Rinotracheitis i pusi

Rinotracheitis o se faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi e afaina ai totoga o le vaʻaia ma le manava i pusi. Ole siama o le rhinotracheitis poʻo le virus ole herpes o se siama e le mausali e ola i fafo o le tino o le pusi mo le 12-18 itula. O le mafuaʻaga o le soona faʻaaogaina o le rhinotracheitis o manu mamaʻi poʻo i latou ua leva ona maʻi. E mafai ona ave le siama i totonu ole 8-9 masina. I totonu o le vaimamafana o le pusi, o le soesa o le faamaʻi e mafai ona tumau pea mo le 50 aso.

O le siama e mafai ona faʻamalosi ile urine, feces, faalilolilo mai mata, isu, poʻo faʻamaʻi. I le natura, o le faʻamaʻi pipisi e masani ona tupu i luga o le ea. I le fale, e mafai ona tupu lenei mea ona o le faʻaaogaina o meaʻai afaina, mai mea e tausi ai poʻo mai se tagata o loʻo faʻafesoʻotaʻi ma se manu maʻi i le auala. O le faʻasolosolo ona tupu vave le maʻi i manu vaivai, faʻatasi ai ma a latou mea e sili ona manava, poʻo le manava, ma le le lava o le fafagaina ma le le lelei o tausiga.

Faailoga o le rhinotracheitis i pusi

O le rhinotracheitis faʻamaʻi i kulumu e masani lava ona mamafa. O le amataina o le faamai e mafua mai i le le lava o le manaʻo, sina gutu mimiti, o le vevela e vave ona fausiaina pe a iai le pulusive purulenti mai le isu ma mata. O se pusi o loʻo maʻi e iai lona mafanafana ma lona mafanafana. Mucous membranes o le gutu, pharynx, larynx ma le isu e fulafula ma mumu. O le manu mamai e manava ma le gutu lona gutu, e puupuu lona manava. E faigata mo se pusi ona inu ma 'ai.

Afai o le rhinootracheitis viral e alu i totonu o se taimi umi, ona tupu ai lea o le igoa. Rinotracheitis e mafai ona faʻalavelave i le niumonia, bronchitis, maʻi o le tino, gatete o vae. O le maʻitaga o pusi e mafai ona tupu i le faapau pepe po o le fanau mai o tamaʻi oti.

O le suʻesuʻega e tatau ona faia e se fomai manu e faʻavae i luga o se suʻega faʻapitoa, faʻapea foʻi ma suʻega falesuesue. O isi faamai e pei o calciviroz ma rheovirus o pusi e tatau ona le aofia.

Nai lo le togafitia o se rhinotracheitis i pusi?

O loʻo i ai le rhinotracheitis maʻi i totonu o se potu mamā, mafanafana, ma lelei, e aunoa ma ni faʻataʻitaʻiga. I le avea ai o se togafitiga, ua faatonuina ai e le fomai sauniuniga o le sulfanilamide, faapea foi ma se vailaau o le vailaau lautele, e aloese ai mai le faagasologa masani o le faamai. Ina ia faʻateleina le puipuiga o se maʻi pipisi, e faʻaaogaina ai faʻamaʻi puipuia. Ina ia aloese mai allergies pe a ave vailaau, faatonu le antihistamines. E le gata i lea, e tatau ona atofaina le aoga o vitamini A, B ma C. I le togafitiga o le rhinotracheitis i totonu o se pusi, e tatau ona mulimulitaia se meaai. O meaai uma e tatau ona suavai ma faʻafefiloi: fafaga i aano o manufasi ma iʻa, fuamoa mata, susu, paluga tipi, iʻa ma moa faʻanoʻa aano o manu. Afai e te fafaga lau pusi i meaʻai ua saunia, ona filifili lea o le tele o kalori e mafai ona kuka i le taimi nei. E le gata i lea, o meaai uma e tatau ona manaia malosi e faatosina ai se pusi e 'ai, talu ai ona o le maʻi o le pusi e mafai ona leai se lagona o le manogi.

O le taunuuga o le rhinotracheitis i pusi o le pusa lea o le siama o le herpes, lea e aofia ai taimi ma taimi e leiloloa ai e le manu le siama, e masani lava pe a uma ona atuatuvale. E sili atu i le 80% o pusi na maua mai i le rhinotracheitis o loʻo avea pea ma faʻamaʻi pipisi. I le taimi o le lactation, e faʻalavelave le pusi ma amata ona tuʻu faʻamaʻoti le siama o le herpes, ma pipisi ai tamaiti, ma o le a avea ma avega natia. O le mea lea, o loʻo i ai lava i taimi uma le mafai e le pusi, foliga mai ma le soifua maloloina, ona tauaveina i totonu o lona tino se siama o le rhinotracheitis.

Puipuiga o rhinotracheitis i pusi

O le mea sili ona taua i le puipuia o le rhinotracheitis o le tui lea o pusi. Afai e maʻi pea le pusi, e tatau ona faʻamavaeina mai isi meaola, faʻamalo le potu na teu ai, ma mea uma lavalava o cat ma se vaifofo o le chloramine.