Faʻatau saʻo le auvae pito i lalo

Soʻo se tiga i totonu o le manava, lea e faʻalavelave ai i le sili atu ma le 6 itula, o se faailoga o se maʻi taʻi, ma o lea e matua taua tele le togafitia o lenei faailoga. Mafaufau i faʻamaʻi sili ona taatele, o le ata o le ata o loʻo faʻaalia i le tiga i le taumatau pito i lalo.

Appendicitis

O le afaina o le faʻaopoopoga o le mea muamua e tatau ona masalomia pe a maʻi le manava. Muamua, o le tiga o loʻo maua i lalo o le sipuni po o le vaeluaina o pusa, ao ofuina se tosoina ma le faʻailoga o uiga. E tele lava le le mautonu e tupu i le leva o le po po o le taeao. I le 2 - 4 itula i le mavae ai o lagona tiga muamua ua amata ona lagona e le maʻi maʻi le maʻi. E tasi le taimi e tupu ai le vomiting, e le faigofie ai. O loʻo i ai se maʻi le mautonu - faʻaoga poʻo le manava.

A maeʻa le 3 i le 4 itula, ona amata lea ona maua le tiga i le itu taumatau o le manava ile ileum. Ole maʻi e fiva. I lenei tulaga, vave ona e valaau i se falemaʻi.

Aʻo cholecystitis

O le afaina o le gallbladder e lagona ai e ia le tiga o le paroxysmal i le taumatau sao. O le maʻi e faitioina na te tuʻuina atu i le tauau taumatau taumatau ma le tauau. I le taimi muamua e leaga le tiga, ae o le atinaʻeina o le mumū o le a atili ai ona malosi.

Isi faʻamaoniga taua, faʻaopopo i le tiga o le manava i le itu taumatau:

I le vomit masses e mafai ona iloa ai le le mama.

O le taitaia o le palpation, o le fomai o le a faʻaalia ai le gasegase o le maso i le taumatau saʻo ma le tiga aupito sili i lenei nofoaga, faʻapea foʻi ma faʻailoga o le ita o le peritoneum.

Taumatau o le adnexitis

O le faʻamafanafanaina o faʻaopoopoga i fafine e tuʻuina atu foʻi ma tiga tiga i le taumatau pito i lalo ma / poʻo le agavale, lea e susulu i le fata ma le puimanava. I le taimi lava e tasi o loʻo i ai le faateleina o le vevela ma le solia o le taamilosaga faataamilomilo ma vaitaimi tiga. O le maʻi e oʻo i tiga i taimi o feusuaiga, lea e le faʻaitiitia mo le tele o itula mulimuli ane. E ono mafai ona faʻaleleia le suavai poʻo le suamalie, tiga i le taimi e gaogao ai le vevela.

E taua tele le faʻaoga i le fomaʻi i le taimi muamua, e aunoa ma le faatagaina o le adnexitis e alu i se foliga masani, lea e mafua mai i faigata matuia e oʻo atu i le leai o se tamaititi. Faatasi ai ma le mumulu faifai pea o faʻaopoopoga, o le a le toe faʻaalia igoa, ae o le toso toso i le itu taumatau i le pito i lalo e le alu ese.

Renal colic

O lenei maʻi e faʻapitoa mo le tele o faʻamaʻi o le urinary tract ma e faʻatasi ma le tiga ogaoga, lea e le taofiofi ai le amio. Muamua, e taulaʻi i le pito i lalo, ona amata ai lea ona tuʻuina atu i le tino, ogavae ma le tino.

O manaʻoga i le falemaʻi o loʻo faʻagasolo ona fai, ae e faigata ona tuʻu le vevela i le maʻi. E masani lava o le colic o loʻo tuʻuina atu ma se vaʻa vavalalata ma le vomia. I le mimi, e mafai ona e mauaina ni vaega o maa, masima poo le toto.

O osofaiga e i ai se uiga faʻasolo ma taofi na o sina taimi puupuu. E ui lava o fatugaʻo o loʻo i tua, o le tele o tagata gasegase e sao mai colic fai mai o le pito i lalo i le itu taumatau ma / poʻo le agavale o le malosi o le tiga e sili.

Ia faaeteete

O faʻamaʻi o loʻo lisi atu i luga e sili ona taatele ma e tutusa lava le tutusa o faailoga, e le mafai ona iloa le mafuaaga o le tiga i le pito i lalo i le taumatau. E mafai foi ona tupu mai i se maʻi tuʻa, faʻaleagaina o le intestinal po o le faʻalavelave o le vavalaʻau, faʻaleagaina o le tino, umbilical poʻo le vevela femoral, mumū o le tootoo ma le ogaoga (enterocolitis). E pei ona mafai ona e vaʻaia, e leai se faʻamaʻi se tasi "e le o le ogaoga" i luga o le lisi, ma o le mea lea, e iai se faʻaʻailoga e pei o se tiga i totonu o le manava, e le tatau ona e ula, aemaise pe afai e sili atu i le ono itula i le laina. E leai se mea e tatau ona e faia ai fualaau e ese mai le No-shpa, poʻo le mafanafana / malulu le nofoaga tiga.