Mea faigaluega lapisi

O le mea moni o se mea i totonu o lona tino o se mea faigaluega, e iloa e tagata uma. Ae o le a le ituaiga o masini, ma o fea o galuega e faia, e toʻaitiiti o le a mafai ona tali. O loʻo iloa e fesootaʻi atu o ia i le taoto lea e aliali mai i le taimi o le tietiega i le vaʻavaʻa, i luga o tulimanu mataʻutia, i luga o le sami. Ae o le a le mea o se mealilo le okeni.

O fea oi ai mea faigaluega?

O mea faʻapitoa o le tino e nafa ma le paleni. O lenei mea e fesoasoani ai i se tagata e tusa lava pe pupuni ona mata e iloa ai lona tulaga i le avanoa ma aveese saogalemu le tino mai lea nofoaga i lea nofoaga.

O masini veteatea o se tagata o loʻo i totonu o le ponaivi ponaivi, o loʻo natia i totonu. O se tino laititi tele. Ma e ui lava i le nofoaga, o le taliga e leai se mea e fai ai. O le okeni e aofia ai se alavai semicircular o loo i itu uma e lua, ma se pea paipa.

O le le fiafia o le tagata faʻaleleia o le tino e tupu pe a amata le ulu pe amata ona gaoioi. I le taimi lenei, o le foliga o le membrane o loo taamilo i totonu o ulu ma faapipii. O lenei mea e mafua ai se faasologa o feeseeseaiga o muso, lea e tau atu i le faasaʻoina o le tino, tausia pe suia ai le tulaga. O le mea moni, o le auiliiliina o suiga iloga i tulaga o le ulu o le galuega autu lea e tatau ona faatino e le fale.

O nofoaga tutotonu uma e iai vavalalata vavalalata ma le hypothalamus ma le cerebellum. O lenei faʻamatalaga le mea moni e faapea i le faagasologa o maʻi, o le a faʻaitiitia le faʻamaopoopoina o se tagata ma amata ai ona lagona le maʻi.

Faamai o meafale

O mafuaʻaga o le faʻalavelaveina o mea faʻapitoa e eseese:

  1. Vai o le neuritis. Ae o le faafitauli e mafua ona o faʻamaʻi pipisi: faʻamaʻi, herpes, faʻalavelave ma isi. O ona faailoga autu o le: vevela tele, leu ma vomiting, nystagmus faafuaseʻi, lea e mafua ai le vavevave o le taamilosaga o mata.
  2. Faʻasagaga o laʻau o le labyrinth i totonu. O lenei soliga o mea faigaluega a se tagata ua manatu o se tasi o mea matautia. O le maʻi e mafua mai i le le totoina o le toto i le faiʻai, lea i totonu o mataupu e sili ona faigata e oʻo atu ai i le cerebellum stroke poʻo se fatu oso. O loʻo faʻaalia i le maualuga o le vertigo, tasi le tutuli o le tino, leai se faʻamaopoopoga.
  3. O le maʻi a Ménière. O le maʻi e faʻaalia i le pisapisao ma le lagona o le raspiraniya i taliga, vavalalata episodic, faʻafetaui le leiloloa o le faʻalogo. O nisi o gasegase e mafatia mai le faafuaseʻi o le malamalama.
  4. Craniovertebral pathology. O le mafuaʻaga masani lenei o le faʻaleagaina o meafaigaluega. O maʻi e maua ai lenei faʻamaʻi e pagatia mai le nystagmus, faʻalavelave tautala ma folo galuega.
  5. Manua. E mafai ona latou faia se faʻasesega o le labyrinth.
  6. Faʻasalaga masani. O nisi taimi o lenei maʻi e aliali mai e le o se maʻi tiga, ae pei o le vevela. O tagata e fesoʻotaʻi i migraines masani e sili atu ona faigofie ile maʻi.
  7. Faamai o taliga. Serous corks , otosclerosis, faʻafitauli i le suʻe suʻe suʻe suʻe, faʻamatalaga otitis - o nei mea uma e mafai ona afaina ai le tulaga o mea faigaluega.

Togafitiga o meafale

O le togafitiga o mea faigaluega e le faigofie tele. Muamua e te manaʻomia le taofi o le vevela ma avatu le filemu o le maʻi. Ma na o le taimi lava e faatagaina ai e faʻaauau togafitiga faʻamalosi. I le tele o tulaga, latou te sailia le fesoasoani mai vailaʻau: