O le maʻi tuga o se tulaga o le tino, o se tasi lea o ituaiga o mea e faʻafefe ai. E atiina ae i nisi tagata pe a uma le faʻaofiina i totonu o le tino parenterally (injectively) se ituaiga o fualaau oona - vevela puipuia o meaola - mai se togafitiga faʻapitoa poʻo le faʻasolosolo.
Mafuaaga o gasegase
E tele taimi e tupu ai le maʻi faʻamaʻi i le mataupu o le faʻaofiina o setela. O nei sauniuniga faʻapitoa e maua mai le toto o manu ua faʻasaina ma nisi ituaiga o antigens, ma o loʻo i ai faʻatautau e tutusa ma nei antigens. O fualaau faʻapitoa e faʻaaogaina e aʻafia ai faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi faʻamaʻi: tetanus, botulism, diphtheria, gangrene, kecephalitis, leptospirosis, anthrax, ma isi mea faapena. O loʻo faʻaaogaina foi o sauniuniga o le vevela e aʻafia ai gata oona.
E sili atu ona seasea, o le tali e mafua ona o le toto poo le plasma transfusions, inisalini ma gase extracts, antibiotic (penicillin, streptomycin, sulfanilamides, cephalosporins, ma isi) ma e oʻo lava i iniseti (tele Hymenoptera). O le lamatiaga o le atiaeina o togafitiga e faateleina pe afai ei ai muamua ni tali i le aumaia o vailaau oona, ma pe afai ei ai le faateleina o le lagona lelei i le puipuiga o meaola o manu. Faʻatasi ai ma le faʻaleagaina o le faʻamaʻi pipisi e sili atu ona matauina i le tele o taimi nai lo le faʻaogaina o le tino.
O le gasegase o le tino o se masini o le atinaʻe
Talu ai ona o le gasegase o se faʻasolosolo o le faʻafefe, o aʻafiaga puipuia e aofia i lona atinaʻe. A oʻo ina faʻalauiloaina fualaau faʻasaina mai fafo, o gaioiga e auai i le fausiaina o faʻalavelave puipuia. Faʻatasi ai ma le umi o le taʻavale i le tino, o nei faʻalavelave e teuina i luga o puipui o capillaries o ituaiga eseese (lipine lymph, paʻu, gaʻo, fatu, ma isi), mafua ai le gaosiga ma le faʻaogaina o elemene puipuia - leukocytes, histamine, serotonin, etc. O se taunuuga, gaʻo.
Maʻi maʻi - faʻaʻailoga
E oʻo ile umi o le tafega, maʻi gasegase ogaoga, suʻapala ma faaumiumi. Afai e faʻafeiloaʻi le serum mo le taimi muamua, o le fomaʻi e atiina ae pe tusa o le aso lona fitu, ae o nisi taimi o le taimi e faʻasili ai e faaumiumi i le 12-20 aso. I mataupu e faʻaaogaina faʻaauau le sauniuniga o le protein, o le vaega amata o le maʻi e faʻaititia i le 1-6 aso. O le maʻi e mafai ona tupu i ni foliga lanu, agavaʻa ma ogaoga.
Faʻaalia uiga o togafitiga o:
- mumu o le paʻu;
- vevela paʻu, muamua e tulaʻi mai i le nofoaga na tuiina ma salalau solo i le tino atoa (tutusa i foliga vaaia i le urticaria , televave mumu, erythematous);
- se paʻu paʻu o eseesega, e masani ona fetaui ma le mamafa o le maʻi;
- fiva, fiva;
- vaivaiga;
- tiga o le ulu;
- vailaau faʻavave;
- tiga o musika;
- tiga le tumau i totonu o sooga;
- tiga i le manava ma fatuga;
- le faʻaleagaina o otaota;
- vaivai (aemaise lava i le nofoaga o tui, i luga o laumata, laugutu, pito i tua);
- fatu palpitations;
- puupuu le manava;
- faaitiitia o le toto maualuga;
- faʻasalaga .
Maʻi maʻi - faʻamaʻi
Ina ia maua se faʻamaoniga saʻo o le "maʻi o le gasegase," e tatau ona faia le siakiina o siama (e muamua atu i le atinaʻeina o fomaʻi), suʻesuʻega suʻesuʻe ma suʻesuʻega o talafaasolopito e maua ai faʻamoemoega mautinoa. E tusa ai ma faʻamaoniga, o le faʻamaʻi e mafai ona foliga tutusa ma le nodular periarteritis, fiva rheumatic mataga, measula, fiva vevela ma nisi faʻamaʻi pipisi, lea e tatau ona iloga ai maʻi maʻi. Mai lea taimi i lea taimi, e faia le lipotia ma le leitio.
O faʻamatalaga nei e suʻe ai faʻamatalaga e lagolagoina ai le siakiina e aofia ai:
- faaitiitia pe faateleina i le numera o leukocytes;
- eosinophilia ;
- faʻalautele i le erythrocyte sedimentation rates;
- faateleina i le mea e aofia ai cryoglobulins i totonu o le toto;
- le i ai o polotini ma erythrocytes i le urine;
- le i ai o sela plasma i le toto toto;
- afaina o vaa, mafai ona iloa i se paʻu o le paʻu, ma isi.
Maʻi maʻi - togafitiga
A faʻamaonia le faʻamautinoaina o le "maʻi o le gasegase," o faʻamaoniga ma togafitiga e fesoʻotaʻi vavalalata: faʻalagolago i le foliga o le faʻaaliga ma le mamafa o le faagasologa, o se togafitiga o loʻo faʻatulagaina. O maʻi e maua i le maʻi vaivai, e aunoa ma ni faʻafitauli, e mafai ona togafitia i luga o se falemaʻi. O le falemaʻi e talafeagai i mataupu ogaoga, i le i ai o se lino o le fatu ma le tino o le tino, o le i ai o faʻamaʻi tigaina faʻatasi ai ma maʻi faʻaletonu, iloa le manino, tamaititi ma le matua.
O le maʻi tuga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi
Afai e tulai mai le teteʻi anaphylactic, o le maʻi gasegase e ono aafia i togafitiga faanatinati, aua o se taufaamatau i le olaga ua faia. I lenei tulaga, o le ata o le falemaʻi e faʻaalia i se auala vevesi ma ogaoga: o loʻo i ai se vaivaiga mataga, faigata le manava, pa'ū malosi i le toto maualuga, leai se mafaufau. E manaʻomia tele le valaʻau i se falemaʻi poʻo le faʻaolaina o le maʻi i le falemaʻi lata ane, i le mea o le a faʻamaʻiina ai o ia i le adrenaline. Aʻo lei oʻo mai fomaʻi, e manaʻomia:
- Taʻu le tagata maʻi i luga o se mea laugatasi, sii aʻe ona vae ma liliu lona ulu i le isi itu.
- Faʻaleleia le ea.
- Faʻaaogā le taʻaloga i luga aʻe o le nofoaga o tui ma faʻaaoga le malulu i lenei nofoaga.
- I le le maua o le manava ma le pulupulu, faia se maso o le tino e le tuusao, ma le manava.
Maʻi faʻamaʻi - faʻamatalaga falemaʻi
I tulaga vaivai, o le maʻi gasegase na o ia lava e alu atu mo ni nai aso, e tusa lava pe leai ni togafitiga. Ina ia faʻamalieina le tulaga ma vave le toe faʻaleleia, o vaega nei o fualaau oona ua faʻamatalaina:
- fomaʻi faʻapitonuʻu faʻainitaneti (eg, faʻavae ile menthol);
- antihistamines (Suprastin, Tavegil, Dimedrol);
- sauniuniga o le calcium;
- fualaau faasaina e faamalosia ai puipui lapisi (Faʻamasinoga).
I mataupu sili atu ona ogaoga, i le faaopoopoina i luga, o fualaau oona mo togafitiga e aofia ai mea nei:
- corticosteroids (Prednisolone, Hydrocortisone
- non-steroidal anti-inflammatory drugs (Ketoprofen, Ibuprofen, Analgin);
- diuretics (Lasix, Furosemide), ma isi.
Maʻi maʻi - faʻalavelave
O le faʻamaʻi o le maʻi faʻamaʻi, faʻaopoopoga i le anaphylaxis, e mafai ona faʻalavelaveina e isi faʻamaʻi e masani ona tupu ma le leai o se togafitiga umi. Matou te lisiina ni faʻafitauli faigata:
- neuritis;
- myocarditis;
- synovitis;
- faasalalauina le aafia ai o mea fesootai;
- glomerulonephritis;
- hepatitis;
- necrosis o le paʻu ma mea inu i totonu o le sone o loʻo tui.
Maʻi maʻi - puipuiga
O mea autu e tusa ai ma le puipuia o maʻi faʻamaʻi o:
- faaaogaina o sauniuniga ma se tikeri maualuga o le faamamaina;
- o le faʻaofiina o le sera o meaola e mafua mai i faʻamaoniga manino, pe'ā mafai e sui ai le gamma globulin tagata;
- tausisia o le tausiga faapitoa pe a faʻalauiloa faʻamaʻi i tagata ua uma ona oʻo i ni faʻafitauli o le maʻi;
- tauaveina o suega paʻu aʻo leʻi oʻo i le injections;
- le faʻaofiina o sela ua maeʻa poʻo le faʻaaogaina o polokalame maʻoti mo le tui.