Kimberlite paipa "Big hole"


O le paipa o Kimberlite O le pu lapoa o se uta maeʻa maeʻaeʻa, o loʻo i totonu o le taulaga o Kimberley, i le Aferika Aferika i Saute .

O le aso, o le Big Hole o Aferika i Saute ua manatu o se fanua e le gata o le aai, ae o le atunuu atoa - o se faatosinaga tulaga ese e tosina mai ai tagata tafafao maimoa. Afai e te filifili e asiasi i le Aferika i Saute Aferika, ia mautinoa ia maua le avanoa e asiasi ai i Kimberley.

Talafaasolopito o le taimane

O le taimana a Diamond i Aferika i Saute ua faʻatagaina ai le atunuu e le gata ina taʻimua i le konetineta, ae faʻapea foi le leiloa o le "suafa" "Country of the Third World". E tusa ai ma fuainumera, o Aferika i Saute o se tasi o le lima sili atu o le lalolagi o loʻo maua nei maʻa taua. E faapena foi i le fua faatatau na i ai ni setete e pei o:

O le muamua muamua i luga o le teritori o Aferika i Saute i le taimi nei o le a maua i le 1866 - e pei ona fai mai le tala faasolopito, na pikiina se taimane i totonu o le vaitafe e se tamaititi Orange e tausia manu i luga o le togalaau lata ane a Di Kalk. Na foliga mai o se maa lanu samasama, o lona tele na sili atu i le 21 kuti.

Ae o le mea autu e maua o se maʻa e sili atu i le 83 kata, e maua e tamaiti a se faifaatoʻaga e tutusa le faatoaga. O Diamond na faaigoaina le igoa "Star of South Africa". O se ituaiga o faʻamalosi mo le atinaʻeina o lenei faiga faiva i Aferika i Saute. O uluai kamupani na amata ona ave maa i totonu o le faatoaga i le 1871. O le iʻuga, o taimana a Aferika i Saute ua maua ai le tele o aogā - e leai se mea i le taimi nei, e le gata o le atunuʻu na atinaʻe i le konetineta, ae o loʻo faʻaauauina pea lona alualu i luma.

Talu mai lena taimi, ua afaina ai le atunuu i le fiva fiva moni. I le aofaiga atoa, o le tele o tupe teu na maua i Aferika i Saute, e tele ni mines na fausia, ae o le autu autu mo se taimi umi o se avanoa tatala i Kimberley, o ona taimane sa mama tele.

Loto tele - o le talafaasolopito o le sili ona lapoa

O le taimi nei e leai se galuega i Kimberley City na maua se igoa faigofie ae mafai ona malamalama - o le Big Hole. Ua aloaia aloaia o se matata sili ona telē, ua atiina ae e aunoa ma le faaaogaina o soo se metotia.

Mo le sili atu ma le 40 tausaga - seia oʻo i le 1914 - e tusa ma le 50,000 tagata e galulue i laʻu mine, faʻapupulaina i nai kiliva masani, tumutumu ma suo. Faatasi ai ma galuega faʻaletagata, ua aumai e tagata le sili atu i le 22 miliona tone o fanua mai le faletalimalo.

I le taimi lea, e tusa ma le 2700 kilokalama o maʻa tāua na maua. I tulaga o le fuainumera lautele na taliaina, o le 14.5 miliona carats. Faatasi ai ma le numera tele o maa o le lauiloa, tauagafau ma moni tele, e pei o taimane:

E oo lava i fafo atu o le fagu e foliga mai e manaia, ae e sili atu ona faateʻia o fuataga aloaia o laʻu mine:

I le taimi nei, i le pito i lalo o le Olo Tele, o le vaituloto e loloto lona 40 mita.

O se mea mataʻina, e pei ona faia e le au suʻesuʻe, tusa pe tusa ma le 100 miliona tausaga talu ai sa i ai se mauga mu i luga o le nofoaga o laʻu mine - o le puna o le lava na tu latalata i le loloto o le 97 kilomita. O le mea lenei na faʻaolaina ai le faʻavaeina o taimane i lenei nofoaga - o le maualuga o le vevela ma le maualuga o le mamafa i le eleele na fesoasoani i nisi o gaioiga e fesoasoani i le faʻaalia o maʻa tāua.

Le Modernity of Kimberley

I le taimi nei, o Kimberly o se aai faʻaonapo nei, ua atiaʻe. E i ai mea uma mo se olaga lelei:

E masani lava, o tagata tafafao maimoa e masani lava ona tosina mai i le Great Hole, lea e faʻataʻatia ai nei malaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, aemaise lava mo le felauaiga o tagata tafafao maimoa i le mea e sili ona tosina i ai le aai. I le faatausiusiuga o le muai mine, na fausia ai se sulufaʻi saogalemu ma mautinoa.

E iai foi i totonu o le taulaga ei ai se falemataʻaga faʻapitoa mo le gaosiga o fale, lea o loʻo faʻamatala auiliiliina ai le talafaasolopito o le taimane ma le auro. O lona uiga, e oo lava i le taimi nei, pe a mavae le silia ma le selau tausaga talu ona tapunia laʻu mine, o loʻo faʻaauau pea ona maua ai se tupe maua i le aai ma tagata o loʻo nonofo ai - naʻo le taimi nei o se tafaoga maimoa.

Vaega o le faatauina o taimane i le Malo o Aferika i Saute

E ui i le mea moni o le taimina o taimane i Aferika i Saute mo le toeitiiti atoa le 150 tausaga, e mafai lava ona maua ni faʻataʻitaʻiga tulaga ese i mines ma mines.

O lea, i ni nai tausaga talu ai i se tasi o pito sili ona leva o mines a Cullinan, na maua ai se maalofa maoae - o lona mamafa e 232 kutu. E tusa ai ma tagata atamamai, o le taua o le taimane e mafai ona ausia le $ 15 miliona.

Ae ui i lea, e tatau ona manatuaina o maʻa matuia e faasaina tele mo le auina ese atu mai le atunuu. Afai e te fiafia i le faatauina o taimane i Aferika i Saute, ona e manaʻomia lea e te alu i le faʻailoga, o lona uiga, faleoloa faleoloa poʻo faleoloa faatau, e tū i tafatafa o maina, mines, e masani ona faʻatulagaina ni malaga.

O le faatauina o maʻa tāua i le atunuʻu e matua aoga lava - e sili atu ona taugofie. I aganuʻu, e tatau ona e faʻaali le tusi faleoloa mo le taugata na e faʻatauina. A e alu, e mafai ona e talosaga mo le Taofia Lafoga ma toe faafoi mai le 14% o le tau o le faʻatau. I le auala, e feagai tagata tafafao ma faasalaga ogaoga mo le aveeseina o taimane taimana mai Aferika i Saute - o lea aua le taumafai e faaseseina pulega.