Gregorian Etruscan Museum


O le Vatican , e ui lava i lona laʻitiiti, e maofa i lona matagofie, matagofie, ma le aganuu sili ona tamaoaiga. O se tasi o mea taua o le aai o le Gregorian Etruscan Museum. Ua maua e le falemataʻaga se avanoa e toe foʻi mai ai i le tele o seneturi talu ai ma matauina le mea na tutusa ai Italia i na aso. O Etruscans o se tagatanuu o nonofo i Apennines i aso anamua. O le Etruscan civilization na oʻo i lona atinaʻe sili i le senituri 8 senituri BC.

Na faapefea ona fausia le falemataʻaga?

I le 1828, na tuuina atu ai e Pope Gregory XVI se poloaiga e faatuina ai le falemataaga, lea sa tu i le maota o Innocent III ma na lauiloa o le Gregorian Etruscan Museum. O le tele o faʻaaliga o mea fou ia, na maua i taimi o le fagaina o nofoaga anamua i le itu i saute Etruscia. Na faaopoopoina le aoina i le 1836-1837, ina ua latou mauaina ni mea taua i Sorbo.

Maota o le fale mataaga

Malamalamaga o tagata suʻesuʻe i mea anamua mai le IX-I senituri BC. u. ua tuʻuina i totonu o 22 fale faʻapitoa. O le mea moni, o mea nei e faʻaaoga i le olaga i aso uma e le Etruscans anamua. E le gata i lea, o le aoina o le falemataʻaga ua faʻapitoa i faatusa ma ata o atua. O potu mulimuli e teuteuina i vases a tagata o Italia ma Eleni.

I totonu o le potu muamua o loʻo i ai le maua mai o le paʻu apamemea ma le taʻavale: urns, sarcophagi. O le mea aupito sili ona manaia o se mea masani o le vaa na faia i le foliga o se kariota.

O le potu lona lua e teu ma le faaeteete mea na maua mai tuugamau: teuga, o se potu malie, o se tamai kariota. O le potu lava ia e valiina i frescoes o loʻo faʻaalia vaaiga mai le Tusi Paia.

I totonu o le potu lona tolu, o mea faitino o aso faisoo, e faia i le apamemea, o loʻo teuina. E le gata i lea, o iinei e mafai ona e mafaufau i le ofutau o Etruscan warriors, o se faaata uiga e faʻaalia ai le atua fafine. O ata fresco o le Feagaiga Tuai teuteu puipui.

O le fale lona fa e taua tele ma maua mai le tafaoga mai le VI-I senituri. TLM. u. O le sarcophagi ua teuteuina i ata vali e faʻaalia ai tala anamua. E lua leona na faia i tuff i le potu tele.

I totonu o potu i lalo ole numera 5 ma le 6, na taumafai ai le au faʻalapotopotoga e toe teuteuina le teuteuga o le ekalesia Etruscan anamua. O le tele o fatafaitaulaga, faatusa, faatusaina o meaola na fasia, faapea foi ma ata o vaega eseese o le tino o le tagata ma totoga o le tino - o meaalofa autu o le malumalu.

O isi potu e lua na sosoo ai o loʻo faʻatusalia mai teuteu taua na maua i luga o le nofoaga o nofoaga anamua ma tuugamau. O nei fale faafiafia e viia ai le au faʻatau o le taimi ma a latou galuega.

I totonu o le potu lona iva, o le 'apamemea' apamemea ma le 'Etruscan ceramics, o loʻo maua i le vanu o Vulcha, o loʻo tausia. Ole numera o faʻaaliga e eseese i le 800 vaega.

O le sefulu ma le sefulutasi fale talimalo e faʻaalia ai se faʻafefeteina faʻafefeteina i aso anamua. O iinei foʻi, o loʻo teuina mea na faʻaaoga i ai: uumi, suauu, mea manogi, ma isi.

O le potu lona sefulu ma le lua ua tumu i mea anamua na maua i le faaiuga o le 19 seneturi. e ala i le finagalo o Pope Leo XIII. O le tele o le aofaʻiga e aofia ai vases faʻavae, fale apamemea, ituaiga uma o fuainumera, ma, e moni lava, o teuteuga.

O le potu e sosoo ai o se fale faʻapipiʻi o le faʻavaa mai sarcophagi o vaitau eseese.

"Fale o mea anamua a Roma" - e foliga mai ai o le fale sefulu ma le fa o le falemataaga. Na te tausia se faaputuga o faatusa, o ata faatagata, mea apamemea ma le siliva na faia, e tusa ai ma tagata suʻesuʻe, i le III-I senituri BC. u. E tele mataupu e tuʻuina atu i aliʻi poʻo atua.

O oloa e faia i le tioata, o mea e faia i nifo elefane e teuina i totonu o le potu sefululima. O iinei e mafai ona e vaʻai i le faʻataʻitaʻiga o le malumalu anamua ma mea moni o le olaga i aso uma o lena taimi.

O aitema na maua i le taimi o le fagaina o nofoaga a Roma e lata ane i le Vatican ua faapotopoto i le fale sefulu ono. O mea aupito sili ona taua o moli suauʻu, fatafaitaulaga, alabaster urns mai le seneturi muamua. n. u.

O potu uma na totoe o loʻo faʻaopoopoina le aoina o vases ma vaa o Etruscans, Eleni, Italia, na maua i taimi o le viliina i le XIX senituri.

E faʻapefea ona asiasi?

Asiasi i le Museum of Etruscan oe mafai i aso uma mai le 9 i le taeao i le 6 i le afiafi. O le ofisa o pepa malaga na tapunia muamua, o lea e tatau ai ona e taunuu e le silia le 15.30 e alu i le maimoaga.

O le tau o le pepa o le tupe e faalagolago i le vaega, lea e aofia ai tagata asiasi: tagata matutua - 16 Euro, penisina ma tamaiti aʻoga - 8 Euro, vasega o vasega laiti - 4 euros. O le mea e leaga ai, o pepa ulufale e le toe faʻaaogaina, e tatau ona e mafaufau ma fuafua lelei lau aso.

E faigofie le oʻo atu i le Gregorian Etruscan Museum. Ua lava lea e filifili ai le tele o felauaiga talafeagai, ma ua e nofo.

  1. Aʻo nofo i totonu o le taavale vaʻaia i le laina laina A, aua neʻi galo e alu i le Musei Vaticani.
  2. Loʻu pele o pasi, faʻamoemoe numera: 32, 49, 81, 492, 982, 990 - o le a latou aveina oe i le nofoaga saʻo.
  3. Manaʻo e alu i le tram, faʻatali.
  4. Mo i latou e faʻaaogaina faʻamafanafanaga, e faigofie ona e mauaina se taʻavale i totonu o le taulaga.

O se malaga i le Vatican o le a le galo ma manaia, ma o se asiasiga i le Museum of Etruscan o le a teuteuina ma faʻapipiʻiina i faʻamatalaga e le mafaagaloina. Fai se manaia lelei!