Leukocytes i totonu o le toto, o le masani lea ua faʻatuina e saienitisi, o ni paʻepaʻe paʻepaʻe e aunoa ma le faʻalanuina tutoʻatasi. O la latou galuega autu o le puipuia. Leuacytes e auai i le puipuiga o le tino mai ituaiga uma o mea i fafo ma totonu o fua, ma suia ai le numera e mafai ona oo atu ai i ni taunuuga le lelei.
O a ni paʻu paʻepaʻe paʻepaʻe?
Toeitiiti lava o tagata uma o loʻo i ai le manatu o nei suauu toto. Leukocytes i totonu o le toto, o la latou masani e eseese ma le matua, o siama sili ona taua i le polokalama puipuia. O la latou galuega autu o le puipuia lea o le tino mai fua o fafo ma totonu. Ave le tino e le gata i le toto. E mafai ona latou ulu atu i totonu o puipui lapoa i totonu o fatu ma okeni. Ona toe foi lea i le auala. A oʻo loa i le leukocytes i totonu o le toto ona faʻaalia se mea matautia, latou te oi le nofoaga saʻo. O le feaveaʻi i luga o masini e fesoasoani ia i latou e pseudopods.
Leukocytes i totonu o le toto, o lona masani e iloa uma e tagata tomai faapitoa, puʻea ni siama lamatia atonu e lamatia, tataʻi i latou ona oti ai lea. I le faaopoopo atu i le faʻaumatia o meaola mai fafo, o 'ie paʻepaʻe paʻepaʻe e faʻaogaina ai ituaiga elemene e le tatau ai (e pei o le microbial remains or cells of white blood cells). O le isi gaioiga o nei siama e mafai ona mafaufauina o le gaosia o auupega i elemene pathogenic, e mafua mai ona o le tetee ua atiaʻe i maʻi taʻitasi - o mea ia na muamua mafatia ai le tagata.
E i ai eseese leukocytes i le toto, o lona masani e mafai ona fuafuaina e le suʻesuʻega. Ma oa latou galuega e eseese lava:
- Neutrophils. E faia i le gaʻo ponaivi. O galuega autu a nei tino o le auai lea i le phagocytosis, o le atinaʻeina o vailaʻau ma le faamamaina.
- Lymphocytes. O leukocytes sili ona taua i totonu o le toto ma a latou masani e taua mo le soifua maloloina o le tino. Latou te siaki i taimi uma auala uma ma okeni ma vaavaai mo tino mai fafo. O siaki nei e tusa ma le 35% o le numera atoa o leukocytes.
- Monocytes. Latou te gaoioi i le tino atoa. Malosiaga o le pueina o vaega ninii tutusa tutusa.
- Basophils. O nei tino e aofia ai le heparin ma le histamine. Basophils e aofia ai i le atinaʻe o allergies.
- Eosinophils. Ia auai foi i le faia o ni mea e afaina ai le mai. I le i ai o parasite i le tino, o le eosinophi e ulu atu i totonu o le manava, o loʻo faʻaumatia i totonu ma faʻamalosi ai toxins e ono mafai ai ona faʻaumatia helminot.
O le masani o leukocytes i totonu o le toto
E masani ona fesuisuiaʻi tulaga masani mo tagata eseese. O mea e aofia ai le leukocytes i le toto e afaina ai le matua, taimi o le aso, meaʻai, le natura o le galuega. I iloiloga, o le maualuga o tino papaʻe o loʻo faʻaalia e le numera atoa o fualaʻau puipuia. O mea laiti laiti mai le masani e faatagaina. Ae ia mautinoa o lenei mea e leʻo faʻaalia ai se faʻafitauli, e fautuaina e faia se suʻesuʻega faaopoopo.
O le masani o leukocytes i le toto o tamaitai
O le aofaʻi o paʻepaʻe o se tasi lea o faailo taua i le auʻiliʻiliga o le toto o le tagata. I totonu o le tino o se tagata matua lehuacytes e tatau ona mai le 3.2 * 109 / L i le 10.2 * 109 / L. O le fesuisuiai i le maualuga o siama puipuia e maua i ni mataupu se lua: i maʻi o le toto ma fatu toto ma faʻamaʻi o isi totoga ma mamanu. O le aofaʻi o paʻu o loʻo aʻafia ai i le vaega o le taʻamilosaga faʻasolosolo ma se tala faʻasolopito. Talu ai o leukocytes i totonu o le toto aʻo maʻitaga ua malosi le oso, ma e masani ona mafaufau i ai, pe a oʻo i le maualuga o le 15 * 109 / l.
O le masani o leukocytes i le toto o tagata
I sui o le malosi malosi i le toto e tatau ona mai i le 4 i le 9 * 109 / L o leʻo sinasina paʻepaʻe. O la latou tulaga i le tino o le tino e eseese tele pe a faʻatusatusa i isi vaega o tagata gasegase. O le numera o leukocytes i totonu o le toto e mafai ona aʻafia i ni mea taua:
- gaoioiga faaletino le masani ai;
- popolega;
- suia le meaai.
O le masani o leuʻukocytes i le toto o tamaiti
Afai i totonu o meaola o tagata matutua, o le numera o paʻepaʻe paʻepaʻe e tusa ma le tutusa, ona matua ese lava lea o leʻo sinasina o le toto i totonu o le toto o le tamaititi. O lo latou tulaga e fesuisuiai e tusa lava pe faalagolago le matutua o tamaiti:
- i tamaiti e oo atu i le masina: 8 - 13 * 109 / l;
- i tamaiti mai le 2 i le 12 masina: 6 - 12 * 109 / l;
- i tamaiti mai le tasi tausaga i le 3 tausaga: 5 - 12 * 109 / l;
- i tamaiti mai le 3 i le 6 tausaga: 5 - 10 * 109 / l;
- i tamaiti mai le 6 i le 16 tausaga: 5 - 9.5 * 109 / l.
O le faateleina o le anotusi o laulaau puipuia e faamatalaina i le mea moni e faapea, o se numera tele o auala eseese e tupu i le tino o le tamaititi. O totoga ma mamanu o le pepe ua toe fausia ma fetuunai i le olaga i fafo atu o le manava o le tina. E le gata i lea, o le fausiaina o puipuiga, e mafua ai le faateleina o leukocytes i totonu o le toto. A o latou matutua, o le a pauu i lalo lo latou tulaga. Pe a tupu lenei mea, o lona uiga ua faʻamalosia le polokalama puipuia.
Leucycytes i totonu o le toto ua siitia
O leucycytosis o le tino e mafai ona tupu i soo se ituaiga, ma e le o se mea e faʻaalia ai se lamatiaga tau soifua maloloina. E masani lava ona siitia le leukocytes i totonu o le toto i tulaga faigata. Ole laukocytosis le tumau, ma a toe foi mai se tagata i se setete malolo, o le aofaʻi o tino paʻepaʻe e toe foʻi i le masani. O maʻi, e pei o se tulafono, e le o iai ni faʻapitoa faʻapitoa e faʻapupulaina ai sela paepae paʻepaʻe. E ui o nisi o faitioga o vaivaiga, faateleina le vaivai, malaise.
Laʻau paʻepaʻe maualuga i totonu o le toto - o le a le uiga o lenei mea?
O mafuaaga o le maualuga o leukocytes i totonu o le toto e masani lava ona fesootaʻi ma le i ai o se gaioiga le lelei. E mafai ona mafua mai i togafitiga o le physiological ma le patho. I le tele o tulaga, afai e faateleina le leukocytes i le toto, o mafuaʻaga mo lenei mea:
- faʻamaʻi (pneumonia, vavae, maniteitis, pyelonephritis ma isi);
- flammations e mafua mai i mea faʻapitoa o mea faʻapitoa (abscesses, boils, phlegmon, peritonitis, appendicitis);
- maʻi;
- maʻi faʻamaʻi ;
- ogaoga tele;
- e le afaina ai le tino (o le fatu , lupus erythematosus);
- maʻi leaga;
- faʻaleagaina o le myocardial .
Ae faʻapefea pe afai e maualuga le maualuga o le toto o le toto i totonu o le toto?
O le mea moni, o le faateleina o le aofaʻi o lelaʻau paʻepaʻe e taʻu mai ai le saʻo lelei o le faʻatinoina o le tino puipuia: latou te iloa le lamatiaga ma amata ona tau ai. O le mea lea, e le aoga le popole e uiga i na maualuga sinasina o le toto maua i totonu o le toto. Leukocytosis mo le soifua maloloina e le afaina ai soo se mea. Ae e taua le malamalama i le mafuaʻaga ua tupu ai lo latou maualuga - o le a le ituaiga faafitauli na mafua ai lenei mea. Ma o le taimi lava e iloagofie ai le uluaʻi mafuaʻaga ma faʻamalolo, o le a otometi lava ona toe foʻi mai faailoilo i le masani.
Leukocytes i totonu o le toto ua faʻaitiitia
E pei o leukocytosis, leukopenia i le tele o tulaga e le afaina. Ae o le faʻamaʻiina o tagata e iai nei maʻi ua matua faʻavaivaia, ona e matua faigata lava ona aloese mai faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi pipisi. O le mea lea, afai e masani ona maʻi se tagata, e tatau ona pasi suega. E foliga mai o faailoga malulu uma lava, i le leai o se tiga i le faai ma le manava o le isu, mafua ai na o le leukocytes ua tuʻu ifo i totonu o le toto.
Ua tuʻuina atu Leukocytes i le toto - o le a le uiga?
Vailaʻau paʻu o le toto e matua maaleale lava i aʻafiaga mai fafo ma faʻafitauli i totonu o le tino. O mafuaʻaga autu e mafua ai ona maualalo leʻolocytes i totonu o le toto, pei o lenei:
- suiga o tausaga e tutupu i le gaʻo ponaivi, e oʻo atu ai i lona matua ma le fesuiaiga o mea masani hematopoietic e ala i le fesootai;
- aʻafiaga o meaola o le faʻamalolo poʻo le faʻasalalauina i luga o sela o le gaʻo susu ivi;
- ponaivi o le ponaivi;
- faʻasologa o mea na tutupu (o nisi taimi o leukopenia e faʻaalia ona o le fesuiaiga o kenera);
- HIV ;
- toilalo o le tino na mafua ona o le matelaina, faafitauli i le nutimomoia, gasegase ogaoga poo manua;
- faiga o le autoimmune, e oʻo atu ai i le gaosiga o faʻamaʻi i tino a le tino (e aofia ai tisipese o leukocytes);
- immunodeficiency (e le gata i le vavalalata ma maua);
- faʻamaʻi pipisi;
- ponaivi o le ponaivi, o le uiga o le lukimia, ma metastasis o neoplasms mama i ona tino;
- ogaoga pe faaumiumi, lea ua avea ma siama tumau, siama.
Ae faʻapefea pe afai e tuʻuina atu le leukocytes i le toto?
Leukopenia e tatau ona togafitia ma le faaeteete. A leai, afai e atiina ae le umi nai lo le 6 vaiaso, e mafai e se tagata ona faʻalavelave i se faʻamaʻi e sili atu le leaga nai lo le masani. Faʻalauteleina le maualuga o leukocytes i le toto togafitiga ua filifilia e faalagolago i le mea na mafua ai ona faaitiitia le numera o nei siama. Talu ai ona o le tele o tulaga, o le leukopenia e atiina ae o se taunuuga o isi maʻi, o togafitiga e tatau ona taitaia i le tetee atu i le mulimuli.