E faʻafefea ona ave le pa, lea mo ona vailaʻau faʻamalositino ma le tulaga ese o le mauaina o le falaoa o le paluga o ni paluga, na lauiloa i aso anamua. O le faʻaaliga faʻaonaponei e itiiti lava se eseesega mai seneturi ua mavae, ae o le faagasologa o foliga mai o lenei vailaʻau ua iloa lelei.
O le mea lea, o le taunuuga o le gaioiga o nife o meli ma e fai ma sui o fatulala pollen o loʻo taatia i le faavae o le honeycomb ma faʻamaufaʻailogaina i le meli suamalie. I tulaga o le maualuga ma le leai o le ea, e faasolosolo lava ona tupu le paʻu ma a maeʻa aso e 15 ona avea lea o se oloa gaosia maualuga mo le fafagaina o manu laiti. O le iseswax lenei , o se tasi o mea faʻamalolo e le mafaatauina, o lona atoatoa lea pe a maeʻa le lactic acid.
Faʻavaeina ma le manuia o Perga
O le tuufaatasiga o le siaki ma ona mea tau vailaau e tele lava ina faalagolago i luga o le fea o laau toto na selesele mai ai, ae e masani lava o le tele o mea aoga, gaʻo, monosaccharides ma micronutrients taua i totonu. Ona o lona aoga, o loʻo i le ogatotonu i le va o fugalaau ma le polu paʻu ma sili atu nai lo le mea o loʻo aʻafia e le tino. Ona o le tulaga o le faʻamalosiina o le lactic acid, o le peroxide e matua faʻaleagaina, pe afai e faʻaalia i le tautala, e leai lava se mafuaʻaga e mafua ai le faʻamaʻi (sei vagana ai le le faʻamaonia o le meli ma le meli).
O Perega o loʻo i ai le tele o mea aoga e tatalaina i le faagasologa o le talosaga. E mafai ona vaevaeina i ni vaega:
- Fesoasoani ma le puipuia o faafitauli ma le manava, manava ma le paʻu, gaʻo, ate, faʻateleina le faʻamamaina o toxins.
- Faʻaleleia o ituaiga eseese o toto, hematopoiesis, le setete o le totoga ma le galuega o le fatu maso.
- Le faʻamalosiina o faʻamaʻiloga ao leʻi oʻo i faʻamaʻi pipisi ma siama, faʻaalia i le filogia mai le siosiomaga.
- Faʻaaoga aʻafiaga.
- Fesoasoani e faʻamautinoa le paleni o le hormonal ma aʻafia ai le faʻaleleia o le tane ma le fafine.
- Faamalolo ma toe faafouina le paʻu.
Faailoga
O Perga o loʻo i ai uma ma le faʻamalolo o meatotino, e mafai ona faia i le tele o tulaga. O lea, e faʻaaogaina i totonu ma mea inu ma inumaga, faamaʻi fatuga, faafitauli ogaoga ma le vaʻaia ma le faʻailoga tamaʻitaʻi. O faʻamatalaga mo le mauaina o Perga e mafai foi ona:
- Thrombosis, varinsose veins, ischemia ma le fatu o le fatu.
- Lukimia ma le ania (le lava o le uamea).
- O faafitauli faigata o le vaega o meaʻai (afaina, gastritis, colitis).
- O faʻamaʻi pipisi o le tane.
- Manaoga o togafitiga o endocrin, vegetative-vascular or nervous system.
- Mataupu mai le fanua o le dermatology.
- ARI ma isi faʻamaʻi o le tino.
- E fautuaina e ave foi le pine pe a maʻi le tagata maʻi, mafaufauga mafaufau (mauaina), faʻaitiitia le faʻamaʻi ma faafitauli i le faʻalaumalie ma, o se taunuuga, mamafa.
Faʻatagaina ma faʻailoga
O Perga e masani lava ona faia i se natura (e le o se vaifofo, ae le o se paluga) i totonu o se vailaau manino. E le sili atu i le 30 kalama le matutua e faaaoga ai - 0.5 sipuni i le aso. O tamaiti e itiiti ifo i le tolu poo le kuata (i le faʻamaʻi o le 80-100 mg i le 1 kg o le mamafa). I lenei tulaga, e sili atu ona vaevaeina le taliaina i ni vaega se 2-3 ma faia i luma ole taumafataga e ala i le toe inu i lalo o le laulaufaiva mo le lelei o le gaʻoina e le manava. I le avea ai o se tulafono, e faʻaaogaina e tagata aʻoga perga mo le 21-28 aso ma se malologa mo le 10 tausaga (10 aso).
I le faaopoopo atu i togafitiga faafomai o Perega, o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻapitoa. O le mea lea, pe a fai e maʻi le tagata gasegase i aso uma (o lona uiga, e ala i le ao, ma i le po - malologa), a maeʻa le 18 itula o le a sili atu le lelei o le oloa, e pei o se leo.