Taaloga Faavaomalo Aso Malolo

O tausaga taʻitasi i le salafa o le lalolagi e faamanatuina ai le Aso Olimipeka o le Olimipeka e faamamaluina ai le toe faʻavaeina o le siamupini i lona tulaga o iai nei. O le numera o le faamanatu na fuafuaina i le 1968 i St. Moritz (Switzerland) i le fonotaga a le Komiti o Olimipeka Taaloga.

O le faaiuga i le faamanatuina o le Aso Olimipeka o le Olimipeka sa faaaogaina ma le sini o le faalauiloaina o taaloga i le salafa o le lalolagi. O le a le mea na tupu e fesootaʻi ma le aso, o le aso malolo faʻavaomalo faʻavaomalo

Ia Iuni 1894, na faia ai se fonotaga i Pale i luga o faafitauli o le atinaeina o taaloga, lea na auai vaega e sefulu lua. I luga o le 23 o le tagata Farani Faʻamaoni Pierre de Coubertin na ia faia se lipoti i le lipoti. Na faʻaalia e le tagata faʻapolopolo i tagata lautele le fuafuaga na ia atiina ae mo le amataga o le taʻaloga o le Olimipeka ma faʻatumauina le toe amataina o tauvaga anamua a Eleni, ma o tausaga uma e fa o le a ia taʻalo ai i se aso taʻaloga faatasi ai ma le valaaulia e auai i soo se atunuu. Na ia otootoina foi le faavaeina o se komiti faavaomalo o le a mataituina le faatulagaina o le tauvaga.

Na faʻamalosia e le Konekaresi le talosaga a le Farani, na ia ulu i le IOC ma i le 1896 i le tupuaga o le tauvaga a Eleni na faia ai le Taʻaloga O Le Olimipeka. A o faagasolo lenei vaitau, 30 (1896-2012) na faʻatautaia ai le Olimipeka ma tolu taimi (1916, 1940, 1944), na latou le mafaia ona o feteʻenaʻiga a le militeli.

O le mafuaʻaga lea na faamanatuina ai le Aso Olimipeka o le Olimipeka i le aso 23 o Iuni , e manatua ai le lipoti mataʻutia mo le tauvaga. O lenei aso e faʻavavau faʻavavau i le 1948 i le fonotaga a le IOC. Talu mai lena taimi, o lenei aso e faamanatuina i atunuu uma o le lalolagi.

I Iuni, pe a faamanatuina le aso Olimipeka o le lalolagi, ina ia taulai atu i taʻaloga, e tele ituaiga o taʻaloga e faʻatulagaina mo eseesega mamao, lea e faia ai le tele o tagata e auai, tauvaga ma taʻaloga taʻaloga. O lauiloa o ituaiga o le marathon mo le sefulu kilomita mamao. Ua faatulagaina e komiti o le Olimipeka a le atunuu i setete taitasi. O le numera o komiti o le Olimipeka o loʻo faʻatautaia le tele o marathon mita e oʻo atu i le 200. O le latou sini autū o le tufatufa atu lea o tulaga taua o le Olimipeka ma aʻoaʻoga, faʻasalalauga ma le taʻaloga lautele, le auai o tagatanuʻu i aʻoaʻoga faʻapitoa, ma se soifua maloloina.

Olimipeka - o se aso malolo o taʻaloga

I le 1913, i le gaioiga a Coubertin, o le Olimipeka na maua lona lava faailoga ma le fuʻa. Emblem - lima lalaga lima e lanu eseese: lanu moana, uliuli, lanu mumu (i le pito i luga) ma samasama ma lanu meamata (i le pito i lalo). Latou te faʻaalia le lima faʻaopoopo i gaoioiga a konetineta. O le fuʻa o Taaloga o se ie paʻepaʻe ma mama Olimipeka.

Mo le silia ma le seneturi o le talafaasolopito o Taaloga, na faia ai se sauniga lanu matagofie o lo latou umia. O le Olimipeka o le Olimipeka e susulu i le Gagana Eleni Olympia ma aumai e le sulu afi o tagata auai i le nofoaga o le tauvaga. O le lauiloa a le au taalo afeleti tautoga mo sui auai uma ma faamasino. O le paina o le faailogaina o pine i le manumalo ma le manumalo-manumalo, o le siitia o le fuʻa a le setete ma le usuina o le viiga a le atunuu e faamamalu ai le au siamupini e le mafai ona tuua ai se tasi e nofo i le paneta.

I aso nei, o Taaloga Olimipeka ma o latou manumalo ua avea ma faamaualuga o soo se atunuu. O tagata taʻutaʻua taʻutaʻua uma latou te talitonu e le lava a latou lava galuega e aunoa ma se pine Olimipeka. O le taʻaloga taʻavale e valaau e faʻaleleia le tupulaga laʻitiiti i le agaga o se soifua maloloina lelei, malamalama lautele. O le Olimipeka e fesoasoani i le ausiaina o le saolotoga o le ola i luga o le paneta, ua avea i latou ma tafaoga sili ona lauiloa o tatou taimi.