Tina fanau

Faʻasagaga i le maʻitaga o se faailoga taua lea e faʻaalia ai le gaioiga o le maitaga. O lenei faailo atonu e eseese i le taimi o le maitaga, ma e mafua mai i suiga o le hormonal i le tino o se fafine maʻitaga. O le mamafa masani o tina maitaga o loʻo i totonu ole 90 / 60-120 / 80 mmHg.

Faʻafitauli i le vave maʻitaga

I le amataga o le maitaga, o le mamafa e masani ona faʻaititia ona o suiga i le tala faʻasolopito. E masani lava o faailoga muamua o le maʻitaga e mafai ona avea ma: vaivaiga lautele, leai o le mafaufau, vevela, leisa, tatagi i taliga, faateleina le moe, ma isi. O nei faitioga e taua i le taeao. O le mea lea, o le maualalo o le toto i le maʻitaga e mafai ona avea ma faailoga muamua. O ia faʻaaliga o le faʻamaʻi e pei o le gaioiga, o le vomiting, o le le lava o le manaʻo, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le toto maualuga aʻo maʻitaga.

Faʻafitauli i le masina mulimuli o le maitaga

I le afa lona lua o le maʻitaga, e ono faateleina le mamafa, pei o le maualuga o le faasalalauina o le toto ma faateleina le lio lona tolu o le toto. O se suiga i le mamafa i le taimi o le maitaga i taimi mulimuli ane i lona alualu i luma e taʻu mai ai se amataga o le muaʻi faailoga, lea e faalavelaveina ai le ala o le maitaga ma le fanauina. Faatasi ai ma le atinaʻe o le matua, o le faateleina o le toto, e masani ona tuufaatasia ma le edema ma le foliga mai o le polotini i le urine. O le faʻalavelave faigata o le vaʻaia o le lumanaʻi o le eclampsia, o le mea moni o se faʻaaliga o le cerebral edema ma mea e maua mai i le leiloa o le mafaufau ma le atinaʻeina o le faʻamalosi. O le mea lea, i le taimi mulimuli o le maitaga, o le siaki i aso uma o le toto ma le pulupulu e taua tele, ma ia mataituina le proteinuria (protein i le urine) i vaiaso uma. Malosiaga faatagaina o maitaga, amata mai le vaiaso 20, e le tatau ona itiiti ifo i le 100/60 mm Hg. ma e le maualuga atu i le 140/90 mm Hg.

E faʻapefea ona aafia le mamafa i le maʻitaga?

O le faʻaitiitia ma le faateleina o le toto maualuga e afaina tele ai le tino o le tina faatalitali ma le faagasologa o le maʻitaga. O le mea lea, o le faʻaitiitia o le aʻafiaga e mafua ai le faʻaitiitia o le toto i le placenta ma le le lava o le faaaogaina o le okesene i le fetus, e mafua ai le hypoxia ma le tuai i le atinaʻeina o intrauterine.

O le faateleina o le toto maualuga i le lona lua ma le tolu o le tolu masina o le maitaga e maualuga atu nai lo le 140/90 mm Hg. o le mafuaaga lea mo falemai ile falemai faapitoa. O le faateleina o le toto maualuga e afaina ai le toto o le placental ona o le edema placental. O le mea lea, e mafatia le tamaititi ona o le leai o se okesene ma meaʻai. O le maualuga o le maualuga o le maualuga o le 170/110 mm Hg. ua lamatia ai le atinaʻeina o faʻalavelave faʻalavelave o le gaioiga o le cerebral. O faʻalavelave faʻafitauli o le faʻalauteleina o le falemaʻi o le muaʻi malala o le faigata lea o le manava o le manava, o le susulu o lago i luma o mata, o le tiga o le ulu ma le solia o le tulaga o le malamalama.

O aʻafiaga e oso i le maʻitaga e mafai ona avea ma se faʻataʻitaʻiga o le faateleina o le mamafa o le intracranial. Faateleina le mamafa o le gaosiga i le taimi o le maitaga ua mafua ona o le faateleina o le gaosiga o le suavai i totonu o le plexus o le itu i fafo. O le mea e ono tupu, o le fafine ma aʻo lei maʻitaga na aʻafia i le maualuga o le toto, ma i le taimi o le maitaga na faʻaleagaina lenei maʻi. I lenei tulaga, e tatau ona e talosaga i le neuropathologist ma siaki le mamafa o le intraocular.

O le mamafa o mata i le taimi o le maʻitaga e siakiina mo faʻamatalaga patino:

E mafai ona tatou faʻamaonia mai i luga o le mamafa ma le pulupulu o se fafine maʻitaga o ni faʻafitauli taua o le fale e mafua ai le tele o faʻafitauli e pei o le lumanaʻi, faʻalavelave faʻafefeteina, faʻateleina le mamafa o le tui.