HIV - mea uma e tatau ona e iloa e uiga i le siama ma lona puipuiga

O le HIV o se faʻamaʻi vailaau lea e faʻavaivaia ai le tino puipuia o le tino, e oʻo atu ai i le atinaʻeina ole tino ma le maʻi lona lua. Afai e le togafitia lenei maʻi, ona oʻo lea i le taʻi 9 i le 11 tausaga talu ona oʻo le siama i le tino, maliu le oti. O le togafitiga e mafai ai foi ona faateleina le soifua maloloina o se tagata pisia i le 70 i le 80 tausaga.

HIV - o le a lea?

Ole aʻafiaga ole soifua maloloina ole tagata e afaina ai le tino ole tino. Ua faasolosolo malie le alualu i luma o le maʻi. O le vaivai o le puipuiga puipuia, o le tele lava lea o le maʻi e maʻi. O le toʻatele o tagata na aafia i le faʻamalosia o ni maʻi lelei ma leaga. I le aluga o taimi, ua matua vaivai lava le puipuiga ma e oo lava i le malulu malu e mafai ona oo atu ai i le oti. Ole aʻafiaga ole soifua maloloina ole tagata e afaina ai tagata. Na le manuia le taumafai e faʻamaʻa manu - sa vave ona faʻamalolo manu.

Le salalau o le HIV

O le aso nei, o le siama le faʻamausaliseina o se tasi o faʻamaʻi o loʻo agaʻi i luma. I le faaiuga o le 1980, o fuainumera na mafua ai ona mataʻutia tagata lautele: i atunuu o vaega o le World Health Organization, e lata i le 120,000 tagata na aafia i le AIDS (o se HIV sili atu ona ogaoga) ma e tusa ma le 100,000 na aafia i le HIV. O le mea pito sili ona mataʻutia o le mea moni, o faʻamaumauga e sili atu le maualuga, aua o le tele o tagata gasegase latou te le matemate e uiga i a latou siama ma e le o faamauina.

E faʻapefea ona iloa le HIV i totoga taʻitasi e faalagolago i ona geno- ma uiga faʻapitoa. Ona o lenei mea, ua aliali mai o nisi o gasegase e "mumu" le faamaʻi i ni nai aso, ae o isi e ola i le virus le atoatoa mo le tele o tausaga, lagona lelei ma e le iloa foi o latou faafitauli. E tusa ai ma fuainumera, o sui o le Negroid race i le HIV e sili atu ona faigofie. O tagata Europa e le mautonu i le siama, ma o le sili ona "faʻaauau" o le Mongoloids.

Atunuʻu e tele ina salalau le faʻamaʻi pipisi o le HIV, faʻapei o lenei:

E faʻapefea ona faʻauluina le HIV?

Ina ia mafai ona puipuia oe lava mai le siama o le immunodeficiency, e tatau ona e iloa auala autu o le maua o siama i le HIV. O lona mafuaʻaga o se tagata ua pisia. O le tulaga lamatia o loʻo tuʻuina atu foi e na gasegase, i totonu oa latou siama o le siama o loo i totonu o le taimi o le faʻavevesi. O le maualuga o le maualuga o le HIV o loʻo i ai i le faaiuga o le taimi o le faʻalavelave. I le taimi nei, o le maualuga o le siama e sili atu.

O le HIV e mafai ona ulu atu i vai ola uma - toto, fatu, sua, vaʻai faalilolilo, loimata, afu, susu o susu, urine, ava malosi - ae o lona faʻatonuga e eseese, ma o lenei mea e faʻamoemoeina le taua tele o le epidemiological. O le tuʻuina atu o le HIV e tatau ona tupu i lalo o tulaga talafeagai. O le siama e tatau ona tu ese mai le totoga o le tino i se auala masani ma ulu atu i totonu ole siosiomaga totonu o le soifua maloloina.

Auala eseese ole HIV ole eseese:

O le mea moni, o le siama e tuʻuina atu e ala i feusuaiga. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea, o tagata mamai i sperm ma faʻamalologa vavalalata e maualuga le maualuga o le HIV. E tusa ai ma fuainumera, 86% o faʻamaʻi pipisi e tupu mai i feusuaʻiga, e 71% o tamaʻitaʻi, ma 15% e faʻafeusuaiga. O le isi auala o le faasalalauina o le siama e matautia. I totonu o le tino o le tamaititi, e mafai e le HIV ona ulu i totonu o le manava pe a uma ona fanau mai - susu susu.

Vasega o le HIV-incubation

I siama taʻitasi e tupu ai le siama i lana lava ala. O le mea lea, e tumau pea le le mautonu o le vaitaimi o le faʻamalosia o le HIV. O faʻamaʻi o le maʻi e mafai ona faʻaalia i ni nai vaiaso, ma pe a mavae ni nai tausaga talu ona faʻamaʻi. I le amataga o le vaitaimi o le faʻasagaga, o vailaau faʻamaʻi faapitoa e maua i totonu o le toto. Ina ia iloa i le taimi o le suʻega o suʻesuʻega, ia le itiiti ifo i le tolu vaiaso e tatau ona pasia mai le taimi o le faʻamaʻi pipisi.

HIV - faʻamaoniga

I le tele o tulaga, o le maʻi e atiae e tusa ai ma le faatulagaga masani. E lua vaega autu o le HIV: faʻaauau ma tumau. E le o leva talu ona faʻamaʻi, o foliga muamua o le maʻi e aliali mai, lea e faigofie ona fenumiai ma faʻamaoniga o le fulu poʻo le malulu tele: e oso le vevela, e amata ona afaina le faʻaʻa, ona faateleina ai lea o le lymph . O le tele o tagata gasegase e maua mai i le virus e le faʻamalenisia e le faʻafeiloaʻi uma nei mea, aua a maeʻa le 2-3 vaiaso, e muta le faʻamaʻi o le HIV, ma o le maʻi e pasi i le vaega lona lua.

"Faʻamaʻi" le siama o le le faʻamaoni i totonu o le tino e mafai mai le lua masina i le tele o tausaga. A maeʻa le faʻagasologa o le taimi, e maua e tagata gasegase faʻamaʻi pipisi, e aofia ai faʻamaʻi i luga o le mafaufau. O faʻamaoniga o le HIV e manino foʻi. Faatasi ai ma le vaega mulimuli:

HIV - faʻamaoniga i fafine

Mo le uluai laasaga o le faʻamaʻi, o fafine ua afaina i faʻamaoniga o faʻamaʻi pipisi o le HIV lea e faʻaauau pea mo le tasi i le lua vaiaso:

A oʻo ina oʻo atu le siama i le tino sili ona ogaoga - AIDS , o faʻamaoniga nei e aliali mai:

HIV - faʻamaoniga i alii

Faailoga o le faamai i meaola o le malosi malosi o feusuaiga mai fafine faailoga eseese eseese. O faʻamatalaga o le faʻamaʻi pipisi o le HIV i tagata e pei ona taua i lalo: ua i ai i le aso 5 - 10 i le maeʻa o le faʻamaʻi, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tino o le maʻi. A maeʻa sina taimi, ona faʻalauteleina ai lea o manoa o le lymph i totonu o le uʻu, faʻafefete ma le ua. O laufanua e amata tele, ae latou te le aumaia le tiga ia i latou. O le tele o tagata mamaʻi e faitio i le HIV i le gasegase mamafa, o le matelaina tele o le fiaai, le fiafia e galue ma le manaʻo e momoe.

O vaega o le AIDS e faʻaalia i uiga nei:

Faʻamatalaga o le HIV

O le auala taatele mo le fuafuaina o le HIV o le ELISA, o le immunoassay enzyme . O le faʻaaogaina o faiga faʻavae faʻapitoa, lea e faʻaaogaina ai aʻafiaga o loʻo maua mai i le virus, e mafai ona fuafua ai faʻamaʻi i pathogenic microorganisms in the blood. O faʻamalositino faʻaonapo nei o le HIV e mafai ona iloa ai siama i totonu o le 3 i le 5 vaiaso talu ona faʻamaʻi.

Togafitiga o le HIV

Ole togafitiga o le siama ole tino ole tino ole faagasologa faigata lea ma e tatau ai ile faia ma le talafeagai. O le faʻamaʻiina ma le HIV e le toe avea o se faasalaga. O vailaau faafomai e iloa le tele o tulaga o togafitiga manuia. O le sili ona lelei o togafitiga faʻafomaʻi, o loʻo i ai sini nei:

  1. Taofi le faʻateleina o le siama ma faʻaititia le avega viral. O lona uiga, ia faia e le o fuafuaina le HIV i totonu o le tino.
  2. Toe faʻafoisia le faʻamaʻi. A maeʻa ona faʻaitiitia le avega viral, e mafai e le tino ona faʻalauteleina le numera o lymphocytes CD4 e maua ai se tali atoatoa o le polokalama puipuia.
  3. Faʻateleina le umi ma le lelei o le soifuaga o le maʻi. O le taimi amata, o togafitiga saʻo e laveaʻi ai le HIV-lelei mai faʻamaoniga uma o le maʻi.

Togafitiga o le HIV - fualaau faasaina

Vailaau faʻamaʻi faʻamalosi e pulea le faia o kopi ma faʻagesegese le atinaʻe o faʻamaʻi pipisi. I le tele o tulaga, e maua e tagata e maua i le HIV ni fautuaga e suʻe ai vailaʻau nei:

Togafitiga o le HIV faʻatasi ai ma togafiti a tagata i le fale

Ole togafitiga o le le atoatoa o le tagata e togafiti i auala le saʻo, ae na o le maeʻa ona talanoa ile fomaʻi. Ua fautuaina e le faamalolo o le faamalolo le HIV-positive e sui i meaai maualuga i meaʻai e tele-calorie. E faʻaaogaina le tele o pistachios, oats, pine pine, suamalie, tuʻuina atu o masima, suka, gaʻo meaʻai. Faʻaaogaina mo tagata mamaʻi fua o fualaau. Astragalus, o aʻa o le maualuga o le manulele, viole, poplar buds, lafulaau aʻa ua fefiloi i mea tutusa, sasaa i vai inu ma tuu mo 3 itula. Inu ava e tatau ona i ai ao le i taumafaina le afa ipu.

Ole faʻamaʻi pipisi o tagata soifua - puipuiga

Ina ia puipuia faʻamaʻi pipisi, pe afai e te iloa ma matau nisi tulafono taua:

  1. O le puipuia o le HIV e aofia ai le teenaina o feusuaiga masani.
  2. E masani lava e talafeagai le faia o suʻesuʻega mo le i ai o se siama i le tino.
  3. O fua e puipuia ai le HIV e aofia ai foi i le teenaina o fualaau faasaina.