Matini Gusinde Anthropological Museum


O Chile o se atunuu moni lava, o se mea e ofo ai muamua, o le tuufaatasia o aganuu a tagata tagatanuʻu ma le au Sipaniolo manumalo. E tamaoaiga i mea eseese o natura masani, ma aganuu. O se tasi oi latou o le Martin Gusinde Anthropological Museum, lea e atagia mai ai le natura masani ma talafaasolopito o le itulagi o loʻo i ai.

Talafaasolopito o le amataga ma foliga o le falemataaga

O le pito i saute o le lalolagi o le aai Chile o Puerto Williams. O le mea moni, e mafai ona taua le aai o se aai e tele lona lautele, ona o le numera o tagata o Puerto Williams e na o le 2500 tagata. Peitai, e ui i lea, o le pito i saute o le lalolagi lea e nonofo ai tagata. O le nofoaga e siosiomia e se mauga, e pei o se pesini. E i ai se tamai taulaga lata i le Beagle Channel i le motu o Navarino. O le fatu lenei o le talafatai o Tierra del Fuego , e iloga i ona tau e le maluelue, laufanua matagofie ma fauna.

O Puerto Williams e leʻi fafaguina tele le fiafia i totonu o le au Kolisi ona o le ogaoga o le tau, o lea na nonofo filemu ai le afioaga o Yagan i le motu. O lenei tulaga na i ai seia oʻo i le 1890, seia oʻo ina maua auro i luga o lenei fanua. Mai le taimi nei, o loʻo amataina le faʻamautuina o nuʻu o motu e tagata Europa.

E tusa ma le 1950, na amata ona atinaʻe le tamaoaiga i luga o le motu, e faʻavae i luga o le feʻaveaʻi o le sami, fagota ma tagata tafafao maimoa. Ma o le nofoaga o Port Williams ua lauiloa o le aai o taulaga. Faʻafetai i le tele o suʻesuʻega faasaienisi na faʻaalia i le 20 seneturi, na faʻaalia ai le Martin Gusinde Anthropological Museum i le aai, na faaigoaina i le amataga o le seneturi lona 20 i le motu o Tierra del Fuego e suʻe ituaiga o Itumalo o Yagan ma Alakalouf. Na avea Matini Gusinde ma tagata Europa na talia e le ituaiga o Yagan, na faatagaina ai o ia e alu i le amataga ma tausia faamaumauga oa latou tu masani, aganuu ma tala faasolopito. Sa ola le saienitisi i nei nofoaga mo le tele o tausaga, ma tuua ai motu ma le faanoanoa tele. Mulimuli ane na lolomiina se pepa faasaienisi i motu o Tierra del Fuego ma luga o ituaiga o Initia ua tuua iinei.

I le 1975, o le Neivi a Chile , e faavae i luga o le Navarino Island, na saofagā i le fausiaina o le tala faasolopito o le talafatai e igoa i le saienitisi o Martin Gusinde. Mo le mafuaʻaga lenei, o le fausiaina o le fale ma le aoina mai o suʻesuʻega anamua, meafaitino ma meafale o Initia i le lotoifale na faia tutusa.

Ina ua maea uma galuega, ua tatalaina le falemataaga ma se faaaliga tele na ofoina atu i le olaga o tagata Yagan Indians. E oo mai i le taimi na tatalaina ai le falemataaga, e le o se tasi o sui o le malo na ola, o lea la o lenei faaaliga e faalua ona taua. E le gata i lea, na aoina e le falemataʻaga faamaoniga o talafaasolopito o le vaitau o lotu faalelotu Peretania ma le faʻaaogaina o auro. E asiasi le falemataaga i aso uma, sei vagana ai le vaiaso.

E faʻapefea ona e alu i le falemataʻaga?

I Puerto Williams, i le mea o loʻo i ai le Fale Mataʻaga o Anthropological a Matini Gusinde, e te maua i luga o le vaalele poʻo le vaalele. O le amataga o le aai o Punta Arenas , lea e tu mamao i le mamao e 285 km.