O le mea e sili ona faigata i le tino o le tino, o soʻo se eseesega i totonu o le tino e aafia ai le soifua maloloina ma le faʻatinoina o nisi tino poʻo vaega o le tino. Afai e aʻafia le nerve vavalo, ona ono oʻo mai lea o le taunuuga o le "bouquet" o faʻafitauli ma faʻamaʻi, o lea e taua ai le iloa o faafitauli i le taimi ma faʻataunuʻu saʻo le togafitiga.
O fea oi ai le nerve vagone?
O le faʻalogoina o le manatu o le "nerve feoai", e toatele e fiafia i le mafuaʻaga ua taua ai. I tusitusiga faasaienisi mo le faamatalaina o lenei namu e mafai ona maua ai le upu "Vagus", na mafua mai i le latina Latina - "feoai solo, feoaʻi". O lenei igoa na mafua ona o le mea moni o lenei ogalaau namu e umi lava, e tele le faʻalaʻau, e salalau i le tele o le tino o le tagata.
Vagus e afua mai i le ulupoo, i le medulla oblongata. O le pasi atu i totonu o fusi o le ua, e ala atu i le laulaʻau, o lala i le fatu ma le mama, ona alu ifo ai lea i totonu o le mataitusi i le diaphragm i le manava, inumaga ma isi totoga o le manava. O le nesa feʻaveaʻi o se tasi o vaega e sefulu ma le lua o neura o lena lala mai le brain brain, ma ei ai le numera numera X (10).
O le nerve feʻaveaʻi o le nerve tele lea, e multifunctional ma e aofia ai failautusi, afi ma maaleale. O le gaioiga o le vaca e maua ai le tele o faʻataʻitaʻi, galuega taua a le tino. O lana gaioiga uma e fesoʻotaʻi ma le faʻaoga autasi. O se lisi le atoatoa lea o taga ma gaioiga e pulea e le nerve vague, lea e faʻaalia ai lona taua:
- galuega o le manava;
- folo galue;
- tautala;
- gag reflex;
- tale;
- faagaioiga o le fatu maso;
- gaosiga, ma isi.
Faʻasalaga namu - faʻamatalaga
Afai e te masalomia se solitulafono i le sefulu o paʻu o nerve plexuses o le ulu, e manaʻomia le iloa o le masini, mafuaʻaga ma lona tikeri. Mo lenei mea, o le neurologist o loʻo faʻamatalaina le tele o suʻesuʻega meafaigaluega, lea e mafai ona aofia ai: faʻamatalaga komepiuta poʻo le magate resonance o le faiʻai (MRI o le nerve vagus), faʻataʻitaʻiga o le ulupoo ma le tuna, electrocardiogram ma isi metotia. I le taimi o le suʻega, e faʻaaogaina e le tagata tomai faapitoa auala nei e faʻamaonia ai le faʻaleagaina ma iloilo le latou tikeri:
- Siaki le leo o le siʻufofoga ma le mamā o le faʻalogo leo;
- naunautaiga o le natura o le palau palamole pala;
- suʻesuʻega o le palatine ma mafaufauga o le pharyngeal;
- siaki le galuega e fofo;
- O le suʻesuʻega o le larynx ma le fesoasoani a le laryngosope, ma isi.
Faʻasalaga namu - faʻamaoniga
Talu ai ona o le lautele o le fusi o galuega, o le faatoilaloina o le nerve vagoa e aafia ai le tele o faiga ma okeni. O le maʻi e afua mai i le tele o mea, e aofia ai veʻa, faʻasoesa, taotoga pisipisia, faʻamaʻi i mea oona, faʻamaʻi pipisi, ogaoga gasegase ogaoga. O faʻafitauli o le faʻamaʻi o le nerve vagolo e tele lava ina fuafua e le mea moni na solia ai lona saite. Mafaufau i faʻafitauli faʻapitoa faʻapitoa e faʻalagolago i le sone:
1. Itumalo o Kalarania:
- afaina tiga tele;
- lagona le mautonu i le itu i tua-le-taliga, i totonu o le auala faʻasalaga fafo;
- faʻalogo faʻalogo.
2. Nofoaga pito i lalo:
- faʻaleagaina le faʻafefe;
- suia le leo timbre, paʻu;
- le lelei o le tautala tautala;
- faigata le manava;
- lagona o se paʻu i le faai.
3. Matagaluega a Thoracic:
- tiga i tua o le sternum;
- faigata le manava;
- vaivai o le tale tale;
- faʻamafanafanaga.
4. Toma:
- le toʻa i le manava;
- vili;
- lagona poʻo le manava.
Faʻamafanaina o le nerve vagoa - faʻamaoniga
O le afaina o le vavao, lea e masani ona afaina pe oona, e masani ona fesootaʻi ma le faaleagaina o isi ogalaau. O le afaina o le nerve vagoa e faaalia i faailoga eseese, o le autu o nei mea ua lisiina i luga. Ia mautinoa ia gauai atu i ia faailo e pei:
- le faʻaalia o se leo faʻalogo (e aunoa ma se malulu);
- faigata i le foloina o meaai;
- oona, lea e le amanaʻiaina e nisi o le tino i le amataga o le maʻi.
Tonus o le nerve vagoa - faʻamaoniga
I lalo o le leo o le sefulu o vaeluaga o le nerve plexuses o loʻo malamalama i se tulaga lea e tuʻuina atu ai i le tino ni suiga masani i suiga o le siosiomaga, mamafa faaletino ma faalelagona. O le leo o le nerve vague e fuafuaina le maualuga o le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau. Afai o le leo e masani lava, o lenei mea e faailoa mai i se siʻitia itiiti i le pulupulu i le taimi o musumusuga ma se faʻaitiitia o le faʻamalologa, o se tulaga o le fiafia fiafia. O tagata e maualalo le igoa o le tonal e masani ona i ai o latou lagona leaga, se lagona o le tuulafoaiina, osofaʻi o le fatu.
Vagus nerve irritation - faailoga
O le nerve feoai e mafai ona faʻaitaita ona o le pipiʻi i le taimi o le faʻamalosi i vaʻa poʻo neoplasms i le ua, pusa, ma seasea - i totonu o le ulupoo. O se ituaiga eseese o leona o le siakiina o le namu pito i luga - o se tasi o lala o le sefulu o paʻu o vavaela. E ono masalomia, o le faavae o togafitiga o le mailei lea o le nerve vago pe a pasia le membrane hypothalamus. I lenei tulaga, o loʻo i ai ni faoa mea na tutupu i le taimi o se taumafataga ma e faʻaalia e:
- faafuasei tiga i le larynx mai le tasi itu;
- se mafana malosi;
- vaivaiga lautele;
- tulaga le mautonu.
O le faʻaleagaina o le nerve vago e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaopoopoga i le galuega o le gutu o le endocrine, lea e faʻapipiʻiina ai le gasegase gaʻo ma le sua o le pancreatic. Masalo o se faʻateleina oʻooʻo i le tui o le intestinal, lea e afaina tele ai le faʻalaumalieina ma le faʻasiliina o meaʻai. Pe a faʻaitiitia le galuega o le neura pe faʻafuaseʻi foi ona tupu, o le a le amanaʻia le toe faʻafoʻiina o gaioiga i le gaioiga o le tino.
Faʻasalaga namu ma le arrhythmia
O le solia o le masani po o le tele o taimi o le fatu o le fatu o nisi taimi e fesootaʻi ai ma le sefulu o paʻu o neura, ma i lenei tulaga o le faʻailoaina o vailaʻau o loʻo faʻavasegaina o le carotid neurogenic. O le faatosinaga o le nerve namu i luga o le fatu e faateleina i le po, pe a uma se taumafataga ma le gaioiga faaletino. O tagata maʻi ei ai osofaʻiga o le tiga i le loto, faatasi ai ma le fefefe i le oti, salu, vevela. O le neura e mafua ai le bradycardia, le tachycardia, ma le extrasystole .
Togafitiga o le nerve vagus
E le mafai ona e fai atu ma le manino le auala e togafitia ai se nerve vavave, o lenei mea ua fuafuaina e le ituaiga ma le maualuga o le liona, le lisi o mea sese ma faaaliga. O lenei fesili e tatau ona taulimaina na o se fomaʻi agavaa. E masani ona togafitia togafitiga i fualaau faasaina ma le tofiga:
- corticosteroids ;
- vitamini o vaega B;
- vailaʻau faʻamaʻi faʻamalosi.
Faʻaiʻuina le tele o faʻaʻailoga, o le faʻamalosia o le nerve vague ua faʻamaonia e ala i eletise eletise, ua faia se taotoga. Ae i nisi tulaga, e manaʻomia ona iloa e tagata gasegase le faʻafilemuina o le nerve vavalo i le taimi o se osofaiga naʻo ia, pe faʻafefea ona aloese mai le faʻalavelave. Ina ia mafai ai e le vagus nerve ona le mafua ai le arrhythmia, e fautuaina ai:
- se tuai ona manava;
- tale;
- faatofuina o foliga i le vai malulu;
- masaa le ua.