Ekalesia a Jesuit i le itu o Guarani


O le faalapotopotoga na puipuia le measina faaleaganuu a le lalolagi i le 1983 na faia i lalo o lana vaavaaiga ia galuega a Iesuitese mai le itulagi o Guarani. O faʻaumatiaga o nei misiona faʻateleina na fausia i le 16th 18th senituri AD. I mea uma, e 15 misionare i Atenitina, ae na o le 4 o latou e puipuia e le UNESCO. O le lima o loʻo i Pasila, ae e tutusa lelei ma Atenitina.

O a misionare Jesuit?

Mo i latou e leʻi faalogo i le talafaasolopito o le amataga o misiona, o le a manaia le iloa na faavae i latou ma le sini o le faaliliuina o le faitau aofaʻi (ituaiga o Tipi Guarani) i totonu o le Katoliko, ma ia puipuia ai i latou mai le tauvaga pologa manuia. O Misiona o ni 'olo malupuipuia, nofoaga mai le selau ma le afe o tagata. O le faʻaitiitiga, poʻo le faʻafeiloaʻiga o Jesuit, e aofia ai malumalu, fale mo Initia ma tagata paʻepaʻe, faʻapea foʻi ma atinaʻe tetele na iai i lena taimi.

Santa Maria la Mayor

O lenei faʻaitiitiga na faavaeina i le 1626. E ala atu i lea, i le 128 tausaga o le soifuaga, 993 Initia, na papatisoina e faifeautalai, na pasi. Peitai, faatasi ai ma le amataga o le vaegaau a le militeli ma le faaSipaniolo-Potukale, na tupu ai le nofoaga

.

San Ignacio Mini

I le 1632, o se faaitiitia o Jesuits, e igoa ia San Ignacio, na fausia i le itumalo o Misiones, ma i Atenitina o le tasi lea o maa faamanatu o le talafaasolopito. O le taimi lena na foliga mai ai le ata o le ata i le lotoifale, na faaigoaina mulimuli ane o Baroque Guarani. O le a fiafia tagata asiasi i le maimoa i le fale malosi o le falesa, lea ei ai puipui puipui e lua-mita-mita, ma le umi e sili atu i le 74 m. I le teritori o le misiona na toe ola ai i le 4000,000 tagata Guarani Initia, ma o lo latou fanuatanu.

Nuestra Señora de Loreto

I le mamao o le 1610, na fausia ai e ositaulaga o le sosaiete a Iesu i totonu o malo o Amerika se misiona mo le papatisoga ma le nofo ai o tagata Initia. O lenei faaitiitia ua avea ma se tasi o le tele o mea na faaleagaina i le faagasologa o galuega a le militeli i le taimi o le faoa faamalosi o le atunuu ao faagasolo feeseeseaiga faa-Sipaniolo-Potukale.

San Miguel das Misouins

E ui lava o lenei misiona o loʻo i le teritori o Pasila i onapo nei, ae o loʻo manatu foi o se tasi o le limaitasi o le Jesuit e puipuia e UNESCO i Atenitina. Ina ia puipuia mai le fefaatauaiga o pologa, lea na tupuola mai i le XVII senituri, na filifili ai faifeautalai o le poloaiga e fausia se ekalesia ma se nofoaga faataamilo ai. O le tusiata Jesuit Gean Battista Primola, o le na fausiaina le falesa lotu, na ia faia le mataupu. I le taimi o le taua ma Potukale, na faatonuina ai le au Jesuits e tuu le teritori, ae latou te leʻi usitai ma na faʻaumatia faatasi ai ma le faitau aofai o tagata na le usitai.

Santa Ana

O faʻaumatiaga o le misiona o loʻo i ai le tulaga le faamalieina, lea e le taofia ai tagata asiasi e asiasi i nei nofoaga, e le o iai le seneturi o le talafaasolopito o tagata Initia. O le faaitiitia na fausia i le 1633 ma aina e tagata Initia papatisoina, oe na vaaia lo latou faaolataga i luma o uso Jesuit. I lalo ifo o le 100 tausaga mulimuli ane, i le 1767, na tuulafoaʻia ai le misiona ma faʻaumatia ai.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

E faigofie ona e alu i misionare Jesuit i le eria o Guarani. A maeʻa, i le itumalo o loʻo i ai, lele e pei o pepa faʻasologa, ma malaga masani mai le laumua o Atenitina . E mafai ona e sau iinei mai le teritori o Pasila.