Falemataʻaga o Asia i Sasae


I luga o le teritori o le laumua o Suetena o loʻo i ai le tele o falemataʻaga matagofie ma faʻamaonia, o ia mea uma e tuuto atu i se autu patino. O tagatanuu o aganuu Saina, Iapani po o Korea e tatau ona asiasi atu i le Falemataʻaga o Asia i Sasaʻe, o le aoina e tusa ma le 100,000 faʻaaliga faʻapitoa.

Talafaasolopito o le Falemataaga o Asia i Sasae

O le fale, lea o loʻo fausia nei le aoina, na fausiaina pe tusa o le 1699-1704 ma sa i ai muamua i le matagaluega a le Marine Swedish. O le toe fausiaina o le apaau i saute o le maota na faia e le tusiata fale o Nicodemus Tessin. I le ogatotonu o le seneturi lona XIX, na suia ai fola i lalo nei, ma i le 1917 na maua ai e le fale lona vaaiga faʻaonaponei.

O le fausiaina o le Falemataaga o Asia i Sasae o le Suetena Suʻesuʻe Suʻesuʻe o Johan Andersson, o le na faʻaaluina le tele o taimi i faigamalaga i Saina, Korea, Iapani ma Initia. Faʻaaliga na aumai ia i latou mai a latou femalagaaiga, ma avea ma faavae mo le aoina. O le tatala aloaia o le Falemataaga o Asia i Sasaʻe na faia i le 1963, ma talu mai 1999 ua avea ma tasi o falemataʻaga faaleatunuu o aganuu a le lalolagi.

Gaoioiga a le Falemataaga o Asia i Sasae

I le taimi nei, o lenei aofaʻiga e 100,000 faʻaaliga, o se vaega taua o loʻo tuʻuina atu i le suʻesuʻega faʻasolosolo ma le ata o Saina. Faʻafetai i foaʻi alofa a tagata taʻitoʻatasi, o le puleaina o le Falemataʻaga Asia i Sasaʻe na mafai ona faʻatumu le aoina ma faʻaaliga mai Korea, Initia, Iapani ma nuʻu o Asia i Sautesasae. O loʻo i ai se faletusi tele, lea e aofia ai:

O le falemataʻaga o Asia i Sasae o ana mea anamua, na ia ofoina atu i le Tupu o Gustav VI Adolf o Suetena. Sa avea foi o ia ma se tasi e sili ona faamemelo i mea tau suʻesuʻega ma tala faasolopito.

I le amataga o le 1940, na fausia ai se fale tele i le Falemataʻaga o Asia i Sasaʻe mo tagata taʻavale a le Suetena ma fitafita o le vaʻalele, e mafai ona avea o se poma i le taimi o le taua. O lona eria e 4800 sq.m. O le taimi lenei o loʻo faʻaaogaina lenei taʻavale mo faʻaaliga faʻapitoa mo sina taimi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2010-2011 o se vaega o le Terracotta Army na faʻaalia iinei ma e mafai ona vaʻaia le 315 mea na aoina mai i falelauasiga e lima, 11 faletusi o le lalolagi ma le luasefulu taʻavale eseese i le itumalo o Shaanxi.

I le faaopoopo atu i le faʻatulagaga o faʻaaliga, o le aufaigaluega a le Falemataʻaga o Asia i Sasae o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega faasaienisi, o loʻo auai i galuega faʻaleaʻoaʻoga ma le lolomiina o faʻasaienisi lomiga. O loʻo i ai se faleoloa meaalofa ma le falemataaga "Kikusen" i le teritori. I le lata ane o le Falemataaga o Asia i Sasae o le Ekalesia a Sheppsholmmen (Skeppsholmskyrkan) ma le Falemataaga o Faatufugaga Faʻaonaponei, lea o loʻo i ai se tuufaatasiga o ata vali, ata ma ata.

E faʻapefea ona e alu i le Falemataʻaga o Asia i Sasaʻe?

Ina ia faamasani i se tuufaatasiga tele o mea anamua, e tatau ona e alu i le itu i saute sasaʻe o Stockholm. O le Falemataʻaga o Asia i Sasaʻe o loʻo i luga o le motu o Sheppsholmen e tusa ma le 1 kilomita mai le ogatotonu o le laumua. Afai e savali i luga o le auala Sodra Blasieholmshamnen, ona oʻo lea i le mea e gata ai e mafai ona sili atu i le 15 minute. I le 100 m mai lea mea ei ai se pasi pasi Stockholm Östasiatiska museet, lea e mafai ai ona uia se ala №65.

O le auala sili ona vave e alu ai i le Falemataʻaga o Asia i Sasae e ala ile taʻavale. Aʻo mulimuli mai le ogatotonu o le laumua i luga o le auala Sodra Blasieholmshamnen, i le nofoaga sao e mafai ona e 5 minute.