Takwa


I Kenya, e tele paka a le atunuu ma fanua faasao. E le gata i lea, o loʻo i ai nofoaga matagofie o tala faasolopito ua uma ona avea ma pepa asiasi o lenei setete o Aferika. Faatasi ai ma na mea ua faaleagaina o le aai anamua o Takva.

Faʻapitoa o le mea faitino faʻasolopito

E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o le manuia o le faʻasalalau Mosasina o Takva na tupu i le 1500-1700. I lena taimi, o le aai o se faleoloa faatau ma se nofoaga paia (ona o le latalata o le nofoaga i Mecca). O le nofoia o Takva na lava le atinaeina, e pei ona i ai i lona teritori e mafai ona maua ai mea ua faaleagaina o fausaga nei:

E oʻo mai i le taimi nei, e toʻatele saienitisi latou te le malamalama i le mea na mafua ai ona tuua e tagata o Takva o latou nofoaga. O nisi e talitonu o le mafuaaga mo lenei mea o le saliniina o le vai fou, o isi e mafua le faʻamaʻi i mea uma, ma lona tolu - fefinauaiga ma tagata o le motu tuaoi o Pate .

Na amata i lalo o le taʻitaʻiga a James Kirkman le faʻaleleia o le taulaga o Takva i le 1951. Mo le 5 senituri mai le taulaga sa na o ni vaega o fausaga. O le mea sili ona puipuia o le Mosque Aso Faraile. O faʻaumatiaga o le taulaga anamua o Takva na amanaʻia o se maa faamanatu o le atunuu i na o le 1982. Talu mai lena taimi, e toʻatele tagata tafafao maimoa na o mai iinei e fiafia i le matagofie ma le matagofie o nei nofoaga. O le toatele oi latou na latou solia foi se tolauapiga se faleie e faaaluina le po i puipui o se aai anamua pe tatalo foi.

O nofoaga lata ane o le aai o Takva e sili ona lelei mo le tafaogalagi, tafaoga ma le selu.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O se tasi o mea taua o Kenya o loʻo i le itu i saute sasaʻe o le motu o Manda. E mafai ona e alu i luga o se vaa, aau mai le itu i sisifo. E mafai ona faʻatonuina le vaa i le laufanua o Kenya poʻo le aai o Lamu.