ARVI - faʻamaoniga, ituaiga, mafuaʻaga ma togafitiga o faʻamaʻi

O faʻamaʻi e aafia ai le manava o le tino ma faʻafeiloaʻi e droplets droplets mai le tagata i le tagata ua faʻapotopotoina i se vaega masani o le SARS, o ona faailoga atonu e eseese, ae faʻagasolo i ni vaega. Muamua i se vaitau pupuu puupuu. O faʻamatalaga ile falemaʻi e talitutusa lava, e ui lava o loʻo i ai se tikeri eseese o le mamafa ma e tofu le tagata ma le faʻafefe i auala eseese.

O le a le ARVI?

I se kulupu o faʻamaʻi, o le mafuaʻaga o faʻamaʻi o DNA ma RNA-e aʻafia ai, e aofia ai le silia ma le 200 faʻamaʻi. E faʻatasi i latou i se igoa masani: faʻamaʻi pipisi o viral respiratory (e pei o le taliaina lautele o le taimi ua faʻamaonia). O faʻamaʻi masani nei i tagata o vaitausaga uma. E faigofie lava ona afaina, e matala ata i le tausaga atoa, ae o se vaitaimi sili ona matautia o le taumalulu-taumalulu.

O le mafuaʻaga o faʻamaʻi pipisi o vailaau faʻamaʻi pipisi

O faʻamaʻi pipisi e mafua mai i meaola ola e le o faʻamatalaga: bacteria, chlamydia, mycoplasmas. O le aʻafiaina o sela o le epithelium, latou te amata ai ona faʻaumatia i latou. O le tele o mea faʻapitoa e aofia ai le gabonucleic acid, e aunoa ma le DNA, ma o faʻamatalaga uma o faʻamatalaga ua faʻailogaina i le RNA. Eseese ituaiga ma aiga o siama faʻaosoosoina le ARVI, o le faʻamaʻi e mafai ona mafua ai ituaiga ituaiga o siama ole:

Tufatufa o vailaau faʻamaʻi pipisi o le tino

Afai e te le ogatasi ma faʻataunuʻu ma puipuiga, e mafai e le ARVI ona oʻo atu i le 30% pe sili atu. I le tele o taimi, latou te sili atu i isi faʻamaʻi uma i luga o le paneta ma e sili atu ona pipisi. O le gasegase e faʻasalalauina i le ea: pe a faʻavauvau, vevesi, talatalanoa, tuʻuina atu ni vaega laiti o fulufulu ma pulou (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a tagi). E le gata i lea, o le siama e mafai ona ulu atu i le tino e ala i palapala eletise, meaai, mea a le fale. O le malosi o le puipuiga o le tino, o le le maualalo o le faʻafitauli: afai o le faʻamaʻi, o le a toe maua mai e le tagata i se foliga malu.

Maʻi vailaau faʻamaʻi pipisi - faʻamaoniga

Mo tagata matutua ma tamaiti, o ARVI-tutusa tutusa. O faʻamaʻi Catarrhal e amata mai i sina malisi, afu, mago ma tiga faʻaʻoʻo , ma fiva. O isi faʻailoga lautele o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory in the first stage:

Mulimuli ane, o nei faailo iloga e pei o sulu i totonu o sooga, tiga o le ulu, ova, faateleina o tiga i le faai, ma isi. E faalagolago i le gasegase o le tagata i le siama ma le ituaiga o iniseti, e ono eseese faailoga. O uiga nei e pei o le amataina o le faamaʻi, faʻaopoopoga atinaʻe, faʻafiafiaga catarrhal phenomena (edema, suʻe imu, tale, ma isi). O le suʻesuʻega o le maʻi faʻaleagaina o loʻo faia e se fomaʻi ma faʻamaonia ai togafitiga talafeagai e faʻamalosi ai faʻamalositino e aveese ai le faʻavae.

Adenovirus faʻamaʻi - faailoga

O nisi taimi o vailaʻau faʻamaʻi e maua mai i le maualuga o le fiva (mai le 37.5-38 tikeri), e oso malosi, logoina le faʻamaʻi, ma tumau mo ni nai aso - mai le 4 i le 10. E faʻaalia e le adenovirus ia lava, o lona uiga e faaopoopo i le vevela maualuga:

Faʻafitauli Faʻapitoa o le Sini Mautu - Faʻaʻailoga

O se maʻi tigaina o se viral natura, o se faʻamaʻi pipisi o le tino, e masani lava ona aʻafia ai le vaega pito i lalo o le respiratory tract. O le siama e faʻapupula i totonu o le alamaʻi, o lona uiga o lona igoa. O le mea autu o le PC-faʻamaʻi o le afai e te le mauaina togafitiga talafeagai, e mafai ona atiaʻe le bronchitis poʻo le niumonia. I le gasologa o le atinaʻeina o le faʻamaʻi, latou te faʻaalia pea lava pea i latou lava. O lenei ituaiga o SARS o loʻo faʻaalia e alaga:

Rhinovirus siama - faailoga

O le mafuaʻaga o le faʻamaʻi o lenei togafitiga o se tamai siama, e le o afifiina. E matua vaivai lava aʻafiaga i fafo, ae e faigofie ona faʻaleleia i se malulu malulu mafanafana, o le mea lea o le a oʻo i le autumn, taumalulu, amataga o le tautotogo. O aʻafiaga Rhinovirus e aafia ai le mucosa folasia. O le mucous fluid e amata ona vavaeese, ona faʻamafe. Faailoga o loʻo i lalo:

O le a le tele o le vevela e maua mo ARVI?

O le taimi lava e ulu atu ai le siama i totonu o le tino, o le a faʻaalia se tali puipui. O le vevela o le vevela i le ARVI e faʻateleina, tetee i faʻamaʻi, masani, o ni nai tikeri - e tausia i totonu o le 37 o le C. Ae o le fiva e mafai ona faateleina, o le faailoga e oso i le 39-40 ° C. O mea uma e faalagolago i le malosi o le faʻamaʻi, o le matua o le maʻi (o le vevela e maualuga i tamaiti), le ituaiga o siama. O nisi mafatiaga o fiva e le mafua ai. Aʻo masani le masani o le faamaʻi, faʻatasi ai ma le ARVI o le vevela e 2-3 aso. I nisi taimi umi:

  1. Pe a ma le 5 aso e maua ai le maʻi.
  2. 7 aso ma le adenovirus.
  3. E oo i le 14 aso ma le parainfluenza.

Paʻu i ARVI

O faʻamaʻi pipisi e aʻafia ai le manava o le tino, ae e mafai ona faʻaalia eseesega, mafua ai le le fiafia ma le tiga, lagona i totonu o sooga. E tele lava le vevela ma le tiga o le ulu i le ARVI, e mafua ona o le faateleina o le toto ma le vevela lautele o le tino. O le tiga e faʻaleleia pe a uma le faʻamalosi malosi, o le tuluina o le ulu. Afai o le gasegase e alu malie, o le moe e lava e aveese ai mea le lelei. Faatasi ai ma le fiva ma le vevela tele, e sili atu le ogaoga o fuataga: fufuluina o le isu, kulimi malulu, massage o malumalu.

O le a le mea e fai i le ARVI?

O faʻamaʻi pipisi o viral respiratory infection o se mea e masani ai, ae e taua le amataina o togafitiga i le taimi, faʻamalo ona faʻamaoniga ma taunuuga, ina ia le aʻafia ai faʻafitauli. O le manatu lautele o le malulu uma na o le vaiaso e tasi e le saʻo, o le siama e mafai ona afaina ai isi totoga. O le mea lea, e tatau ona pulea le siama. I le aʻafia ai o le mafuaʻaga o faʻamaʻi pipisi, e fesoasoani le tagata i le tino e taulimaina. Faʻafefea ona togafitia le ARVI? Faatasi ai ma le fesoasoani a sui sui o vailaʻau faʻasaina ma fualaau faʻasaina e faʻaosofia ai le gaosiga o fesoʻotaʻiga i le puipuiga o le puipuiga mai le puipuiga, le toomaga o faʻamaoniga.

O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai ei ai oʻu faailoga muamua o ARVI?

O faailoga muamua o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory e le faigata ona matauina. Faʻasalaga o le Nasal, tiga o le faʻaʻa, vaivaiga, fiva o faailoga ia o loʻo tauivi le tino ma le faʻamaʻi na i ai. I ni nai itula talu ona faʻafesoʻotaʻi ma faʻamaʻi ua faʻaalia se maʻi pipisi o le tino, o togafitiga e tatau ona vave amata. O le taulimaina i le vaega muamua o le a fesoasoani i metotia nei:

  1. Vaʻai le moega e malolo. O le tino e manaʻomia le malologa ma se mafanafana lelei.
  2. O le ea i totonu o le potu e tatau ona fou ma susu. Savalivali i le auala ua faatagaina pe afai e leai se fiva.
  3. Le tele o le vai - lauti, mea mafanafana, compotes, meainu suamalie, susu.
  4. Tuʻuina se meaʻai maloloina e aofia ai le faʻaitiitia o le gaʻo, meaʻai vevela.
  5. Taumafai e aua le faʻaitiitia le vevela , e le sili atu i le 38-38.5 tikeri.
  6. Tafaʻi ma fufulu le vavalaʻau i se vaifofo o furacilin, chamomile poʻo masima.
  7. Faʻaaoga vailaʻau faʻasaina - Ergoferon, Kagocel ma isi.

Maʻi pipisi o vailaʻau faʻamaʻi pipisi - puipuiga

E sili atu le faigofie ona puipuia le faʻamaʻi nai lo le faʻaitiitia o ona taunuuga. O le autu e sili ona talafeagai i taimi o faʻamaʻi i masina malulu. Puipuia o le ARVI amata i le ata saʻo o amioga. Ina ia aloese mai faʻamaʻi, aemaise i taimi matautia, e tatau ona e mulimuli i lapataiga, aloese mai le faʻafesoʻotaʻi ma gasegase ma faʻaleleia lou lava puipuiga ma le tetee atu i faʻamaʻi. A o sili atu le faigofie o tamaiti i siama, o loʻo i ai fautuaga nei mo i latou (aemaise lava i taimi o faʻamaʻi):

  1. Faaitiitia fesootaiga ma se toatele o tagata.
  2. Tetee e alu i le vaitaele ma le falemai e aunoa ma le manaʻoga.
  3. Afai e tatau ona faʻafesoʻotaʻi ma le tagata maʻi, ia e ofuina se fusi gau, se masini.

Vailaʻau vailaʻau e mate i se siosiomaga faʻafefe ma tumau le malosi i se mea vevela, vevela, pe a tele le pefu. O le mea lea e aoga ai le faʻamalosi i taimi uma le potu, faʻatumu i le ea fou, mataʻituina le maualuga o le maualuga, fai le fufulu ma aua neʻi galo e fufulu ou lima. O nei metotia o le puipuia e sili atu ona aoga nai lo mata puipui. Fesoasoani e taulimaina siama ma gaʻo faʻapitoa taua, faʻapalapalaina o le ea, rayumu ultraviolet.

I taimi malulu, afaina o le vaalele, ARVI e sili ona aoga, o ona uiga na maua e tagata uma ia le itiiti ifo i le tasi. O le tulaga faʻaleagaina e faʻaalia i le vaivaiga, faʻavaivaia o le tino, faʻavavela. E le o tagata uma e faʻamaʻi faʻafuaseʻi i le faʻamaʻi, e mafai ona iai ni faʻafitauli, aemaise lava pe afai e te le o popole i faʻamatalaga muamua o le malulu masani ma amata le atinaʻeina o le faʻamaʻi. O le taimi vave ma saʻo e faʻamaonia ai se vave vave.