Mount Cook National Park


O le teuteuga sili o le Niu Sila South Island o le National Park "Mount Cook" poʻo, e pei ona taua ai, Aoraki.

Talafaasolopito o le Park Park

O le National Park e aofia ai le tele o faʻasao, na faʻatautaia i le faaiuga o le XIX senituri e puipuia ma faʻasao ituaiga laau toto ma tulaga matagofie o nofoaga i le lotoifale. O le nuʻu o Aoraki ma Mount Cook o se vaega o le National Park i le 1953.

O le teritori o le National Park "Mountain Cook" e tusa ma le 700 sikuea kilomita, o se vaega manaia (40%) e aofia ai le glacier Tasman.

Ua faaauau pea ona tupu mauga

E maitauina le mea moni o lenei nofoaga ua taʻua o se paka mauga o Niu Sila . E leai se mea e ofo ai, aua o mauga e 20, o lona maualuga e sili atu i le tolu afe mita i luga aʻe o le sami, o loʻo i totonu o le Aoraki National Park.

O le nofoaga e sili ona asiasi i ai le Paka ma i le taimi lava e tasi o lona faailoga o le mauga maualuga o le atunuu - Mount Cook (3753 mita). Nofoaga papaʻe lauiloa: Tasman, Hicks, Sefton, Elli de Beaumont.

Ua matauina e saienitisi le tuputupu ae faaletausaga o mauga o Niu Sila i le ave i le 5 millimita. O lenei mea e mafua mai i le talavou o aʻoaʻoga masani ma a latou faʻavaeina e leʻi maeʻa.

I le 1953, o le National Park "Mount Cook" na avea ma se autu o measina a le lalolagi o UNESCO.

Malo o Fale ma Manu o Aoraki National Park

O le Aoraki National Park e fesoʻotai vavalalata i le aganuu ma le natura o Teo Wahipunamu, o se vaega lea. O le mea lea, o faʻaaliga o lenei falemataʻaga ola ua avea ma tulaga masani.

O le lalolagi vegetative o le Park e fai ma sui o alpine, o le mea e sili ona lauiloa o lili mauga, alcato buttercup, mauga vao, vaʻavao vao, togavao vao. E toetoe lava a leai ni laau i le National Park "Mount Kuka", ona o le tele o ona teritori e maualuga i luga aʻe o la latou laina tuputupu aʻe.

O le fauna o loʻo faʻatusalia mai i luga ae o manulele, alpine paʻu, uʻamea taavale, sikola. Maota ma le tele o sui o le fauna: chamois, Himalayan tar, tia, lea na mafai ai ona faimalaga.

Mapu malosi i le Aoraki National Park

O taʻavale taʻitasi mai atunuu eseese o le lalolagi eo mai i le National Park "Mountain Cook" i Niu Sila, e tauva i le gafatia ma le mafai ona manumalo i mauga, ma na o le malolo lelei lava. I luga o le teritori o le Paka o loʻo faʻatulagaina auala o le sopoina o vaega eseese o le faigata. Mo le amataga, e sili atu le filifilia o se aso e tasi e malaga ai Bowen Bush, savali, Glencoe Walk, ma mo tagata tafafao maimoa, o se maualuga maualuga, fuafuaina mo le tele o aso i le ala o le Cross Cross Passing, e talafeagai. O le taʻavale e le itiiti ifo le lauiloa.

E le gata i lea, o vaalele o le helicopter e manaʻomia e tatala ai ni vaaiga matagofie i luga o le "Mauga Kuki", faʻaagaga, vaimoli.

E manaia

E tusa ai ma faʻamatalaga a le Great Soviet Encyclopedia, o le maualuga o Cook Hill e 3764 mita. O le mea e ofo ai, e le o se mea sese lea. O le mataupu e faapea i le 1991 snow, aisa, papa mai le tumutumu, aisea ua faaitiitia ai le maualuga o le mauga i le 10 mita.

E ui lava i le mea moni o le mauga e igoa ia James Cook, o lona tagata na mauaina o Abel Tasman, o le na taunuu i nei nofoaga i le 1642.

Peter Jackson (faatonu o le ata "Lord of the Rings") na fausia le Mauga o Caradras, o le faataitaiga o le Mauga o Cook.

Faamatalaga aoga

E tatala le paka mo tagata tafafao maimoa i le tausaga atoa, i aso uma. O asiasiga e le molia, lea e le masalomia le manaia. Afai e te alu i Aoraki Park e faʻailoa, faʻamautinoa le taimi e amata ai le vaitau.

E faʻapefea ona e alu i vaaiga?

E sosoo atu ma le National Park o le nuu lea o le Mauga o Kuki, lea e masani ona nonofo ai tagata tafafao maimoa. E lata ane i le nuʻu, e faʻataʻapeʻapeʻa se tamai malaevaʻa i le lotoifale, lea e asiasi ai tagata tafafao mai itu eseese o Niu Sila i le paka. O femalagaiga i luga o le ea o le filifiliga pito sili lea pe afai e filifili e asiasi i le National Park "Mount Cook".