Tuai ma vomia i le tamaititi

Lafana, vomiting, manava manava i se tamaititi - o nei meaola uma e mafai ona i ai mafuaaga eseese. Afai e matauina le manava manaia, leu, vomiting i le pepe i le taimi e tasi, atonu o se faailoga o se malulu, o se gasegase o le gastrointestinal , o le le faapalepale i se taumafataga faapitoa, o se tali atu i vailaau oona, tali i se suiga i meaʻai. Toeitiiti lava o tina uma e fefefe i nei mea e pei o le vevela, vulu ma le manava, o le a le mea e fai ma pe faapefea ona fesoasoani i le pepe - o loʻo faʻamatalaina i lalo.

Afai o le manava ma le vomiting i le tamaititi e matauina ona o le faʻamaʻiina o le mucosa o le intestinal, o le toe foʻi mai o le a alu lemu, e aunoa ma le fesoasoani a fomaʻi e faigata ona tuʻuina atu. O le nofoa o le a faʻateleina, faʻafefe, faʻatasi ma se paʻu o lanu lanumeamata lanumeamata, o nisi taimi ma veʻa toto.

E le gata i lea, o vaivaiga, vomiting ma le manava i se tamaititi e mafai ona o faatasi ma se tulaga ogaoga tiga, pallor. Aʻo le itu, atonu o le ai ai se vevela mumu. O le mea sili e lamatia ai le maʻi o le tino, o ona faailoga nei i tamaiti:

  1. Faʻasaʻo le mamafa o le mamafa.
  2. Laititi urination.
  3. Paʻu i le gutu, leai o loimata pe a tagi, po o se numera itiiti oi latou.
  4. Le loto vaivai, vaivaiga po o, i se isi tulaga, le le fiafia.
  5. Mata ua paʻu, pepe ao le i atoa le tausaga - hollow fontanel.
  6. Urine o se lanu samasama uli.

Afai e te vaʻaia ni mea se lua pe tolu, aua le faatuai, valaau se fomaʻi. O le sailia o le fesoasoani a se tagata tomai faapitoa e le tatau ona faatuai pe afai o le a le mou atu i totonu o totonu o le luasefulufa itula, pe a fai o le gasea, vomiting, manava manava e le mou ese atu, e ui i fuafuaga na faia. Afai e le itiiti ifo ma le tasi o faailoga e tupu i se pepe i lalo ifo o le tasi le tausaga, e tatau ona e valaʻau vave loa i se avetaʻavale.

Fesoasoani i le vomiting ma le manava i se tamaititi

Ae, afai e le matautia le tulaga, e naʻo se nofoa avanoa e matauina, e mafai ona fesoasoani i le manava ma le vomiting i le tamaititi ma i le fale. Muamua e tatau ona e suʻeina mafuaaga o le fulufulu ma le manava. O suiga na e faia i nai aso mulimuli i le lisi o tamaiti e mafai ona mafua ai na solitulafono matuia. Masalo na e faʻafeiloaʻi le paʻu mai meaai masani i faletalimalo masani, susu susu o le povi, faʻafeiloaʻi mai se fale tausimaʻi i meaʻai pepe, faʻafeiloaʻi mai oloa fou, tuʻuina le tele o le sua? O le a lava lea e toe faafoi ai le pepe i meaʻai talu ai, e aveese ai le oloa, e mafai ona mafua ai le manava manaia po o le vomiting, ma o mea uma e faʻapitoa.

Afai o le atalii po o le tama teine ​​e le gata na i ai se nofoa vavalavale, ae o se fiva foi, o isi faailoga o le le fiafia, ao le i oʻo mai le fomaʻi maʻi, e tatau i se tasi ona inu, masani ma faasolosolo malie, vai masani. E mafai e tama laiti ona sasaa vai i totonu o le gutu ma se sipuni pe inu mai se fagu.

Afai o le vevela, manava, vomiting i le tamaititi ua le lelei ona faailoaina, ona tatau lea ona e vavaeese mai le taumafataga o gaʻo, meaʻai susu, sua suamalie, mea taumafa. Afai o le manava manava e malosi ma faʻaauau (i itula uma pe lua), ona tatau lea ona e faʻaaogaina soʻo se meaai, sei vagana susu susu, mo le 12-24 itula, e fuafua i le tulaga. E mafai ona tuʻuina atu i se pepe se faʻataʻitaʻiga , e totogi ai le leiloa o suauu minerale.

Afai e na o le fesuiaiga, ona tatau lea ona vavae ese ni meaai (sei vagana ai le susu o tina). E tatau ona e fafaga soo ma faifai malie. Ina ia inu se pepe i le vai poo se rehydron e te manaʻomia le tasi teaspoonful, i le afa itula. E mafai ona tuʻuina atu i tamaiti matua ni fasi vai suamalie.

Seia oʻo i le toe malosi, e tatau ona e faʻagaloina le susu o le povi i le lisi o pepe, e mafai ona e suia i le yoghurt, natura. I le taimi o le faʻamautuina o galuega uma a le tino pediatric, e mafai e le pediatrician ona faʻamaonia se meaai e le o le laose i luga o le soya, o lenei faiga e mafai ona masani mai le 1 i le 6 vaiaso. O le tele o taimi, pe afai e faasolosolo malie ona toe foi mai le gaioiga o le intestinal i le masani, o le laogala o le le gaogao e aliali mai.