Aʻai Ningaloo


O le Vasa Initia i le tele o tagata e vavalalata vavalalata ma motu o pama, o le afā afaina o Aferika ma Aferika i Saute. Ae aua le galo se konetineta matagofie e pei o Ausetalia , o se vaega o lea ua fufuluina foi e nei vai mafanafana. E tele nofoaga, falesa manaia ma faʻanatura masani. Matou te fautuaina ina ia faamasani ma le aau matagofie o Ningal.

O le igoa o le Ningalu o se atigi galala tele, o loo i le itu i matu-sisifo o Ausetalia i le Vasa India e latalata latalata i le Exmouth Bay. O le mamao o le aau i le aai lata ane o Perth e tusa ma le 1200 kilomita. O le Ningalu o loʻo avea ma tafaʻa tele o Ausetalia ma o le aau aupito tele e lata i le talafatai: o lona umi e tusa ma le 260-300 kilomita. O le aau e siosiomia ma alu atu i le itu i Matu-West West Cape i le mamao e 100 mita i le 7 kilomita.

O le a se mea manaia e uiga i le Ningaloo Reef?

O le igoa tonu o le aau - Ningaloo - ua faaliliuina mai le gagana a tagata atamotu i le lotoifale e avea o se "laupepa", ua talitonu ua fatuina le aau mo le sili atu i le tasi le meleniuma, aua e tusa ma le 30,000 tausaga o tagata suesue o le eleele ma Ausetalia. Talu mai le 1987, ua amanaʻia le aau ma ona vaipanoa lata ane e pei o le paka a le atunuʻu o Ausetalia. Na filifili le pulega o le atunuu e faapea, o le faasaoina o le ituaiga o manulele, lea e faʻapotopotoina i nei nofoaga e oo atu i le 3-5 pasene, oa latou suʻesuʻega, faʻapea foi le mataʻituina o le siosiomaga o le karst system ma ana ana ma tunnels i luga o se fuataga sili atu ona taua o le atinaʻe o le taamilosaga.

Talu mai le 2011, o le nofoaga atoa faasao o le paka ua aofia i le UNESCO Heritage List. O le talafatai atoa o le Ningalu e fesoʻotaʻi ma le fausaga o le North West Cape Peninsula, lea o loʻo iai le Cape Range National Park. O le mea moni o le peninsula ua faia ona o skeleton o manu anamua na fufulu e galu malolosi, oe na nonofo iinei i le fia miliona o tausaga talu ai. O lenei faavae ua fatuina ai ni lanu eseese o lanu i luga o le eleele: lanu piniki, moli, mumu ma isi. I vai i le lotoifale, o tulimanu o le aau ma lalo o anava o loʻo i ai pe tusa ma le 75 ituaiga eseese o manu vaefa.

Le tau ma le tau o le aau o Ningalu

O le taumafanafana o le itulagi i saute i luga o le talafatai o Ningalu mai Tesema ia Fepuari, ma le taumalulu mai ia Iuni ia Aokuso. O le mea lea, o le vevela o le tau vevela e mai le 21-38 tikeri Celsius, ae o le tau malulu e mai le +12 i le 25 tikeri. O timuga taʻitasi e faʻatusa ai le 200-300 millimeters, lea e mafua ai le tau o le tau i le tau mālūlū, e ui lava o le faʻavaeina o vaʻalele i le lotoifale e sili atu ona faalagolago i le vaʻavaʻaina, faʻalavelave ma afā.

I le auala, o afa i lenei vaega e fai si faigata. Latou te pasi tasi i le 3-5 tausaga, ma aumaia faatasi ma i latou le tele o mea e tulaʻi mai ai, lea e afaina ai le tuputupu ae o fugalaau ma laau eseese, faapea foi ma le faamamaina ma le suavai o le gataifale.

Flora ma fauna

O le lauolaola i le aau o Ningalu e matua ese lava: e na o le 630 lafoga o laau toto. O le tele o le lau o le talafatai e faalagolago i le ituaiga palapala ma le laufanua - o le tele o laau iti, eucalyptus, acacia ma togatogo. 18 ituaiga o laau toto e ola i luga o lenei talafatai, ma o se laau e pei o Verticordia forrestii e afaina i le latalata i Shark Bay.

O le Ningalu aau i le va o tagata masani e masani ona lauiloa i le faitau aofaʻi o manulele, ae e tamaoaiga tele i le tele o amu ma isi gataifale. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o le tau malulu i lenei vaituloto, tatou te ui ai i le malaga mai o falale o le humpback i luga o le auala i Antarctica - o se vaaiga ofoofogia lenei. O loʻo siomia le aau, o loo ola ma olaola meaola e pei o manta, dugong ma dolphins, ma e 19 ituaiga sharki e ese mai i le faga. O le vai papaʻu o le aau o loʻo taua o se mea taua tele mo le ono ituaiga o laumei ma nisi o gata oona.

E tusa ma le 738 ituaiga o iʻa o le vevela e tusa ma le 738 ituaiga o iʻa ma le lanu, 300 ituaiga o kalama, 600 ituaiga o invertebrates ma crustaceans ma le 1,000 ituaiga o laau gaosi. Ma i totonu o le loloto o le aau e ola filemu ituaiga e 25 o echinoderms ma le 155 ituaiga o nifo, e le o ni nai. Talu mai le 2006, o se ituaiga fou na maua i luga o le vai loloto, talu mai lena taimi ua matauina ma suʻesuʻeina.

Faʻamanatuga o le aau i le lumanai o Ningaloo

E ui lava i le puipuiga ma le tuuina atu o le teritori o le tulaga o le National Park, o le fefaaaliaiga o taofi ma taumafai e sui le faiga o le malo a Ausetalia e fiafia e fausia se nofoaga o nofoaga puipuia i nei nofoaga e le muta. O galuega faatino uma mo le fausiaina ma le atinaʻe pisinisi o le talafatai ua malulu mo aso nei, ae ui i lea, e 180,000 tagata tafafao maimoa asiasi i le paka i tausaga taʻitasi.

E mafai ona fai mai o tagata lautele ma tusitala o Ausetalia ma Oseania latou te faia se saofaga taua i le puipuia o le tulaga masani o le aau o le Ningalu, lea e le faatagaina ai lenei mataupu i le paolo. O se tasi o tagata - Tim Winon - na ofoina atu foi le 25,000 o Ausetalia i le kamupani mo le faasaoina ma le suʻesuʻeina o le aau. Ma e pei ona e iloa, e masani lava o foaʻi a tagata tagatanuʻu malamalama ma tausia le tele o paka ma meaola puipuia i le lalolagi.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O le alu i le vai o le aau e matua faigofie lava: mai soʻo se taulaga tetele i Ausetalia pe mai le aai o Perth, e tatau ona e lele i le taulaga o Lirmont, ma mai i lea mea i se tasi o aai laʻitiiti - Exmus, o le "ulufale" i Ningal, o le a maeʻa lau pasi. O le taimi e sili ona manaia e asiasi ai i le paka mai ia Aperila e oʻo i Iulai, o le avanoa lea e vaʻaia ai se falaoloa humpback. Tau lava ia manatua e matua faasaina le paʻi atu i soo se sui o le fugalaau ma le fauna.