Leukemia i tamaiti: faailoga

O lenei tusitusiga e tuuto atu i le iloiloga o se tasi o faʻamaʻi sili ona ogaoga - leukemia. O le a matou taʻuina atu pe aisea e maua ai e tamaiti mai le lukimia, faʻamatalaina foliga o ituaiga faʻamaʻi (lymphoblastic ma mieloblastic, lemonia), faʻamatalaina uluaʻi faailoga o le maʻi, ma maua ai le avanoa e matau ai le atinaʻeina o le leukemia i taimi muamua lava.

Faailoga o le kanesa i tamaiti

Leukemia (leukemia) e amataina lemu, o faailoga muamua e foliga i le 2 masina talu ona amata le maʻi. O le mea moni, ma le lava le tausiga, e mafai ona iloa uluaʻi faʻamatalaga tuusaʻo o le lukimia, lea e faʻaalia ai i latou i se suiga i le amio a le tamaititi. E tele faasea o le vaivai ma vaivaiga, ua leai se fiafia o le tamaititi i taaloga, fesoʻotaʻiga ma tupulaga ma suʻesuʻega, ua mou atu le fiaʻai. Ona o le faʻavaivaia o le tino i le taimi o le uluaʻi taimi o le lukimia, o le malulu e sili atu ona masani, ma o le vevela o le tino e masani ona tulaʻi. Afai e gauai matua i nei "mea le aoga" ma e tuuina atu e le tamaititi le toto i suega suesue, ona masani ai lea ona maua e fomaʻi ni faailo e le o mautinoa ai le leukemia, ae o le mea lea latou te mataala ai ma faaauau ona matau.

Mulimuli ane o faʻamatalaga nei e aliali mai:

I le taimi na aliali mai ai faʻamaoniga o loʻo i luga, e mafai ona faʻamaonia le leukemia e ala i taunuuga o se suʻega toto. O suʻega o le toto e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le maualuga o platelet, erythrocytes, pa'ū o le maualuga o le hemoglobin ma le maualuga o le faateleina o le ESR. O le numera o leukocytes i totonu o le toto i le leukemia e mafai ona matua ese - mai i lalo maualalo (o nei mea uma e faalagolago i le numera o afaina e oʻo mai i le toto mai le gaʻo ponaivi). Afai o suʻega o suʻesuʻega o le toto e faʻaalia ai le i ai o tino pipili - o se faʻamaoniga tuusaʻo lea o le maʻi leukemia (o masani masani o le toto e le tatau ona i ai).

Ina ia faamanino le suʻesuʻega, e tofia e fomaʻi se ponaivi o ponaivi, lea e mafai ai e oe ona fuafua uiga o suauu mumu o le ponaivi ponaivi ma ia iloa ai patholasitika. A aunoa ma se faʻalavelave, e le mafai ona fuafua le ituaiga o leukemia, e faʻatonuina togafitiga talafeagai ma talanoa e uiga i soʻo se vaʻaiga mo le maʻi.

Lukimia: mafuaʻaga o atinaʻe i tamaiti

Leukemia o se maʻi pipisi o le toto ma hemopoiesis. Muamua, o le lukimia o le manava o le gaʻo o loʻo tupu aʻe i totonu. I se taimi mulimuli ane, o sosolo pipili e salalau atu i tala atu o le gaʻo o le ponaivi, e aʻafia ai le toto ma le totoga tutotonu, ae faapena foi isi totoga o le tino o le tagata. Lukimia e maʻi tigaina ma e masani ona masani, ao le ituaiga o le maʻi e ese mai le umi o le tafe, ae o le fausaga ma le tuufaatasiga o le tino o le tino.

I le gasegase gasegase i tamaiti, o le ponaivi o le ponaivi e afaina i le mama o le tino. O le eseesega i le va o le maʻi leukemia, o le tulaga leaga lea e aofia ai ni pūlala. I le lemonia tumau i tamaiti, o neoplasms e aofia ai le matutua ma matutua matutua.

E pei ona taʻua muamua, o le lukimia o se maʻi pipisi. Suesuega o siama o le toto o le lukimia na faaalia ai o le tele o siama e tele lava ina i ai le gaʻo masani. O lona uiga e latou te atiaʻe mai le tasi lela, lea o loʻo i ai se suiga faʻaleaga. O le lymphoblastic ma le myeloblast leukemia i tamaiti - o nei suiga e lua o le maʻi leukemia. Lymphoblastic (lymphoid) leukemia e matauina pea i tamaiti (e tusa ai ma nisi o punaoa, e oʻo atu i le 85% o mataupu uma o le maʻi leukemia i tamaiti).

Aofaʻi i le numera o mataupu o maʻi o tausaga: 2-5 ma le 10-13 tausaga. O le faʻamaʻi e taatele i tama nai lo teineiti.

I le taimi nei, o mafuaʻaga tonu o le lukimia e leʻi faavaeina. Faʻatasi ai ma mea na mafua ai le amataina o le faʻamaʻi, mea le lelei o le siosiomaga (e aʻafia ai le aʻafiaga o vailaʻau), vailaʻau e faʻamalosi ai le tino (Burkitt's lymphoma virus), o le aʻafiaga o le faʻamalosia o le faʻamalosi, ma isi. O ia mea uma e mafai ona oʻo atu ai i suiga o sela e fesoʻotaʻi ma le hematopoietic system.