Erysipelas i vae - mafuaʻaga ma uiga o togafitiga

O se erysipelas i luga o lona vae o se maʻi taatele. O lenei togafitiga e aʻafia ai le paʻu o le paʻu ae faʻapea foi mucous membranes. O loʻo faʻaalia i ni faailoga faʻapitoa, e iloa ai i le taimi muamua, o le faʻamaʻi e faigofie ona manumalo ma o le togafitiga e itiiti se taimi.

Erysipelas - o le a lenei faʻamaʻi?

O le igoa o lenei faamai na sau mai le gagana Falani. Ina ia sili atu ona saʻo, e foliga tutusa ma le upu "rouge", lea ua faaliliuina moni "mumu". O fuaitau "erysipelas" ma le "erysipelas" (o se fesuiaiga o tagata) e faʻaalia lelei ai lenei maʻi, ma sili atu ona maoti, foliga mai o le mumu. E tele taimi e maua ai le faʻamaʻi i fafine i le matutua. E faʻamalosia foʻi o ia i tagata 20-30 tausaga le matua, o ana galuega faʻapitoa e ō mai faatasi ma faʻamaʻi manu. I le maualuga o avega o lologa, tagata faufale, militeri ma isi.

Erysipelas o le paʻu e mafua mai i le streptococcus Streptococcus pyogenes. O nei meaola leaga e afaina i lino i luga o le paʻu. E mafai ona latou i ai i totonu o le tino mo se taimi umi, e aunoa ma le faailoaina atu ia i latou lava, ma i nisi taimi ua amata ona latou faʻaagaoioia. E le gata i lea, o le lamatiaga o le ola malosi o le streptococci. Sa latou galulue malosi mo le silia ma le masina i le tuleia ma le pipili. O nei meaola leaga e mafai ona ola e tusa lava pe maualalo le vevela.

Pepa o erysipelas

O lenei maʻi o loʻo i ai ituaiga nei:

  1. Erythematous form - mo ituaiga ituaiga o togafitiga e mafua mai i le faatoilaloina ma le manino o tuaoi. O se mea iloga o lenei faʻamaʻi, o le laufanua mumū e valiina i se malamalama, e oʻo lava i le leo. E le gata i lea, o le faatoilaloina o se foliga le lelei o pito.
  2. Erythematous-ofoofogia ituaiga eseese - amataina i le amataga e pei o le luga, ae mulimuli ane o le exfoliation o le paʻu amata. I le taimi lava lea e tasi, o loʻo faʻapumu faʻamalama i se vai le lanu i luga o lenei 'upega tafaʻilagi. A maeʻa ona paʻu, e foliga mai o se pulupulu lanu enaena i lo latou nofoaga.
  3. Eseʻese-hemorrhagic ituaiga o faʻamaʻi - i fafo o foliga e pei o le luga. O se uiga tulaga ese o le faatumulia o le toto i le toto.
  4. Erythematous hemorrhagic form - o le gasegase e matauina i nofoaga ua aafia.

O le gasegase erysipelatous i le tulaga o le ogaoga e pei ona taua i lalo:

O le faʻaogaina o erysipelas i luga o le vae e mafai ona faapenei:

O le tele o mea tutupu e iloa ai ituaiga ituaiga o maʻi:

O le a foliga o foliga i luga o le vae?

O le foliga mai o lenei laesa e tele lava ina faalagolago i foliga o le maʻi. Afai erysipelas erythematous, ona foliga mai lea o se paʻu mumu lanu paʻu o le paʻu. Faʻatasi ai ma ituaiga erythematous-atamamai, o le paʻu o loʻo i ai se vai manino. Mo le foliga mataʻutia-hemorrhagic, o le faatumuina o na ituaiga o toto i le toto o uiga ia. Faʻatasi ai ma se ituaiga o lemorrhagic erythematous, o loʻo iai se afaina i luga ole nofoaga ua afaina.

Pe o foliga i luga o le vae?

O lenei maʻi e aafia ai faʻamaʻi pipisi. O le maʻi e matua pipisi lava. Mo lenei mafuaʻaga, o le faʻamaʻi o le erysipelas i luga o le vae e manaomia ai togafitiga faafomai vave. O le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi o tagata latalata ane e lelei. A maeʻa ona faʻafesoʻotaʻi ma se tagata pipisi, e tatau ona fufuluina ma le faʻaeteete ou lima i le fasimoli ma mulimulitai i isi tulafono o le tumama. O le maualuga o le maʻi e iloa i le taumafanafana-tautotogo.

Erysipelas i luga o le vae - mafuaʻaga

O le mafuaʻaga o le faʻamaʻi o lenei maʻi e ulu atu i le tino e ala i ia "faamalama":

E le gata i lea, o le 85% o tagata o loʻo tauaveina faʻamaʻi pipisi. Ae ui i lea, latou te maua le puipuiga lelei: o le a le faʻaleagaina le gaioiga o se meaola leaga. Ae ui i lea, o loʻo iai mea e faʻavaivaia ai le puipuiga, lea e maua ai tulaga lelei mo le gaioiga o le streptococci. E aofia ai "provocateurs":

Ae iinei mai le mea o loo i ai se pulou i luga o se vae po o se vae:

Erysipelas of the foot - symptoms

O lenei maʻi e umi se taimi e faʻaalu ai: e 10 aso. I le laasaga muamua o le togafitiga, o faailoga e masani lava. O erysipelas i luga o le vae o lenei laasaga eo mai ma faʻamaoniga nei:

A maeʻa le aso talu mai le amataga o le faʻaaliga o faailoga masani o le malaise, o nei faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi atu ia i latou:

Le masi i luga o le vae - pe faʻapefea ona togafitia?

A o leʻi tofia togafitiga, o le a fautuaina e le fomaʻi le tagata maʻi e faia se suʻesuʻega maeʻa ma maeʻa. E aofia ai mea nei:

Faatasi ai ma se foliga filemu o le togafitiga, togafitiga o le erysipelas i luga o le vae, ma pe a amata le laasaga, o le tau faasaga i le faamaʻi e faia i lalo o tuutuuga tumau. Ina ia faʻaleleia le togafitiga o togafitiga, o ia togafitiga o le physiotherapeutic ua faʻamatalaina:

O erysipelas i luga o le vae ua togafitia i vailaau nei:

E le gata i lea, erysipelas, o togafitiga e maua ai le faʻaaogaina o sauniuniga i luga. E aofia ai nei vailaʻau:

O erysipelas i luga o se vae po o vae e faʻaaogaina ai na sauniuniga antipyretic ma anti-inflammatory:

Antibiotics mo erysipelas

O vailaʻau o vailaʻau o lenei vaega e mafai ona faʻatonuina faʻapitoa pe faʻafofoga. E faʻaaogaina, e tusa lava pe faʻamalosia le togafitia o vae erysipelatous i le fale. Ina ia ausia ni tulaga lelei lelei, e tatau ona mulimuli i fautuaga a le fomaʻi e aunoa ma le toilalo. E tele taimi e faʻapipiʻi ai ia ituaiga o vailaau faʻamaʻi i se masi i se vae poʻo se vae:

Erysipelas on leg - togafitiga ma togafitiga faʻavae

O togafitiga faapena o se faʻalapotopotoga fesoasoani. Togafitiga o erysipelas ma togafitiga faʻaleaganuʻu e aofia ai le faʻaogaina o "vailaʻau" nei:

Togafitiga o erysipelas ma fualaau aina

Meaʻai:

Sauniuniga, talosaga

  1. O vailaʻau faʻalaʻau faʻasaina e sasaa i le vai ma tuʻu le paluga i le ogaumu.
  2. A uma le fufuluina o le vailaʻau e faʻaitiitia le afi ile laʻititi ma faʻaauau pea ona kuka mo le isi kuata o le itula.
  3. Sauni e faʻaliliu le susu. Vili uili uʻamea i lenei tuufaatasiga ma faʻaaoga se faʻamau faʻaluaina i le aso mo le afa itula.

Honey o hinu

Meaʻai:

Sauniuniga, talosaga

  1. O fualaau vevela vevela e faʻasaina i totonu o se paʻu.
  2. Ave 2 tbsp. sipuni o mea 'aiʻese ma fefiloi ma le meli.
  3. O lenei suauu e faʻaaogaina i le vaega o le vae na aafia i le po.

Erysipelas - taunuuga

O taunuuga leaga e maua i le 8% o mataupu. E masani ona mafua mai i le mea moni o le moli i luga o le vae o loʻo aʻafia ua le amanaiaina. E iai foi faʻafitauli e mafua ona o le le atoatoa o togafitiga. O faʻamaʻi o le erysipelas i luga o le vae e faʻatasi ma aʻafiaga leaga: