O le fesoasoani a nai ou uso laiti i le togafitiga o faʻamaʻi eseese e masani lava ona i ai se faʻalavelave matautia. I le tele o atunuu, ua mate manu ina ia maua ai se vailaʻau taua.
E toʻatele ua faʻalogo e mafai ona faʻaaogā manu e togafitia ai faʻamaʻi eseese. O lenei tulaga e faapitoa le moni i aso anamua, ae e oo lava i aso nei e le masani ai faʻasoifua faʻasolopito. E tatau ona maitauina o loʻo i ai auala faʻaletino ma aganuʻu e fegalegaleai ai ma manu, ma o loʻo i ai nisi o loʻo o ese atu i tala atu o tuaoi o le talafeagai ma e foliga mai e le o se tagata.
1. Ofo faʻamalosi vaivai
O le au fai manu e toe fai mai o latou lafu o loʻo i ai pea iina pe a maʻi. Ua faamaonia e saienitisi e fesoasoani nei manu e tau ai le atuatuvale, migraines, insomnia, flu ma even gastritis. Ua faʻaalia i faʻaaliga e oʻo lava i le afa itula le fegalegaleaiga ma se pusi e fesoasoani i le faʻamautuina o le mamafa.
2. Fasioti mo le Faamalolo
E matataʻu tagata popoto manu e tele ituaiga o tigers o loʻo i luga o le mea e faʻaumatia ai, ae e le taofia ai e tagata fai togafiti. I le faʻaSaina e le faʻaleagaina togafitiga, o vaega uma o le tino o pusi pupula e faʻaaogaina. Ua talitonu fomai popoto faapea o fualaau faasaina e faia i luga o faavae o ponaivi, ponaivi, nifo ma paʻu, laveai mai le tele o faamaʻi, ae o suesuega i aso nei ua matua fesuiai uma lava.
3. Totoina togafitiga
Talu mai aso anamua, na faʻaaogaina e tagata le pi ma le tausiga o manu e togafitia ai faʻamaʻi eseese. O le meli, propolis, lali o le tupu, pollen, ma le scum e aofia ai le tele o mea aoga. E tusa ai ma le venom, o loʻo faʻaaogaina i le tulaga o se vailaau faʻataʻitaʻi mo le faʻaaogaina o faafitauli ma le masukoskeletal, le popole, puipuia ma le cardiovascular system.
4. Tomaʻi faamalolo
E tusa ai ma le fuainumera, o tagata kolokopa sa i luga o le tulaga o le faʻaumatia, e pei ona fasiotia e tagata i latou e maua ai aano o manu ma totoga, lea, e tusa ai ma tagata faʻatau i isi vailaʻau, e mafai ona faʻaleagaina faʻamaʻi, mai le malulu ma faaiʻu i le kanesa.
5. Laulaʻau malosi mo le tele o faʻamaʻi
O le fegalegaleaiga ma solofanua e aoga mo tagata matutua ma tamaiti. Latou te fesoasoani e taulimaina faʻafitauli o le mafaufau, atuatuvale, faatoilalo phobias, ava malosi ma e oʻo lava i vailaau faʻasaina. O le tietie solofanua e fautuaina mo tamaiti e tolopo le tautala ma le atinaʻeina o mafaufau, faʻapea foi ma le autism ma le Down syndrome.
6. Faʻamaʻiina o Faʻatemalo Aferika
I Kenya ma Etiopia, e fasioti tagata ma le loto i ai le zebra i Grevy ina ia maua ai a latou meaʻai ma gaʻo taua, lea e faʻaaogaina e tagata faʻamalolo Aferika e saunia ai vailaau mo le gasegase.
7. Tagata faʻafeiloaʻi tagata laveaʻi
Talu ai nei lava, na faaaoga ai taifau e togafitia ai tamaiti i le supa palsy, autism, epilepsy ma le toilalo faalemafaufau. Ua faʻamaonia o fegalegaleaiga ma nei uo e fa fomaʻi e fesoasoani e faʻaleleia ma atiaʻe tomai faʻaleaoga ma tautala, ma faʻalauteleina ai foi le fetuunaiga vave o le tamaititi i le sosaiete.
8. Faʻasologa o muso anamua
O le laumei muskani e le masani ai o le musk deer e lauiloa mo le mea moni e faafetai atu i laufanua e maua mai ai se manogi manogi lelei, lea e faʻaaogaina i togafitiga Samoa e le masani ai. E le o le tasi le afe tausaga e faʻaaogaina e faʻamalosea ai faʻamaʻi o le popole ma le faʻasalaga. E tusa ai ma fuainumera, ua lamatia le musk deer i le faʻaumatia.
9. Ia malie ma ia manuia.
Ua leva ona faamaonia e saienitisi le lelei o aafiaga o le biofield biofield i luga o tagata. I le taimi o fegalegaleaiga ma tagata, o mammals e faʻatautaia le telefoni ma afai o loʻo soifua maloloina le tagata, latou te kiliki, ma afai latou te maʻi, latou te faia ni leo e taalili. I le taimi o togafitiga, o le tele o endorphins e maua i le tino o le tagata.
10. Vailaau faʻasaʻi tagata
O vailaʻau lē faʻamaonia e salalau i Saina, Vietnam, Korea i Saute ma isi atunuu Asia ma o nisi metotia e taufaamatau. I totonu o nei atunuu, ua tupu aʻe Malay bears, lea e maua mai ai le vevela e aveese ai le talo. E faʻaaogaina e togafitia ai le mumū o le faai, gallstones ma le afaina. O le mea sili ona mataʻutia o le olaola o manu i vavalalata vavalalata, ma le aveeseina o le gall vladder occurs i se lamatiaga i le ola.
11. Fesoasoani Fusi
E toaitiiti o le a manatu e mafai e folo ona fofoina se tagata o le tele o faafitauli. O le mea moni, ua matauina o le mataʻituina o manulele e fesoasoani i le taulimaina o le atuatuvale ma lagona vaivai. O tagata faʻapitoa i togafitiga o manu e faʻamautinoa ai e fesoasoani aulosolo e fesoasoani e faʻaumatia le tiga i totonu o le loto, ae o manu felelei tetele e faʻamalolo i le fetoʻi, le neuroses ma maʻi paʻu.
12. O se meaʻai taua
Ina ua iloa e saienitisi o loo i ai le keratin i le pu o le rhino, na amata ona fasiotia manu. Ina ia taofia le faalavelave, na tuuina atu e Saina se poloaiga e taofia le faaaogaina o le pu. O se galu fou o poaching na ufiufi Vietnam, lea na talanoa ai le au faamalolo i auala e togafitia ai le kanesa o le ate ma le fesoasoani a se pu.
13. Tomai matautia
O talo e faʻaaogaina e le gata i le faʻaleaganuʻu, ae faʻapitoa foi i togafitiga faʻapitoa. O le mea oona o meaola fetolofi o loʻo i ai le faʻamalosi ma le faʻaleagaina o aʻafiaga. E masani ona faʻaaogaina e faʻaumatia faʻamaʻi ma faafitauli faʻapitoa i le fatu ma le masukalokelet system. I atunuu Asia, o gata e faaaoga e saunia ai se tele o vaega o le ava malosi. Ae o tagata e 'ai pea le fatu o le fatu ma se afifi o le gata ua mate talu ai nei, ma mafaufau i ai o se elixir o se talavou ma le ola e faavavau.
14. Le malie, ae togafitiga lelei
O le togafitiga o lago o loo taʻua i le Koran, le Tusi Paia ma tusitusiga a alii sili. O le togafiti o togafitiga e mafai ona ausia e ala i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻalavelave, faʻainisinia ma le ola. A aʻafia le paʻu, e faʻatasi ai ma lona lauulu, e sili atu i le selau piliona o loʻo faʻaaogaina. Faʻaaogā le faʻataʻitaʻiga e faʻaumatia ai faʻamatalaga faʻamaʻi, gynecological, urological, cardiovascular ma le tele o isi faʻafitauli.
15. Tagata faʻamalolo i luga o le oti o le faʻaumatia
Afai e sailia e elephani aferika a latou mea taua, ona latou le maua ai lea o ni tusitusiga a Asia, ae e tusa ai ma le IUCN, o lenei meaola ua aloaia o le mou ese atu. Ua fasia e tagata nei manu matagofie e maua ai aano o manufasi, paʻu ma isi vaega o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaaogaina e Myanmar se paʻu na faia mai vaega elefane vae, lea e faʻaaogaina e aveesea ai se meaʻai.