O le H1N1 o le influenza o loo ave ai olaga o le selau ma selau o tagata i le salafa o le lalolagi mo le tele o tausaga i le taimi nei, ma o lenei tausaga o le faamai o lenei faamai matautia, lea e sili ona lamatia ona o ona faafitauli, e lei pasi mai i tatou. E taua le iloa e tagata uma le maualuga o le lamatiaga o le H1N1, ma i le taimi muamua o faʻamaoniga na ia talanoa i se fomaʻi mo togafitiga talafeagai. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e iloa poʻo a ni mea taua o le H1N1, faʻalautele i le 2016.
O a ni faailoga o le H1N1 flu?
H1N1 influenza e faatatau i faamai pipisi, lea e vave ona auina mai e le vaalele po o fesootaiga ile. E tatau ona manatua i le taimi e tuai ai ma le tale, e mafai ona salalau le faʻamaʻi mai se tagata maʻi i le mamao o le 2-3 m, ma i luga o mea e paʻi i ai le tagata maʻi (lima i femalagaiga, ipu, ma isi mea), e mafai ona tumau le malosi o siama mo le lua itula .
O le taimi e faʻaolaina ai lenei ituaiga o siama o le tele lava o mataupu 2-4 aso, o le tele o taimi e mafai ona tumau e oʻo i le vaiaso. O faʻamatalaga muamua o le faʻalavelave faʻafefe, faʻaalia o le faʻaofiina ma le faʻaleleia o siama i luga o le maualuga o le gasegase, o faʻamatalaga nei:
- Peresia, tiga tiga;
- itiiti le tiga o le faai i le foloina ;
- tale, e le o faʻatasi ma le pipili;
- se faʻateleina o le vevela o le tino, i le taimi tonu i luga o le maualuga - 39-40 ° C.
E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamaoniga o le fomaʻi puaa H1N1, faʻamaoniga o le inupia ma le salalau o faʻamaʻi i le tino atoa:
- ogaoga tiga;
- tiga i mata mata;
- vevela;
- uila;
- ogaoga vaivai, moe;
- tiga i maso, "tiga" i ponaivi;
- taʻavale;
- vili;
- manava manava.
E masani lava o tagata gasegase foi latou te faitio i le vevela, le lava o le fiaʻai, oomi tiga i totonu o le pusa po o totonu o le manava. O le isi faʻamaoniga e mafai ona maua mo le faʻamalosi o le gaogao o le nifo po o le isu o le isu. O le vevela mo lenei faʻamaʻi e le faigofie ona tuʻituʻi lalo e masani ai antipyretic fualaau ma e le itiiti ifo i le 4-5 aso. Togasogo e masani ona masani i le aso 5-7-aso.
Faʻailoga mataʻutia o le pipisi H1N1
E pei ona taʻua muamua, o le fomai e matautia mo ona faʻalavelave. O le tele o taimi latou te aʻafia ai ma le faʻaleagaina o mama, o le cardiovascular system, o le faʻaoga o le tino. O faʻailoga lapatai e mafai ona faʻamatalaina e uiga i le atinaʻeina o faʻalavelave poo se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le pipisi ma manaʻomia ai faʻamaʻi vave ile falemaʻi ole tagata maʻi ole:
- Faateleina le fatu i le 130 po o le sili atu pu i minute taitasi;
- faʻalauteleina le malosi o le manava, faʻaalia e se fuainumera manava o le sili atu i le 16 i le minute;
- cyanosis o laugutu, paʻu;
- fenumiai o le mafaufau;
- fulafula ma le vevela o veins i luga o le ua;
- malosi ma le le gaoia;
- ogaoga tiga i totonu o le pusa ma le tale, manava;
- galu lona lua o le fiva ma le tale ma le dyspnea.
Faʻafefea ona puipuia faʻamaʻi pipisi?
Ina ia faʻaitiitia le aʻafiaga o siama i le H1N1 influenza, e fautuaina e usitai i tulafono faigofie nei:
- Fautuaina e aloese mai nofoaga faitele, fale ma le toʻatele o tagata, ma le fesoʻotaʻi vavalalata ma tagata e iai faʻamaʻi o faʻamaʻi.
- Taumafai e aua le paʻi lima e leʻi faʻafefeteina ma ou mata, mata, mucous membranes.
- I taimi uma e mafai ai, fufulu lima i le fasimoli ma togafiti faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi poʻo solo.
- I totonu o potu e tatau ona faʻagasolo pea ma faʻamalo mama (i le fale ma le falefaigaluega).
- Faaaoga maso puipui pe a talafeagai i nofoaga faitele.
- E tatau ona mataʻituina le taumafa, 'ai atili fualaau faisua ma fua.
Afai e le mafai ona aloese mai faʻamaʻi, e leai se tulaga e mafai ai ona ave le faʻamaʻi "i luga o ona vae" ma faia ai le faʻamaʻi.