National Library of Australia


O se tasi o maota o le tusiata, aganuu ma talafaasolopito o Ausetalia e aunoa ma se masalosalo o le National Library of Australia, i Canberra . Muamua, o le Faleoloa sa i Melbourne , ae o le toe faatulagaina o le 1927 na faafaigofieina ai le siitia atu o le Faletusi a le Atunuu i Canberra, lea na avea ai ma vaega o le Ofisa o le Palemene a le Commonwealth. Naʻo le 1960 na avea ai le Fale Faitautusi ma vaega eseese o pulega ma maua ai le tutoʻatasi.

Faʻataʻitaʻiga o le National Library of Australia

Faʻataʻitaʻiga, o le na fausiaina le fale, na fiafia i le uiga Eleni pe a faʻatulagaina vaaiga. O tagata na asiasi atu i le National Library of Australia i Canberra, latou te faamanatuina se siosiomaga e le masani ai, na musuia e talatuu, o atua o Eleni Anamua. O le fausiaina o le Faletusi ua teuteuina i le maamae paʻepaʻe, o koluma e teuteuina ai foliga mai fafo e faia i le maamora ma le sili ona malosi o le maʻa. O le teuteuga o le fale o le Faletusi a le Atunuʻu na faʻaaoga ai foi le maamora, ae o lanu eseese, na tuʻuina atu mai Eleni, Italia, Ausetalia.

Oloa, e teuina i totonu o fale puipui o le Faletusi

Ua teuteuina le Maota o le Faletusi i tioata tioata tioata na faia e Leonard French, Abyssinian tapuni e faia i le fulufulu maualuga o mamoe a Ausetalia. O loʻo i ai foi ni fausaga, teuina o ata o le pito i luga o Ausetalia, i le faasologa o taimi. O le teuteuga sili o le fale talimalo ua avea o se taufaaleaga a Captain Cook.

O le fola o le eleele o le National Library ua manatu e sili ona manaia, aua o le tusi sili ona taua na faatauina i tausaga o lona soifuaga o loʻo teuina. O nisi e sili atu i le tasi le selau tausaga o faʻaalia le numera, ae o loʻo i ai tusi e lata mai io tatou taimi. O le mea moni e faapea e tusa ai ma le tulafono a Ausetalia, o soʻo se tusitusiga ua lolomiina i le teritori o le setete e tatau ona totogi i tupe a le Faletusi a le Atunuu. O lenei manaʻoga e faia ai se sao taua tele i le faʻavaeina o aganuu a le tupulaga laʻitiiti, lea e maua ai le avanoa e faamasani ai i tusi a tusitala o lo latou atunuu, tusitusi e uiga i Ausetalia, ona tu masani ma aga masani.

I le taimi nei, o le falemataaga o le National Library of Australia e faitauina ma sili atu i le tolu miliona tusi faaaliga, o se vaega ofoofogia na ofoina atu i tagata masani o Ausetalia. O tagata faigaluega o le faletusi o loʻo auai i le faʻaogaina o tusi, ua iloa e sili atu i le 130,000 kopi ua pasia lenei faiga.

I le faaopoopo atu i tusi, o nusipepa tuai ma mekasini o loo tausia, e ese le manaia o le tilotilo ma asiasi i le taimi ua tuanai, o loo i ai tala faamusika ma faamaumauga e faamatala ai taimi o tagata pese matagofie ma le fiafia o tagata musika i tausaga eseese.

O faʻaaliga uma e tausia le agaga o le talafaasolopito ma le taimi talu ai, aua e matua tele naua lo latou taua. I le faʻaopopo atu i faʻasalalauga o loʻo i luga, ua mitamita le Falemeli o Ausetalia i le aoina o galuega faasaienisi ua mafai ai ona faia se faʻataʻatiaga i le saienisi ma tekinolosi. O se isi nofoaga e tuuto atu i faʻamatalaga o ata o tagata na faia se sao taua i le atinaʻeina o le atunuʻu. Ae o mea sili ona taua o le Faletusi a le Atunuu e mautinoa lava o le mekasini i luga o le initaneti, lea na taitaia e le Kapeneta Cook ma le tusi a Wills, lea o loʻo faʻamatala mai ai le faigamalaga a Robert Burke.

Faamatalaga aoga

E mafai ona e asiasi i le National Library of Australia i Canberra i aso uma. Taimi amata mai le Aso Gafua i le Aso Tofi: mai le 10:00 i le 20:00 itula, mai le Aso Faraile i le Aso Sa mai le 09:00 i le 17:00. Ona o le lauiloa tele o le maimoaina o tiketi e sili atu ona lelei le faʻatau muamua. O lo latou tau e eseese mai le 25 i le 50 tala. O asiasiga i vaiaso taʻitasi, faʻalauiloaina e le gata o nofoaga maualuluga o le Faletusi, ae faʻapea foi i latou o loo ufiufi mai mata o le taulaga. O le tau o le maimoaga e mafai ona maua i le upega tafaʻilagi aloaia a le National Library of Australia.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Afai e te filifili e malaga i luga o femalagaiga a le lautele, ona filifili lea o pasi i lalo ole numera: 1, 2, 80, 935, lea e mulimuli i le taofi "King Edward Tce National Library", e 20 minute le mamao mai le sini. O le auventvils, o le na filifilia se malaga tutoatasi, o le a mafai ona totogi se taavale ma oʻo atu i le faletusi i faʻasalalauga: S35 ° 17'48 ", E149 ° 7'48". Afai o nei filifiliga e le faamalieina oe, faʻatulaga se taxi lea o le a ave oe i le nofoaga saʻo.