Stigmata: o faailoga a le Atua poʻo le Tiapolo?

Tagata-stigmatics - o se tasi o vavega tulaga ese, o le i ai o le Ekalesia Katoliko na faamalosia e faʻamaonia.

Talu mai lena taimi, ina ua lauiloa le stigmata i le lalolagi atoa, ua tutusa i latou ma faailoga faalelagi po o faailoilo a le Tiapolo, ona latou manatu lea o se nofoaga autu. O fea o nei manatu e mafai ona manatu e latalata i le mea moni?

O le a le mea e faʻafefe?

I Roma anamua, na taʻua le faʻailoga o le tagotagi, lea na tuʻuina i luga o tino o pologa po o tagata solitulafono. O lenei faailoga faailoilo na fesoasoani i tagatanuu faamaoni o le malo o Roma e aloese ai mai le lamatiaina o le totogi o se gaoi po o se auauna na sao mai lona matai talu ai. Mai le gagana Eleni, o le upu "stigma" ua faaliliuina i se auala eseʻese - o lona uiga o se manuʻa poʻo se tui. O le uiga lea i aso nei ua faʻaaogaina.

Stigmata - manua, maʻi ma le momomo, e mafua ai lagona tiga ma faataitai ai manuʻa faaletino o Keriso. I le taimi muamua sa talitonuina e na o luga o le tino o tagata lotu Katoliko ma tagata lotu lotu e mafai ona faʻaalia. I le lalolagi faʻaonaponei, o mataupu o le faʻaalia o manua i tagata e itiiti mea e tutusa ma le faʻatuatua e tele lava ina tusia. E taua i latou e taua. Talu ai o le amataga o faailoga e manatu pea o se mea faʻapitoa, e le o tagata uma lava e faanatinati e faʻaali mai latou lava.

Talafaasolopito o le faʻaalia o le maasiasi

I le faʻasatauroga, na afaina ai Iesu i ona lima, vae, fatu ma muaulu. Faʻailoga o manuʻa mai fao ma vao talatala e mafai ona iloa i toetoe lava o atigipusa. O toto i totonu o nofoaga lava na maua i luga o le Turin Shroud - masalosalo, ao lei maliu le Faaola, e le mafai!

O le tagata muamua na faʻaigoaina o le aposetolo Paulo. I le Tusi i Kalatia, e mafai ona maua le fuaitau "aua ou te onosai i mala o le Alii o Iesu i luga o loʻu tino," lea na ia fai mai pe a mavae le maliu o Keriso. Ae ui i lea, o nisi tagata masalosalo e talitonu na pau lava le mea na taʻu mai e Paulo ona manua mai le sasaina o maʻa.

"Na latou sasa ia te ia i maʻa. Na tupu lenei mea i Lusa i le uluai malaga faafaifeautalai. E faatolu ona taia aʻu i laau ma sa ou onosai. "

Pau lava lena o le mea e iloa e uiga i na tuʻuga.

O le uluaʻi tusi na faʻatuina mai ai stigmas, lea e le mafai ona toe fesiligia, na tupu i le mafaufau ma le tagata Katoliko, Francis o Assisi. Ina ua uma ona talitonu i le Atua, na ia faavaeina se poloaiga faapatele ma filifili e faia tatalo i le Alii. I la latou faitauga i luga o le Mauga o Vern i le aso o le Faaeaga o le Koluse i le 1224, sa le fiafia o ia i le gasegase i le nofoaga o manua o Keriso.

"O alofilima o lima ma vae e foliga mai na tuia i le ogatotonu ma fao. O nei alalaʻau e pei o le taamilosaga i totonu o alofilima ma se foliga tutusa i le pito i tua, ma o loo siomia ai i latou-o le tino oona, e pei o le mumū, ua faaofuofu i fafo, e peiseai o loo i totonu o alofilima. "

I le faaiuga o le olaga, na amata ona aumaia e le faʻanoanoa tigaina faaletino ia Francis. Na maʻi tigaina o ia, ae e leʻi faitio lava i ona uso i le monastery. Na manatuaina e ona uso i aso nei:

"Na iloa e le au monike faapea o Francis na gauai atu ma le gauai atu i le faamalolo o le uʻamea ma le afi, ma mafua ai le faaselau taimi sili atu ona tiga nai lo le maʻi lava ia. Ae na latou iloa e leʻi faitio lava o ia. I tausaga talu ai nei, o le paʻu ma ponaivi na tumau pea ia te ia, na susunuina ai le lima o le stigmat i ona lima, na ia fulufulu le toto mo aso i le faaiuga. "

Na fai atu se tasi uso mafaufau ia te ia: "Tama, aioi atu i le Alii o le a ia laveaiina oe mai nei tiga ma faanoanoaga e le mafai ona tatalia."

O le lua tausaga mulimuli o le olaga o Francis na pasia i lalo o le faailoga o le fiafia i le au paia e tagata talitonu. Ae maise lava o tagata asiasi mai o "fao e le vaaia" i ona lima. E ese le pupuʻu ma afai e tuʻi e se tasi le tasi i le tasi itu o le lima, ona oʻo lea o le isi manuʻa i le isi itu. E leai se fomaʻi e mafai ona faʻamatalaina le mafuaʻaga o liona.

Talu mai le XIII senituri io tatou aso, e sili atu i le 800 mataupu o sigmata i tagata. O nei mea, na malie le Ekalesia Katoliko e naʻo le 400 tusi pasi.

O ai e tatau ona avea ma tagata faʻatauvaʻa?

O le uluai manatu o ositaulaga e faapea o togi na tuuina atu i luga o foliga vaaia oi latou oe talitonu i le i ai o le Atua na le manuia ina ua amata ona faalavelave tagata le talitonu i le atuatuvale, fafine talitane ma tagata fasioti tagata. Ona tatau ai lea i le au faifeau o le ekalesia ona malilie faatasi ma le faanoanoa e le filifilia e le Atua tagata e faaalia ana vavega. I le 1868, na amata ai ona faitio le tamaititi 18-tausaga le matua o le tagata Belgian Louise Lato e uiga i le faʻailoga ma le miti. Ma i vaiaso uma i luga o ona pulou, o vae ma alofilima na amata ona foliga mai o le toto totoʻa. O le suʻesuʻeina pea o Louise ma le faaeteete, na faamalosia ai le aʻoga faafomai o Peleseuma e tuʻuina atu le igoa i le suʻesuʻega fou "faʻamaonia". E leai ni suiga i le setete o le ola maloloina o se teineititi e lei asiasi atu i se lotu.

Mo le tele o seneturi, ua aoina e le Vatican le tele o faamaoniga o le toto toto ma tuufaatasia ai se fuainumera o fuainumera. O le 60% o tagata o loʻo faʻauʻuina o latou Katoliko e ala i le faʻatuatua. O le toatele oi latou e nonofo i Eleni, Italia, Sepania po o Serbia. O le tele o taimi, e mafai ona vaaia le vaʻai i tagata o Korea, Saina ma Atenitina. 90% oi latou oe na tauaveina se vaega o mafatiaga o Iesu o tamaitai o vaitausaga eseese.

O mataupu sili ona fia iloa

I le 2006, na aʻoaʻoina ai e le lalolagi atoa le faʻaleagaina o Giorgio Bongjovanni mai Italia. Na malaga Giorgio i Europa atoa - ma i atunuu uma sa i ai fomai na mananao e suʻe ia te ia. Journalists ma medics, na ave e le Italia i se potu faletalimalo - na te le maua le malosi e aluese ai mai le moega. I le faaopoopo atu i le masani ai ona o ona lima, sa ia faaali atu se koluse toto i lona muaulu. O le mea na tupu ia te ia o le faaali mai lea o le Virgin, o le na faatonuina Bondjovanni e alu i le taulaga Potukale o Fatima. Giorgio na maua i lona tino. I le taimi o suesuega faafomaʻi, ua maitauina e fomaʻi le maofa o le toto o se tamaloa e pei o rosa. O le tagata e taua o ia o se perofeta ma fai mai o le a le pine ae toe foi mai Iesu i le lalolagi e faatino le Faʻamasinoga Lelei.

I le 1815, na fanau ai le teine ​​teine ​​a Dominic Lazari i le atunuu lava e tasi, o lona mafuaʻaga e sili atu fesili nai lo tali. Talu mai lona laʻitiiti, na tuliloaina o ia e se mea leaga: i le 13 o ona tausaga, o le fafine le fiafia na matuaoti ma mumusu e ai. I ni nai masina mulimuli ane, ina ua amata ona ia toe foi mai i se olaga masani, na lokaina e se tasi o aiga lona la Lazari i le falegaosi, lea na latou nonofo ai e aunoa ma se malamalama i le po atoa. Mai le fefe sa amata ai ona ia faoa faamalosi ma le malo o Dominica. Ina ia 'ai meaʻai na te leʻi faia: soʻo se meaʻai na mafua ai ona osofaia se vomiting matuia.

I le 20 o ona tausaga, "o faatusa o Keriso" na faaali mai i luga o le alofilima o se maʻi pepelo. Po o le a lava le tulaga o ona lima, o le toto e tafe i le itu o ona tamatamailima: na foliga mai na pipii atu o ia i se koluse le vaaia. A o lei oti i lona muaulu, na maua mai e Dominica se pale mai le pale tuitui ma vave ona mou atu. Na maliu o ia i le 33 o ona tausaga.

O mafatiaga o le Dominica Lazari e le foliga mataʻutia tele e uiga i le talaaga o mea na iloa e Teresa Neumann. I le 1898, na fanau ai se teineitiiti i Bavaria, o le na faamoemoe e ola i se afi matautia i le 20 tausaga ma maua ai se feeseeseaiga mai le pau i lalo o le faasitepu. Ina ua uma ona faaaluina le fitu tausaga i le moega i se maʻi pipili, sa masani ona ia faalogo i fomai o faapea mai o le a le mafai lava ona savali.

I le 1926 na tulai ai Teresa, e feteenai ma a latou valoʻaga, ma lana vaaiga mamao, na leiloa ona o le mu, toe foi atu ia te ia. Ina ua uma ona faamalolo i nisi o faamaʻi, na vave ona maua ai se mea fou: i luga o le tino o Neumann sa i ai ni manuʻa manua. Mai lena lava aso, o Aso Faraile uma lava seia oo i lona maliu i le 1962, na galo ai ia te ia. O lea taimi ma lea taimi, na iloa ai e Theresa le aso o le faasatauroina o Keriso i Kalevario. Na amata ona tafe totoga, i le Aso Toonai na taofia ai le toto, ma i le vaiaso na sosoo ai na toe faia ai mea uma.

O le Orthodox Church e feteʻenaʻi ma le Ekalesia Katoliko i mea uma e fesoʻotaʻi ma le faʻailoga. I le vaitaimi o Vaitau Tutotonu, o sui o le Orthodoxy o le muamua lea na amataina se tulimanu mataga, i le mafaufau ai o manua o le toto o tagata stigmatic o "faailoga a le Tiapolo". I le seneturi mulimuli ane, na taʻutaʻu ai e le Ekalesia Katoliko se mea sese ma faʻamaonia ai o le faʻailoga o se faʻaaliga o le mataupu faavae paia. Ae o le a malilie uma i latou talitonu ma i latou?