Paka a le Atunuu o Initonesia

I le teritori o Initonesia ei ai le aofai o paka a le atunuu, e 6 o loo puipuia e le UNESCO ma aofia ai i le lisi o le natura faalenatura o le lalolagi. O le isi 6 o nofoaga faasao, o isi o loʻo puipuia e le setete. O loʻo i luga o motu o Java , Kaleimantan , Sulawesi , Sumatra , ma motu o Rincha ma Komodo , o se vaega o le vaega o Small Sunda Islands, ua tuʻuina atoa i paka.

Paka a le Atunuu o le motu o Sumatra

O le teritori o Sumatra e aofia ai vaomatua tele vevela puipuia ma ua vaevaeina i paka a le atunuʻu e tolu. Talu mai le 2004, ua puipuia atoatoa le motu e UNESCO. I paka uma e tolu e mafai ona e ausia le 50% o manu ma laau o le vaomatua o Sumatra. O le aofaiga atoa o paka o 25,000 sikuea mita. kilomita:

  1. Gunung-Leser National Park . O loʻo i le itu i matu o Sumatra i vaʻa mauga e aofia ai vaomatua e le mafai ona faʻaaogaina. E tusa ma le afa o le teritori e silia i le 1,5 mita mita, ma o nisi o mauga e oo atu i le maualuga o le sili atu i le 2,7,000. O le maualuga pito i luga e tusa ma le 3,450 mita. E faalagolago i luga o le maualuga, e fesuisuiaʻi le lafu ma faga o le paka. Folau Monkey e sau i Gunung Lecher National Park e matamata i tagata o Sumatran. O nei meaola e na o iinei lava e ola ai. E i ai foi ma tagata manulele ma paʻepaʻe ma manuki. E faaopoopo atu i manuki, i le paka e mafai ona e vaʻaia:
    • Initaneti elephani;
    • rhinoceroses;
    • tigers;
    • leopata.
    Orangutans e sili ona lelei ona vaʻaia i totonu o le fale faʻaleleia, aua e seasea ona latou ui atu i auala paʻu i le vao. E lata ane i le nofoaga tutotonu o loʻo i ai meaʻai faapitoa mo manuki, ma i taeao o loʻo vaʻavaʻai ai tagata tafafao maimoa i le tele o sui o le malo o manu lea e ao mai mai vaomatua lata ane.
  2. National Park Bukit-Barisan. O se laina vaapiapi umi i tafatafa o papa i luga o le sami, o le lautele e na o le 45 kilomita le mamao ma le umi e oo atu i le 350 km. I lenei tamai teritori e ola tigers, elefane Sumatran, rhinoceroses ma toetoe lava a leiloloa lapiti lapisi. E i ai puipuiga a le elefane, e tusa ma le 500 oi latou iinei, o le kuata o le numera atoa o lafumanu i le lalolagi. I luga o sea ituaiga eleele e mafai ona e mauaina vaomatua o vao ma a latou laau totō, togavao maualalo i lalo o le vaomatua ma togatogo togatogo e tu i luga o le talafatai. I totonu o vaomatua o le malae vaalele a le atunuu e mafai e se tasi ona feiloai i se tasi o vaituloto sili ona matagofie o le atunuu, Cuba-Perau. E asiasi atu foʻi tagata tafafao maimoa i punavai vevela latalata i Suvo.
  3. Kerinchi-Seblat National Park. O lona teritori manaia ma se vaega atoa e 13,700 sikuea mita. kilomita o loʻo i tafatafa o le mauga maualuga o Initonesia - Kerinchi (3800 m). O le vaega autu o le paka i le maualuga o le 2000 mita. O le tele o mauga e ufitia i vao vaomatua ma aina e ituaiga o manu ma manulele. O le Kerinchini-Seblat Park o se nofoaga puipuia lea o loʻo lamatia ai ituaiga o tigers Sumatran: e tusa ma le 200 oi latou iinei. E le gata i lea e mafai ona e iloa:
O tagata fugalaau e mafai ona latou faamemelo i le laau ofoofogia a Arnold, o le tele o mea mumu mumu e sili atu nai lo le mita, i le eria e tasi e mafai ona e maua ai le amorphousphallus, o lona maualuga e mafai ona oʻo i le 4 mita pe sili atu.

National Parks o Java Island

O nofoaga puipuia o lenei motu e manaia mo a latou manu ma ola ola. O nisi oi latou o loʻo faʻaleleia vaomatua, e mafai ona e feiloaʻi ai i orangutan, Timer deer, Javan rhinoceros, ma fiafia i le manogi o le fugalaau tele i le lalolagi - Rafflesia Arnoldi. O lea la, o laumua autu o Java o:

  1. Bromo-Tengger-Semer. "Park of Volcanoes" o loʻo tu i le pito i saute o le motu o Java. Na ia mauaina lona suafa faafetai i lua pelemu e sili ona lauiloa, Bromo ma Semer , ma le igoa o Tengger tagata o loo ola io latou tulagavae. O le mauga sili ona tele o le paka o le Semer (poʻo Mahameru, lea e faʻamatalaina o se mauga tele). I le maualuga e oo atu i le 3,676 mita, ma i le 20 minute uma o le mauga e lafo atu ai se vaega o le uila ma le pefu i le ea. Le manava sili ona malosi o Initonesia e le moe. I le 2010, na ia faaalia ai lona tagata, ma faʻaumatia ai le paʻu o nuʻu lata ane o Tenggers. Bromo - o le mauga sili ona lauiloa i tagata tafafao maimoa, e sili atu le maualalo, na o le 2329 mita, ma e sili atu ona faigofie. I totonu o le lua, e mafai lava ona e vaʻai i le tautau i luga o le asu, lea e le faʻasalalau e le matagi. Tagata asiasi mai iinei e:
    • Ia faamemelo i laufanua Martian e le taua i Initonesia;
    • ia vaʻavaʻai latalata i le gaioiga o mauga mu;
    • masani lelei ma tagata o le atunuu, oe na ola i luga o nei mauga mo le tele o seneturi.
  2. Ujung-Coulomb . I totonu i saute sisifo o Java o le sene o Sunda, lea e aofia ai le peninsula eponymous ma nisi motu laiti. Ujung-Coulomb na fausia i lenei nofoaga i le 1992, ma ua avea nei ma vaega o le UNESCO Heritage Heritage. I lalo o le puipuiga, o vaomatua tulaga ese o vaomatua, lea o loʻo i ai laau ma meaola, e naʻo mo lenei itulagi. O tagata asiasi i le Ujung-Kulon National Park e mafai ona sopo i luga o le Vaitafe o le Sigentor pe tafe i luga o le vasa, e sosoo ma se aau o le gataifale.
  3. Karimundzhava . O se malae vaalele tulaga ese, lea e le oi Java, ae 80 kilomita i matu, i luga o le 27 tamai motu e le nonofo. O iinei e oo mai ai tagata tafafao maimoa e talisapaia le natura e le afaina, faimalaga ma savavali i luga o mauga maumea. Vaitafe moni o le parataiso e iai le oneone paʻepaʻe-kiona, oʻau o le amu, o le tele o meaola o le gataifale e tosina mai ai le malamalama o le lolovaia ma pipiʻi iinei.

Komodo National Park i Indonesia

O lenei paka ua manatu o se tasi o mea lauiloa. Na faavaeina i le 1980 i luga o motu tuaoi o Komodo ma Rincha. O lenei o le paka o loʻo i lalo o puipuiga a UNESCO. E faaopoopo i le 600 sikuea sikuea. kilomita o le fanua, o le paka foi e aofia ai sami o le gataifale, lea e mafai ona e maua ai le tele o manu feʻai, e aofia ai matala mata.

O tagata pito sili ona taʻutaʻua i le Komodo National Park, mo tagata e malaga atu i Initonesia o ni tupuga ia o le vaʻaia muamua, o loʻo taʻua o Komod dragons. O i latou nei o liua e oo atu i le 3 mita le umi, lea ua ola i lenei eria mo le silia ma le 3 miliona tausaga.

Bali-Barat National Park

O le taunuu atu i sisifo o le motu o Bali , e mafai ona e oʻo i lenei parataiso. E faʻafefiloi le vaitau o le monsoon ma le vaomatua, togo togavao ma oneone oneone e sili atu le loloto o le vai ma galu o le amu, e 'aina e tumutumu, sami kukumba, laumei ma le tele o iʻa ma lanu susulu. I totonu o togavao o le National Park o Bali-Barat , e mafai ona e sili atu ma le 200 ituaiga o manu, e aofia ai:

O le teritori o le paka o loʻo i lalo o le puipuiga a le setete, e leai ni faletalimalo, faletalimalo, fale talimalo ma faleaiga, e leai ni fefaʻatauaʻiga ma ni tafaoga maimoa iinei. E tatala le paka i na o le ao.