Epstein-Barr i tamaiti

O le Epstein-Barr virus e faaigoaina i ona paionia, o fomai Peretania o Epstein ma Barr, oe na mauaina i le 1964. O se faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le Epstein-Barr virus e taʻua o le "mononucleosis oona." I tamaiti laiti, o siama i lenei siama e masani ona le maitauina, talu ai e faigofie ona faigofie, ae i le matua o le siama e taitai atu ai i se ata masani o le mononucleosis, e moni lava "tuʻituʻi" i se tagata maʻi. O lenei faʻamaʻi e mafai ona tupu i soo se matua, ae masani ona tupu i tamaiti e taʻi 4 i le 15 tausaga.

Epstein-Barr virus i tamaiti: faailoga

Ole vaitaimi ole faʻalavelave e amata ile 4 i le 8 vaiaso. E amataina i faʻamaoniga masani mo faʻamaʻi viral. O loʻo i ai vaivaiga, tiga faʻatasi, tiga o le ulu, faʻaitiitia le fiaai, faʻavauvau. A maeʻa le 2-3 aso, ona tupu ai lea o se pharyngitis malosi, lea e mafai ona tumau mo le vaiaso, o le vevela e oʻo atu i le 39-40 ° C, e faʻapupulaina ai le manava o le pepe. O nisi tamaiti ei ai a latou faitioga o le tiga o le manava, lea e fesootaʻi ma le faateleina o le ate ma feleleaʻi. O nisi numera o tagata gasegase e atiina ae se vevela e pei o se vevela vevela.

E masani lava o faʻamaoniga i le pe a ma le lua vaiaso, peitaʻi, o vaivaiga ma le lautele o le soona inu o le tino e mafai ona tumau mo ni nai masina.

Togafitiga o le Epstein-Barr virus i tamaiti

  1. Faatasi ai ma lenei maʻi ua aliali mai ai le moe, o le itiiti ifo o le malosi faaletino.
  2. Togafitiga e faʻaalia e pei o faʻamaʻi vailaʻau.
  3. E fautuaina e faʻaaoga le tele o vai mafanafana pe a mafai ai. O meaai a le tamaititi e tatau ona maualalo-kalori ma faigofie ona eli. O le maualuga o le vevela e tatau ona tuʻuina mai e le antipyretic i luga o le faavae o le paracetamol, e talafeagai mo le matua.
  4. E tusa lava pe a maeʻa le gasegase o le faʻamaʻi, pe a uma ona faʻamaʻi i le Epstein-Barr virus, e tatau ona taofia le tamaitiiti mai le faʻamalositino mo le le itiiti ifo ma le fa vaiaso.

O le a le leaga o Epstein-Barra virus?

O faigata faigata e seasea tupu, ae e tatau i se tagata ona iloa e uiga ia i latou. Masalo o se mea faigata lona lua, e faʻapea foi le faaleagaina o le tino tutotonu. I le toto, o le faaitiitia o le numera o elemene toto e pei o le toto mumu mumu, leukocytes, platelets e mafai ona iloa. O le iʻuga o le faʻafanoga o le toto mūmū mūmū, e mafai ai e le anemia ona atiaʻe.

E seasea lava, ae o le lamatiaga foi o se tamaitiiti, o se faʻalavelave o le malepe o le tamaʻi mamoe.

Epstein-Barra virus: taunuuga

O le togafitiga mo tamaiti ma le Epstein-Barr virus e lelei. E tele faʻamaoniga mulimuli mo 2-3 vaiaso. E na o le 3% o gasegase ua umi lenei vaitaimi.

I le taimi lava e tasi, o vaivaiga ma tiga e mafai ona tumau mai le tasi i le tele o masina.

Puipuiga ole siama Epstein-Barr

O le mea e leaga ai, e leai ni mea faʻapitoa e mafai ai e oe ma lau tama ona puipuia mai faʻamaʻi pipisi i le Epstein-Barr virus. Ae ui i lea, o le tele o taimi e te asiasi ai i nofoaga faitele, o nofoaga o le tele o le vavao o tagata, o le tele foi o lenei faʻamaʻi o le a pasia lou fale. Manatua o le siama e faʻasalalauina e ala ile laulaau vaalele, pe a oso mai le uila o le maʻi poʻo le tale, ma e ala foi ile sogi.