85 tupua e le masani ai o Adolf Hitler, e toaitiiti tagata na vaai

O le fiafiaga o le Nazis i le 30-40s o le seneturi mulimuli o se tasi lea o mea sili ona matautia ma le toto i le talafaasolopito. Vaavaai i ata e le masani ai o se tasi o loʻo taʻimua i faiga faʻasalaga faasaga i tagata soifua.

O le tagata autu, o le faavae ma le faatinoga o le faatinoga o le miti a le Nazi toto o Adolf Hitler, o lana ata na avea ma foliga o le fasiosi ma le Nazis i le lalolagi atoa.

I totonu o lenei tusiga o le ae iloa ai se tele tele o ata mai le olaga o lenei taʻitaʻi sili ona mataʻutia. O le tele o ata e seasea ma e foliga mai i tagata lautele talu ai nei, pe a oʻo i le tautotogo na latou faʻatau atu i lalo o le samala i se tasi o faʻatau.

A e tilotilo atu i foliga o lenei tagata, e malulu le toto ma e aofia ai le mataʻutia o le iloa o mea sili ona leaga na tutupu - miliona o oti, faʻalavelave faʻapitoa ma le faalumaina o tagata ma tamaiti - na tupu i lo matou lalolagi ona o ia.

Le aʻa o le leaga

O matua o Hitler, le tama Alois (1837-1903) ma le tina o Clara (1860-1907) o ni aiga aloaia, o lona uiga sa tatau ona maua e lona tama le faatagaga e faaipoipo ai. Alois o se tagata faigata tele ma se uiga faigata, e masani ona ia faia ni mea inu ava i totonu o le fale ma totogi. O le tina le fiafia na vaaia le malamalama i le faamalama i na o lona atalii laitiiti o Adolf ma na ia tuuina atu uma ia te ia lona alofa ma lona popole. O ia o lana tama lona fa, o le toatolu muamua na maliu i le amataga ona o maʻi.

Na fanau mai Adolf Hitler i le aso 20 Aperila, 1889 i Austria i le tamai nuu o Ranshofen.

Molimau a le Fuhrer

O le tama mai lona laʻititi na amata lelei, nai lo le matua le fiafia o le tama ma faasaina le auai i lenei tama. Tina, i se isi itu, na taumafai e atiina ae i tua o tua o le Aloese tomai o le tama ma musuia o ia e le aunoa e faapea o ia o se taleni maoae ma o le a lauiloa. Ina ua pasia e lona tama ia ata o lona atalii, ona sau ai lea o lona ita ma fai atu ia i laua e tafe, lea na tagi leotele ai lana ava, ua sese o ia, o lona atalii o le a lauiloa pea i le lalolagi atoa. Ma sa saʻo o ia, ae sa avea o ia ma tagata taʻutaʻua e le ona o ata tusiata.

Aoga a tausaga o Adolf Hitler

I tausaga aʻoga, sa iloga ai Hitler ona o ana suʻesuʻega lelei, uiga lelei o le taʻitaʻiga, ma ua amata ona ia faʻaalia faailoga o le atunuʻu ma le manaʻo e auai i vaega o tagata Boer. O nei mea uma na ia faʻaalia i le lanu i ata tusi, ma faʻaali atu i ana uo. E pei ona matauina e tagata atamamai, o lenei amioga e mafai ona mafua mai i se lagona tetee i luma o le tama inoino, o le na talosagaina le usitai e le faatuaoia mai lona atalii.

E tusa ai ma le manatuaina o Alois le Jr., o le afa uso o Hitila, o Adolf na iloga ona o le sauā ma e mafai ona ita tele ona o ni mafuaaga laiti, e le alofa i se tasi ae na o lona tina, ma o se uiga taufaaleaga. Sa matua vevesi lava o ia - na tuuina atu e lona tina ia Adolf i mea uma, aloese mai ai.

O le amataga o le auala a le pule

Munich 02.08.1914 Hitler i se tauaofiaga i Odeonplatz ao faagasolo le tuufaatasia o le au Siamani e auai i le Taua Muamua a le Lalolagi.

O le tuputupu ae, sa taumafai Hitler e ulufale i le fale ata tusi ma sa mautinoa atoatoa o le a ia manuia e aunoa ma se faigata. Ae o le a le mea na tupu ia te ia ina ua le i ai o ia, fai mai o ana ata e lelei, ae le lava mo se aoga tusiata, faatasi ai ma tomai na fautuaina ai o ia e alu i le faufautua. Na alu le ita o Adolf, na ia talitonu o le aoga e faʻaaogaina le le toʻa, e le o ni auala e iloilo ai mea moni taleni.

Mo le tele o tausaga na ia taumafai ai e ulufale i fale aʻoga faʻaleaʻoaʻoga, ae i soo se mea na faʻatagaina ai o ia. O le lagona o se tusiata lelei, na tausia e le tina, e le faalavelave ia te ia, e ui lava o le mea moni na foliga mai e le o ia te ia le taleni na matua taua e le alofa faanatinati alofa o Klara.

Ina ua uma taumafaiga le faamanuiaina e avea ma se tusiata, o le maliu o lona tina, o le mativa ma le faimalaga, na ofo atu ai Hitler mo le vaega a le au Siamani, lea na lafoaia ai le Taua Muamua a le Lalolagi. E tusa ai ma manatu o uso a fitafita, o Adolf o le toa, filemu ma le pule, lea na ia vave maua ai le tulaga o le corporal i le auaunaga, ae na te lei tuuina atu le igoa pule ia Hitler, aua na manatu o ia o se tagata sili ona lelei e leai ni uiga faaletaitai. Na taua foi e ona uso a fitafita lana luʻitau le mafaamatalaina: Sa toe foi mai lava Hitler mai le taua ma ola e le afaina, e tusa lava pe na faatoilaloina lana vaega atoa, ma pe a afaina, na faigofie ma e le lamatia ai le olaga o le lumanai Fuhrer.

Faʻaaliga pito i luma o Hitler i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi

I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, o lagona ma talitonuga faaleatunuu o Adolf na ola na o le tuputupu ae ma faamalosia, ma e ala i le osofaʻi ma tuaoi. Ina ua amata ona leiloa Siamani ma toe faafoi avanoa, i le taimi nei, ona o le mativa ma le matelaina, na amata ai le tetee o lagona, lea na manatu Hitler o se taufaaleaga.

O le a le sese o tagata Iutaia?

O le amataga o Hitila na alu aʻe i le Olympus faaupufai i le 1921

I le faaiuga o le taua, na tuua ai e Hitler le tautua faamiliteli, lea e le avea ma ana galuega, ae na mafai ona i ai ni tagata e pei o le mafaufau, e na o le 7 tagata. Faatasi ai ma nei tagata, na amata ai e Hitler lana galuega faapolokiki, ma mulimuli ane avea ma faatinoga o ana miti. Na ia manao i se mea laitiiti: "ia avea ma taitai o Siamani ma amataina se taua ma Iutaia ita, ma faapologa le lalolagi atoa." O le inoino o tagata Iutaia na afaina ai ona mafaufauga leaga, na talitonu Adolf e mananao lenei malo e puʻe le pule i isi malo ma avea ai i latou ma le leai o se mea.

O Hitler e le o taimi uma e tetee ai i le Semitic; ao faagasolo lona olaga sa i ai ni uo Iutaia na fesoasoani ia te ia e suia tulaga. Na amata ona tupu le ita ma le inoino ina ua mavae le maliu o se tina na maʻi i le kanesa, ma o lana fomai o se Iutaia. Sa faafetai soo atu Hitler i lenei fomai mo le mea moni na ia taumafai e fofo lona tina i le tele e mafai ai. Ae e foliga mai, na i ai le ita a Hitler i le fomaʻi ona o le le laveaiina o lona tina, ma na o ia lava le tagata na fiafia tele i le Führer, ma ina ua mavae lona maliu sa faanoanoa tele o ia. O le mea lea, i le aluga o taimi, na tupu ai le inoino o tagata Iutaia atoa.

Muamua manuia ma Beer Putch

Sa vave ona tupu le galuega a Hitler i le tulaga faapolokiki, o ia o se failauga maoae e mafai ona gauai atu tagata ma faatosina i ona manatu.

I ana tautalaga, o le pule o le lumanaʻi na taʻalo i lagona lotonuu o le faitau aofaʻi na puleaina i Siamani ina ua maeʻa le taua ma le taupulepulega na le mafai ai ona faʻataunuʻu le atunuu i aitalafu tetele ma le tamaoaiga.

Ina ua oʻo atu i le 2000 tagata o le au maimoa na auai mai i ana tautalaga, na amata loa ona taofia e Hitler le mana o tagata uma oe na alalaga le fiafia: na tosoina i latou ma taia e ana au malolosi.

E aunoa ma ni faʻalavelave faʻapitoa i pulega, na atili ai le malosi ma le faʻamalosia e Adolf o se tau atoa ma tagata tetee i ana gaoioiga ma manatu faatasi ai ma le fesoasoani a le iunite atoa o le puipuiga o ia lea na ia fatuina, lea na ia faaaluina ai le 5 vaiaso ile falepuipui.

Na auai Hitler i le poto masani ma le lagolago a Mussolini, o le taitai Italia, o le na manumalo manumalo i Italia i le 1920 e ala i le faoa faamalosi ma le taofiofia faiga sauā o tetee.

Beer "Burgerbroekeller" (1923), lea na amata ai le Beer Putsch. Ata mai le German Federal Archive

Mauaina o fitafita o le militeli i le taimi o le Beer Putsch. I le fuʻa - Himmler

I le 1923, na faatulaga ai e Hitler se tuʻuina i Siamani e faoa ai le pule, lea na taʻua o se "pia". O le faoa faamalosi o le malosiaga na le manuia ona o le faalataina o nisi o ona lagolago, e ui i le taimi muamua na faamanuiaina. I le gasologa o nei mea tutupu, e 18 tagata na maliliu, e aofia ai leoleo ma Nazis.

Fanau mai o le lauiloa Mein Kampf

Na pueina Hitler ma faasalaina i le lima tausaga i le falepuipui e avea ma faatonu o le tele o feeseeseaiga, ae ia Tesema 1924 na vave tatalaina mai. I le falepuipui, na ia tusia ai lana tusi lauiloa e lua-tusi o mea na manatuaina, o loo i ai se tala faasolopito ma se faiga faaupufai, lea na ia taua o Mein Kampf, na faaliliuina mai le German My Fight. I le taimi foi o le tausaga o le falepuipui, na atagia mai ai e Hitler i mea sese ma iloa ai o Mussolini o le faʻatau malosi o le faoa faamalosi o le malosi e le talafeagai mo Siamani, ma na ia fausia se fuafuaga fou.

I le faamasinoga a Ludendorff, mai le agavale i le taumatau: loia Holt, Weber, Roder General Ludendorff ma Adolf Hitler, 1923

Ina ua maea le tatalaina o le Falepuipui a Landsberg i Landsberg am Lech i Bavaria, Tesema 1924.

E lua pepa a Adolf Hitila i le German Archive Archive: o le muamua o se pemita e ave ai auupega, o le lona lua o le avea ma sui e faamaonia i le National Socialist German Workers 'Party, o le tagata muamua i lalo o le numera 1.

Hitler's pre-election speech

Fonotaga a Nazis o Siamani i Munich i le 1929

O Hitler o se failauga sili ona lelei. Le amataga o le 1930, ao faagasolo le tuuga o le palota.

Ata o le 1932.

I le fausaga o le fale fou o le Reichsbank (ogatotonu tutotonu o le Malo Siamani) ia Me 1932.

Ina ua tuua e Hitler le falepuipui, sa ia fausia se fuafuaga fou, faiga faaupufai, e ausia ai le sini. O lona fuafuaina o le taaalo lea i le lagona o le faitau aofaʻi ma le vasega ogatotonu, lea i lena taimi na feagai ma faigata faigata tautupe, ma faʻapipiʻi foi i pulega. Na ia faia pea lava pea ituaiga eseese o faaosoosoga.

Tautalaga aʻo leʻi lagolagoina

I le pito i luga o le mana

I le mavae ai o le 14 tausaga o le maualuga ma lalo i le faiga faaupufai e ala i faiga sauā ma faiga faaupufai, o le tele o palota ma le mamafa i le malo o Siamani, na amata ai ona pule Hitler e avea ma pule i le aso 30 o Ianuari, 1933. O faʻamanatuga o lenei mea na tupu na mafua ai le taamilosaga lauiloa i Perelini.

E leai se tasi na te mateina po o le a le ituaiga o manu feʻai i le tagata na tuʻuina atu i pule. Mo tausaga mulimuli i le tuuga o le palota, sa natia ma puipuia e Hitler ona faanaunauga o le tetee-Semitic ma naunau e faia ni fuafuaga faapolokalame mo le faatinoga o le manatu o le faamamāina o Siamani ma le lalolagi mai tagata Iutaia.

Faatalanoaga Mass o le Nazis i Bueckeburg, 1934

Asiasi i lana falepuipui falepuipui i le Landsberg falepuipui ina ua mavae le 10 tausaga, lea na tusi ai e Hitler lana tusi "Mein Kampf" i le 1934. g

Taaloga Olimipeka i le 1936, o tagata muamua o Siamani ua tuʻuina atu autographs

Perelani i le 1936, faamavaega a Hitler i le Tausaga Fou Tausaga ma malo asiasi

Nazi Nazi

O i latou uma na i ai le pule na fesoasoani ia Hitler i sea tulaga maualuga i le malo na latou faaseseina faapea o lenei "Nazi upstart" o le a avea ma papeti gaoi io latou lima, ae e lei leva ae latou totogiina ma le faanoanoa ma ua latou iloa ai le sese e le mafaamatalaina.

I le tuliloaina o le malosi, na filifili ai Hitler e tausia lona soifua maloloina, ina ia mafai ai ona maua se taimi e faatino ai ona manatu leaga i le olaga ma, na ia talitonu, e laveaiina Siamani. O le mea lea, na avea ai le Fuhrer ma se tagata fai togafiti moni, ma o se taunuuga na ia galue malosi ai tulafono e puipuia ai manu ma faasalaga mamafa mo a latou soliga.

Fesootaiga ma manu

O le leoleo sili a German Führer Blondie

Hitler ma lana Sikotilani Terriers

Fesootai ma tamaiti

E le gata i lea, o Hitila e faaalia i taimi uma le popole mo tamaiti Siamani o le lumanaʻi o se malo mamā.

O mea eseese na tutupu i le nofoaiga a Hitila

O le uluaʻi faʻamatalaga na taʻua e Hitler e avea ma pule e uiga i le toe faʻaleleia o le 'autau ma toe faʻafoʻisia lona malosi atoatoa, ma mulimuli ane o le a mafai ona manumalo i fanua i Sasaʻe ma a latou Germanization atoa.

Bükkeburg, 1937. Aso o Aso Faafetai

Alatele auala

Faʻasologa masani

Reichstag, na faia se faaiuga i le filemu filemu o Austria i le 1938.

Sauniuniga mo le faʻatinoina o le au failautusi Leopoldhall Munich i le 1938.

Asiasia le taulaga o Graslitz, na nofo e le Sudetenland i se taimi le tumau i le 1938.

O le taua a Nazi i Siekisolovakia, le aai o Eger 1938

Hitler i le liʻo o tagata Ausetalia i le 1939.

Mea na tutupu i le afiafi o le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi

Galuega faatino i le aso muamua o Me i le malae taalo i le 1939.

Ina ua mavae le pule a Hitler, o le malologa na maua aloaia aloaia i le 1933 - o le aso o le National Labor.

Hitler i le fale mataaga o Charlottenburg, Me 1939.

O le malaga muamua o le vaa o Robert Ley, Hitler i luga o le vaa.

Teu inu i lona fale i Obersalzberg (Alps Bavarian) 1939.

Le maualuga o le Taua Lona II a le Lalolagi

Hitila Hitler i luma i le 1940.

Farani 40 tausaga

Faaofuina i tala fou a Hitler

Hitler ma Emmy ma Edda Goering 1940g.

O Emmy o se tamaitai Siamani o le fale tifaga ma le fale tifaga, le faletua lona lua a Hermann Goering, sa faalilolilo faalilolilo o le tamaitai muamua o Siamani. Faatasi ai ma Magda Goebbels (o le faletua o le Siamani o le Aoga) sa ia taitaia ituaiga eseese o galuega agaalofa. O le atuatua o Edda o Hitler lava ia.

Faamanatuga o le Kerisimasi ma taʻitaʻi Siamani Siamani 1941.

Ua talia e Adolf Hitler le au fitafita Siamani i le malae vaalele i Uman.

I le ata, o Hitler o loʻo i le aai Ukrainian o Uman ma faʻafeiloaʻi ana fitafita. O iinei, na felelei ai Hitler i se asiasiga a le au Siamani ma Italia i le taumafanafana o le 1941.

O se meaalofa faatusa ia Hitler i le taimi o le pueina o Sarajevo.

O lenei laulau, o tautau i luga o le puipui e lata ane i le ponaivi Latina, sa vave ona aveese ma ave atu fitafita i le Fuhrer, toetoe lava ina ua maeʻa le pueina o Sarajevo, o se faailoga o lo latou manumalo ma le faasalalauina o le pule a Hitler i nei atunuu.

Asiasiga i le falemai mo tagata manua. 1944.

Hitler ma Goebbels i se fonotaga a le aufaasālalau i Perelini

Faatasi ai ma le Minisita Goebbels. Polani. Iulai, 1944.

O le taimi nei a Hitler i Marshal Goering - "Le Lady with the Falcon" (1880).

Hitler's Picture Gallery

O nei ata uma o ni tagata na vaneina ata ma isi galuega a tusitala lauiloa, i le 1945 o le aoina o Adolf e silia ma le 6000 atavali, Goading - e sili atu i le 1000. Na faatauina mai ata pe na faoa faamalosi e sui patino o tagata faaupufai. O aia tatau i nei upega taʻavale o loʻo finau pea.

Hitler ma Eva Brown

Hitler i le talanoaga o le gaoioiga a Ardennes ma Goering ma Guderian ia Oketopa 1944.

Hitler ma ana faailoga faataulāitu

Asiasiga o le faatafunaga ina ua uma le pomuina o le Soviet army, spring spring 1945.

O pito sili ona taua

O se faʻasologa mulimuli lea a Hitler i aso mulimuli o lona olaga, talu mai osofaʻiga tetele a le Soviet 'autau i' autau a fitafita a Siamani, na fiafia Hitler e nofo i totonu o lona siʻosiʻomaga lalo ifo.

Tuatusi mulimuli i le taimi o le olaga

Ata mai FBI, ISA. O se suiga talafeagai i foliga vaaia o Hitler i lana taumafaiga e sosola.

E tusa ai ma le lomiga aloaia i le aso 30 o Aperila, 1945, faatasi ai ma lona faletua o Eva Braun, na fasiotia e Adolf Hitler le ola. Na oti Eva ina ua uma ona ia aveina se pusa i mea oona e aunoa ma ni faailoga mataga vaaia, ma na muamua fanaina e Hitler lana leoleo leoleo Siamani, ona ia lafoina lea o ia lava i luga o se pu.

Le Oti o Adolf Hitila

E tusa ai ma faʻamatalaga mai se tagata faigaluega o Hitler, o le aso ao leʻi tuʻuina atu ia i latou le poloaiga e saunia ai ni apa paʻu afi e susunu ai tino oti. I le aso 30 o Aperila, 1945, na o atu ai Hitler, ma faatalofa ma tagata mai lona liʻo vavalalata, ma lona toʻalua i lona potu, e lei umi ae faalogoina se fana mai ia te ia. Ina ua mavae sina taimi na tilotilo atu auauna i totonu o lo latou potu, lea na latou vaaia ai le tino o le Fuhrer ma se manua fana i le ulu ma le tino maliu o Eva Braun e aunoa ma se faaleagaina faalenatura. Ina ua mavae lena, na latou afifiina tino i palanikeke, tuu le suauu na saunia muamua ma susunuina, e pei ona faatonuina.

I le ata, o se tagata ua molia o loo suesueina e tagata tomai faapitoa a Soviet.

Ae o loo i ai se kopi na sosola ai Hitler, faatasi ai ma Brown, i Amerika i Saute, lea na latou feiloai ai i lo latou matutua, ma nai lo i latou lava na tuua le tino o masaga. E oo lava ia Stalin i lona taimi, na ia tuuina atu le talitonuga e faapea o Hitila o loo ola ma natia mai i latou.

I le ata, na manatu Hitler e fitu sefulu lima tausaga i lona maliu.