Aganuu a Namibia

Namibia o se atunuu Aferika tele lava e tosina ai tagata tafafao maimoa ma lona aganuu le masani ai. E vavalalata vavalalata le fesoʻotaʻiga a Europa ma le faʻasinomaga i totonu. O le natura matagofie ma le eseese o fauna ua avea ai le setete ma se tasi o faaosoosoga i luga o le paneta.

Vaega o aganuu i Namibia

O lenei tulaga ua manatu e leai ni tagata (1.95 miliona). I luga o le sikuea 1. km e na o le 2 tagata. E tusa ma le 60% o tagata o loʻo nonofo i totonu o vaomatua ma faigata-oʻo atu i le atunuʻu. E vaevaeina i latou e 9 ituaiga faʻavae e vaevaeina i aiga:

O iinei e maua ai ma le fiafia tagata malaga. E faʻafeiloaia i latou i aso faʻaiʻu ma aganuʻu, togafitia i mea masani ma faamanatu faʻamanatu ia i latou. I Namibia, e sili atu i le 75,000 tagata na o mai iinei mai Europa: Rusia, Portugueses, Italia, Britons, Siamani, Afrikaners ma isi atunuu.

O le aganuu faʻaonaponei i Namibia o se faʻafefiloi o aga masani na faia i lalo o le malosi o mea tutupu faʻasolopito. E tuʻufaʻatasia ituaiga eseese o aganuu. O le gagana aloaia o le Igilisi, ae o le tele o tagata e nonofo i le gagana Afrikaans, ma o le gagana Siamani ma gagana i le lotoifale o loʻo tautalagia lautele foi. O le taua o tagata atamotu o le mitamita lea o lo latou atunuu.

Talitonuga Faalelotu

I Namibia, e 90% o le faitau aofaʻi ua taʻua o le Kerisiano, o le 75% o le ekalesia Evangelical Lutheran Church (ELCIN), ma o le 25% totoe o vaevaeina i Katoliko, Papatiso, Mamona, Penetekoso, Adventist ma Anglicans. I le nuʻu Iutaia e na o le tusa ma le 100 tagata i le atunuʻu. E iai foi tagata Mosolisi (3%), Buddhists ma Hindu.

Musika ma taaloga i le aganuu a Namibia

O lenei taʻiala na maua ai le malosi sili ona malosi o musika ma Comorian, Europa ma Creole musika. E i ai ituaiga eseese e pei o jazz, reggae, pop, hip-hop ma papa.

O le taaloga lauiloa i Namibia o le lakapi. O loʻo nonofo foʻi le 'au tagatanuu ma le kakika. I le atunuu, o taʻaloga sili ona faigata i lo tatou paneta o loʻo faia, lea e taʻua o ultra marathon.

Saienisi i le atunuu

I Namibia e naʻo le tasi le University Free, na tatalaina i le 1992, ma le Polytechnic Institute. E lautele le aʻoga i le setete. Saienisi iinei o se mea e masani ona faʻaaoga. I totonu o le atunuʻu, o le poto masani o loʻo tuʻuina atu i ai le sili atu le fiafia nai lo le poto masani. O ia mea uma ua fuafuaina ina ia fetaui ma manaoga o tagata. O vaega autu o:

Aoga i aʻoga i le Igilisi e tusa ai ma le auala a Cambridge. (Muamua, na faia i lalo o le Polokalame a Aferika i Saute Aferika, ina ua atofaina le 10 paʻepaʻe tamaiti e sili atu nai lo se Aferika). O le tele o aʻoga faʻapitoa e taitaia e le falesa. O le maualuga o le malamalama i tamaiti aoga ua faateleina, ma o le numera na siitia i le 20%. I le taimi nei, e oʻo atu i le 66% le faitau ma le tusitusi tusitusi.

O le Art of Namibia

O tusitusiga a le setete o loʻo faʻatusalia e tala masani ma tala faʻailo. O galuega taulima e aofia ai le lalagaina o fusi (apelu, fusipaʻu, asoa) ma le mohair wini (karossa), faʻapea foʻi ma le vaneina. I tafaoga a le lotoifale ma tausamiga a le atunuu, e iai vaega eseese o siva e fai ma sui o ituaiga. O le faʻatupulaia o le atinaʻe na faia i le itu o ata pue ata tusi.

O faʻataʻitaʻiga papa o se tasi o lauiloa sili ona lauiloa i le atunuʻu. O le tele lava o tusiata e faʻaalia meaola ma ola. O ia galuega e mafai ona vaaia i Namibia. Ae iinei o le fale tifaga ua lautele. O tagata taaalo e taʻalo e le gata i taulaga tele, ae faʻapea foi i totonu o nuʻu laiti.

Aso malolo i Namibia

I aso malolo lautele ma luga o aso Kerisimasi (e amata i le ogatotonu o Ianuari ma mulimuli i le masina), o ofisa aloaia e galulue i se taimi ua faaitiitia, ma kamupani tumaoti ua tapunia. O nei aso e aofia ai:

Soifua Maloloina i Namibia

O lenei faiga e matua leaga le atiaʻe. I totonu o faʻasaʻoga a Aferika, e tasi le fomaʻi e tusa ma le 9,000 tagata, aoi ai i Europa o loʻo i ai tagata e 480 mo le tagata lava e tasi. O lenei tulaga na mafua ai le salalau atu o faʻamaʻi eseese. O le mea e aupito sili ona matautia o le AIDS, trachoma, malaria, maʻi tuberculosis ma iniseti.

I le auala, i Aferika i Saute o loʻo i ai se talitonuga o loʻo faʻaaogaina pea i totonu o tagata Aborigines. Fai mai afai e maua se tagata Aferika e feusuaʻi ma se tamaitai paʻepaʻe, e mafai ona faʻamaloloina o ia i le AIDS. Mo lenei mafuaʻaga, e manaʻomia e tagata femalagaaʻi i Europa ona matua faʻaeteete.

Cuisine o Namibia

O mea masani e masani ai i totonu o le atunuu e aofia ai aano o zebra, antelope, leona, crocodile, tamai mamoe, povi ma le ostrich. Ia saunia i latou mo se palukeke faatasi ai ma le faʻaopoopoga o meaʻai faʻapitoa (faʻasalaga ma mea leaga). Auauna atu i le laulau ma iʻa: squid, lobster, oysters, mussels ma se tele o iʻa.

Gourmets e mafai ona tofo:

I luga o le auala e faʻatau ai meaai e le manaomia, ma e sili ona lelei le vai mai fagu. O le ava malosi e faʻatau atu i faleoloa faapitoa. I aso o le vaiaso, e mafai ona e faʻatauina aʻo lei oʻo i le 17:00, ma i le Aso Toonai - seia oʻo i le 13:00. I faleaiga, o se aganuʻu le tuʻuina o se pito i totonu o tupe i le lotoifale e tusa ma le 10% o le aofai o le aofaiga.

O le a se isi mea e tatau ona e iloa e uiga i le aganuu a Namibia?

O loʻo i ai i le atunuu se Matagaluega mo le Puipuiga ma Tulaga Fafine, lea e tuusaʻo tonu i le peresetene ma lagolagoina atoatoa e ia. O feusuaʻiga feusuaʻiga e aofia ai le tele o faʻailoga a le malo. Ua tuuina atu ia i latou 40% o nofoa i palota i faalapotopotoga a le malo.

O tagata lautele e ofuina lavalava i le faa-Aferika, ae i le taimi lava e tasi e faamaoni le au aborigines i pupuu, ofuvae ma pupuu laei. E leai ni manaʻoga faʻapitoa mo le faʻaalia o tagata femalagaaʻi iinei.