailaʻau po o vailaʻau spasmolytic (drotaverin, leai-shpa, analgin). Afai e maua le fiva, e tuʻi i lalo e se febrifuge i se fua faatatau e talafeagai ma le matua (ibuprofen, panadol, paracetamol, nurofen, cefecon). E mafai ona e faʻaaogaina le vailaau i le avea o se siva poʻo moligaʻo.

O tamaiti vaivai ua faʻamaonia fualaau faʻamalosi - viferon, interferon, anaferon, influferon, kipferon ma isi.

O le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi e tatau ona naʻo le tulaga o le faʻatasiina o le enterovirus ma se siama siama.