Ausetalia War Memorial


Ausetalia War Memorial (Ausetalia War Memorail) - o se tasi o vaaiga sili ona lauiloa o le laumua a Ausetalia . Ua tuuto atu i fitafita uma ma tagata faigaluega na maliliu i taua uma lea na auai ai Ausetalia . Na fatuina i le 1941, o se tasi o mea sili ona taua i totonu o faʻamanatuga faapena i le lalolagi.

Faatulagaina o le faamanatu

E tusa ai ma le faamanatuina o le Faamanatuga Taua o se koluse. O le fale na fausia i le Byzantine style faatasi ai ma elemene o faatufugaga teuteu. O le faʻamanatuga e aofia ai le Faamanatuga o le Faamanatuga, lea e fausiaina ai le tuugamau o le Ausetalia Soldier Leloaloa, o le Togalaau Faʻatagata, Faʻailoga Faʻailoga ma le Nofoaga Suesuega. Hall of Remembrance - e aofia ai le tuugamau o se fitafita le iloa, o mosaics e faʻaalia ai fitafita a Ausetalia: tamaʻitaʻi, pailate, vaʻa, tamaitai militeli, ma le lua fale puipui o le Roll of Honor, o luga o puipui o papatusi apamemea o igoa ma igoa o le tusa ma le 200 le faitau afe o fitafita a Ausetalia ma ofisa na maliliu i taua uma na auai ai le Ausetalia Union (e amata i le vaegaau a le au Peretania i Sudan, lea na tupu i le vaitau valusefulu o le XIX seneturi). Na o igoa ma igoa ole igoa, e aunoa ma le faailoaina o tulaga ma auupega, aua "ao le i oti uma e tutusa". O nei laʻau e teuteuina fugalaau poppy, aua i Ausetalia, e pei o le tele o isi atunuu, o le poppy lea ua manatu o se faailoga o le manatua ma ua masaa i luga o malae o le toto.

I luma o le Hall of Memory o se vaituloto e mu ai le afi e faavavau; faataamilo fatu laau Rosemary, e faailoa ai le faanoanoa ma le manatua e faavavau.

Le Falemataʻaga a le Milisi

I lalo o le fausiaina o le Faamanatuga o se fale mataaga faamiliteli. O le faaaliga a le falemataʻaga e faʻavae i luga o le aoina o le tusitala o le militeli Charles Bean, o le na avea ma tusitala o le Taua Muamua a le Lalolagi, ma mea na tusia e John Treloar, o le na faia le Ausetalia War Records section, lea na aoina ai mea mo le falemataaga. 25,000 faaaliga na faatoa aoina naʻo le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi; e aofia ai i latou ia tusi o fitafita masani, oe na talosaga faapitoa e tausia faamaumauga, ma ata (18 tagata pueata ma tusiata na galulue i nofoaga o taua, o lana galuega o le pueina o se taua e aunoa ma le manaia, e pei ona sa i ai.

I le taimi o le Paʻu Tele o le Tamaoaiga, ua leva ona i ai le falemataʻaga, ae o se faʻatalaga malaga. Na tatalaina i Melbourne i le 1922, ma mai le 1925 i le 1935 na galue ai o ia i Sini. O le lomiga o nofoaga tumau mo le falemataaga na ola ae i le amataga o le 20 o le seneturi talu ai, i le 1927 na taliaina ai le galuega faufale. Ae ui i lea, ona o le leai o se tupe, na maeʻa i le 1941, talu ai ua avea Ausetalia ma pati i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le fogafale pito i luga o le falemataʻaga ua faʻamaonia i mea na tutupu i le 1st ma le 2 Taua Taua a le Lalolagi. E tele naua faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai taua eseese, mea moni na faia i totonu o taua.

I le fale vaalele o le falemataaga e le gata ina mafai ona e vaai i faaaliga, ae matamata foi i ata e uiga i taua i le ea; E le gata i lea, o le tele o taimi i le aso, o taua i luga o le ea o loʻo faia iinei, faatasi ai ma le malamalama ma le leo. E mafai ona e molimauina le tulaʻi mai o se vaalele poʻo le lagona pei o se pailate pailate. O le Hall of Valor o loʻo maua ai le tele tele o atunuʻu o Crosses o Vitoria - 61 pcs. E lata ane i Kolisi taitasi o se ata o le tagata na tuʻuina atu lenei satauro ma se faʻamatalaga pupuu mai pepa o taui.

O le fogafale pito i lalo o loʻo nofoia e se ofisa o suʻesuʻega ma se fale faʻafiafia, ae o se vaega o lea mea o loʻo tuuto atu i taua a le militeli o le 20 seneturi; E iai foʻi isi faʻamatalaga le tumau. I le aofaiga atoa, o le aoina o le falemataaga e aofia ai le sili atu ma le 20,000 faafanua, silia ma le miliona ata na pueina i luma, lea na tau ai fitafita a Ausetalia, e tusa ma le 40,000 faaaliga e le mafaagaloina ma sili atu. E leai se totogi o le falemataʻaga. E mafai ona e vaʻavaʻai ia te oe lava, pe mafai foi ona e alu i le maimoaga, lea e faia e tagata volenitia. O faʻaaliga e faia ile 10-00, 10-30, 11-00, 13-30 ma le 14-00.

Togitogi togalaau

I le nofoaga e faamanatu ai, o loʻo i ai se sikuea e mafai ai ona e feʻaveaʻi solo i luga o laufanua, ma tilotilo i ata vane na tuʻuina atu i fitafita Ausetalia. Tatalaina le Togalaau Togalaau o se maafaamanatu tele i le fitafita Ausetalia. O le sili ona lauiloa o atatusi o "Simpson ma lana asini," lea o loʻo faʻaalia ai le toa o le atunuʻu o Ausetalia, John Simpson Kirpatrick. Na lauiloa o ia ma le mea moni na ave e ia ma ana asini le tele o manua mai i le malae. Na maua mai fitafita Initia oe na auai i le taua, o le igoa o le Bahadur (mai le Initia na faaliliuina o le "toa o lo latou totoa"), na maliu ai Simpson. O lona igoa foi e mafai ona vaaia i luga o le ipu ile Hall of Manatua. I le faaopoopo atu i ata, e mafai foi ona vaʻavaʻai i taʻalo ma fana fana mai vaatau ma mea tau militeli.

E faʻapefea ona e alu i le faʻamanatuga?

O le faamanatu o loʻo tu i le pito i matu o le auala tutotonu o Canberra - le alatele o le ANZAC, o le mea e taua o le "Ceremonial axis", lea e alu mai le fale Palemene. E mafai ona e oʻo i le Faamanatuga e ala i femalagaiga lautele - numera pasi 10 i aso vaiaso ma numera 910 i aso malolo ma faaiuga o vaiaso. E mafai ona e sau iinei i le uila - e lata ane i le Faamanatuga o loʻo i ai paka vaʻaia faapitoa: e latalata i le fausiaina o le Faʻamasinoga o le Faamanatuga ma latalata ile fale CEW Bean.

O le sauniga o le tapunia o le faamanatuga e matua mamalu lava: e leʻi umi ae 17-00 le talafaasolopito puupuu o le faamanatuina, i le 17:00 i luga o laasaga o le Maota o le Falemaʻi, o se tagata pipili e aliali mai i le Scottish national costume ma faia se pese o le maliu o Sikotilani "Forest Flowers" po o se tafaogi e faia se fati e malie ai i le taimi o taua ("The Last Outpost").