87 mea ofoofogia e uiga i Ausetalia

O se mea maoae e pei, mo se faʻataʻitaʻiga, o le mea moni e faapea na mafai e tagata soifua ona fatuina se selfie. Ma, i le ala, sa latou faia i Ausetalia ...

1. O le lautele o Ausetalia e tutusa ma le mamao mai Lonetona i Moscow.

2. I totonu o Ausetalia o loʻo i ai se vao o Anna Creek. Ma o le nofoaga e sili atu nai lo Peleseuma.

3. E sili atu i le 85% o Ausetalia e nonofo i totonu o le 50 kilomita o le sone o le talafatai.

4. I le 1880 o Melbourne o le aai sili ona tamaoaiga i le lalolagi.

5. O le tamaitai lauiloa a Ausetalia, o Gina Reinhart, e maua le miliona miliona tala i le afa itula, i le $ 598 i le lua.

6. I le 1892, o se vaega o le 200 Ausetalia, le fiafia i le malo i le lotoifale, na folau atu i le talafatai o Paraguay ma faatuina ai se nuu iina - New Australia.

7. O ata muamua mai se tauʻeleʻele i luga o le Moon i le 1969 i le lalolagi na faʻasalalau atu i le nofoaga o le siakiina o le antenna i Hannisakl Creek.

8. O Ausetalia na avea ma atunuu lona lua i le lalolagi lea na maua ai e tamaitai le aia tatau e palota ai (muamua - Niu Sila).

9. E tusa ma le 70 tagata aloaʻia o le atunuʻu e leai se visa-faʻavaomalo i vaiaso taʻitasi.

10. I le 1856 na tonu ai i alii mautotogi i le lotoifale e talia se 8 itula faigaluega. I le aluga o taimi, o lenei tulafono masani na aloaia i le lalolagi atoa.

11. O le Peresetene Muamua o Ausetalia o Bob Hawke na avea ma tagata lauiloa ao avea o ia ma tamaititi, ua inu i le 1.2 lita (2.5 pints) o le pia i totonu o le 11 sekone.

Mulimuli ane, o Popi, ulavavale, na fautua mai o lenei mea na ausia na fesoasoani ia te ia e manuia ai i le faiga faaupufai.

12. O le pito i leva o le lalolagi o meaola na maua i Ausetalia 3.4 piliona tausaga talu ai.

13. O Ausetalia o se tasi o atunuu sili ona itiiti i atunuu eseese o le lalolagi. A oi Peretania 248.25 tagata i kilomita faatafafa, i Ausetalia - e na o le 2.66 tagata.

14. O vaega muamua o leoleo i Ausetalia na faia mai i pagota sili ona toafilemu.

15. I Ausetalia, o tau eletise ua manatu e sili ona maualuga i le lalolagi.

16. Miliona o kamela vao e fai ma sui o se faafitauli ogaoga mo le atinaʻe o Ausetalia.

O le mea lea, o le konetineta o loʻo faʻatinoina se polokalama e faʻaitiitia ai a latou fuainumera.

17. O kamela a Ausetalia ua faaulufale mai i Saudi Arabia (aemaise lava mo le fasia).

18. I le taimi lava na faia ai e se kamupani vaalele a Qantas se suesuega ma toe faafou le vaalele faavaomalo ma le suauu na maua mai i le gaosiga o le suauʻu kuka.

19. E faʻaalu e le au Ausetalia le tele o tupe i taaloga tau tupe mo isi atunuu uma.

20. I le 1832, o pagota tamaitai e 300 i le taimi o le lauga a le Kovana o Tasmania na liliu atu i le pulelaa i tua ma faitioina a latou vaega lima.

Na tupu mea uma e aunoa ma se faʻafuaseʻi ma e foliga mai o se mea ulavavale e le mafai e tamaʻitaʻi atamamai na o mai ma le kovana ona 'ataʻata.

21. O Ausetalia o le pa pito i umi i le lalolagi. O lona umi e 5.614 km, ma na fausia ina ia aua nei tuʻuina ni taifau i luga o le fanua lafulemu.

22. O Ausetalia o se tasi o atunuu faavaeina o Malo Aufaatasi.

23. Ua taʻua Melbourne o le lauiloa tau tupe a le lalolagi. O ituaiga eseese o taaloga e atiina ae iinei e sili atu le malosi nai lo le tele o isi atunuu.

24. A o lei oʻo mai tagata, o Ausetalia o le fale i le tele o manu vaefa tulaga ese.

O iinei na ola ai kangaroositi e tolu-mita, o le fitu mita le umi, o le lapoa o le solofanua, o le lapopoʻa le tele o le nameri.

25. E le iloa e Kangaroo ma emu pe faapefea ona "toe foʻi". O se tasi ona o lenei mea - ona o se faʻamaoniga mautinoa - sa tuʻuina i luga o le ofutele o le auupega.

26. O se mea e maasiasi ai le fai atu, ae o Ausetalia na o le pau lea o le atunuu na te 'ai manu mai lona ofutau.

27. Ina ia mafai ona asiasi i matafaga uma o Ausetalia, o le a sili atu i le 27 tausaga le umi e te alu ai (pe a e asiasi i le matafaga i aso uma).

28. I Melbourne, o le tele o Eleni (vagana ai Atenai, ioe).

29. O le Matafaga Lautele Matagofie o le vaega sili lea ona ola i luga o le paneta.

30. Ma o loʻo ia te ia lava lana puseli.

31. O le mea oona o le pusa male mafai ona fasiotia se tamai taifau.

32. Faʻatonu tulaga na tupu ina ua faatoa auina atu e Ausetalia le platypus i Egelani.

Na mafaufau loloto le au Peretania na taloina e tagata o Ausetalia se iole ma se ponaivi, ma e le mafai ona latou malamalama pe aisea na latou faia ai.

33. Tusa seia oo i le 1902, o le taʻele i le matafaga i le taimi o le aso e le tusa ai ma le tulafono.

34. O le fitafita litaea Francis de Groi na faatulaga se faaaliga moni i le taimi o le tatalaina aloaia o le Bridge Bridge i Sydney.

O le taimi lava e alu ai le pailate e tipiina ma le faamaoni le lipine, na tamoe atu i luma o ia i luga o se solofanua ma tipi le lipine i lana pelu. O le mea moni, o le faaili e tatau ona nonoa se mea fou. Na ave le avetaavale i se falemaʻi psychiatric, ma mulimuli ane finauina i ... le tau o le lipine.

35. I Ausetalia, o mamoe e 3.3 taimi sili atu nai lo tagata.

36. Ina ua alu le Palemia o Harold Holt e aau i le matafaga o Cheviot. Ina ua uma lena, e leai se isi na vaai ia te ia.

37. Anamea o Ausetalia seia oʻo i le 1984 o le "Atua Save the King / Queen."

38. O le asini o le tamaʻitaʻi e foliga mai o le tino, e sili atu ona talafeagai mo le manu ona faailoga lona teritori.

39. O tagata e nonofo i Europa i Ausetalia e sili atu ona inu ava malosi nai lo sui o isi tulimanu o le lalolagi i le talafaasolopito.

40. I Ausetalia Ausetalia, o le kiona e sili atu nai lo le Suiselani.

41. I le fanau mai, o le tele o peperoo pepe e le sili atu ma le centimita.

42. Sir John Robertson, o le na avea ma Peresetene o New South Wales e lima taimi, i taeao uma na amata i le inu 0.23 lita o le fatu.

43. Kubomeduzy i Ausetalia na fasiotia ai le tele o tagata nai lo le kiona, malie ma le kalakotaila ua tuufaatasia.

44. O Tasmania e sili ona lelei le ea i le lalolagi.

45. O le ava malosi a Ausetalia e 96 lita o le pia i le tausaga.

46. ​​63% o tagata Ausetalia e mamafa tele.

47. E tusa ai ma le Faʻailoga a le Human Development, o Ausetalia e maualuga lona lua i le lalolagi.

O le fuataga e faʻavae i luga o faʻamatalaga e uiga i le faʻatusaina o le soifuaga, tupe maua, aʻoga.

48. I le 2005, na puipuia ai le Maota o le Palemene i Canberra mai le valaʻau i tagata asiasi uma "uo." O se aso mulimuli ane na siitia ai le faasaina.

49. I totonu o Ausetalia, o savali mai le itu taumatau ole ala savali e le tusa ai ma le tulafono.

50. O Ausetalia na o le pau lea o le konetineta i le lalolagi e aunoa ma se mauga tuai.

51. Sa faia faapitoa le soka a Ausetalia ina ia mafai ai e le au taaalo kiliata ona fetaui i le vaitau.

52. O tagata Kaili anamua na taʻua o le tuliina o laau, e tutusa lava ma mataupu faavae i boomerangs. I aso nei, o Kylie o se igoa lauiloa ma taatele.

53. 91% o le teritori o le atunuu ua lilofia i togalaau masani.

54. O le manumalo o tagata tafafao a Ausetalia i luga o le au a Amerika Samoa i le 31 - 0 ua avea ma faamaumauga mo le talafaasolopito atoa o matata faavaomalo.

55. E 60 nofoaga vaʻaina ua filifilia i Ausetalia.

56. I le tolu tausaga talu ai, ua aloaia aloaia Melbourne i le tolu taimi e avea ma aai sili ona fiafia.

57. Afai e te faʻafesoʻotaʻi uma sailiga o le Sydney Opera House, o le ae maua se avanoa lelei. Uma ona o le foafoaina o mea faatosina a le tusiata na musuia ai le moli.

58. I Ausetalia, e 20% o masini slotoa uma i le lalolagi o loʻo i ai.

59. Ma le afa o nei masini ua faʻapipiʻiina i New South Wales.

60. O le igoa o le tausamiga sili ona tele na faia i tausaga taʻitasi i Melbourne - Mumba - faʻaliliu mai le tele o gagana Aboriginal e pei o le "sii i luga o asini."

61. E le o se manu Ausetalia e tasi - o tagata tagatanuu moni o le konetineta o lona uiga - leai ni vevela.

62. O le faatinoga o le Sydney Orchestra na faʻaalia i le amataga o le 2000 Olimipeka o le mea moni o se tala na faia e le Melbourne Symphony Orchestra. Ioe, ioe, ua e malamalama lelei: o le lauga mamalu na pasi i le phonogram.

63. Paʻu uaina - o mea fou fou a Ausetalia.

64. Selfi, i le ala foi;)

65. Durak - o le itumalo sili ona tele i Ausetalia - e sili atu nai lo Mongolia.

66. O le tulafono faʻatulagaina o le faʻamautuina o le fusipau na faʻatagaina muamua i Vitoria i le 1970.

67. O tausaga taʻitasi i Brisbane o le Ipu a le Lalolagi i taʻaloga o le popo.

68. I le 1932, na faʻailoa mai ai e le 'autau a Ausetalia le taua i le faitau aofaʻi o tagata i Western Australia. O le mea e ofo ai, na latou leiloloa ...

69. Na fatuina Canberra i le 1908 e avea o se fetuunaiga fetuunaiga, ina ua naunau Sney ma Melbourne e avea ma laumua o le setete.

70. O le faʻatagaina o tamaitai i Melbourne ei ai le aia tatau e le tuʻuina atu tamaitai i totonu o lona fale. O le puleaina o le faalapotopotoga na manatu e mafua ona o le lelei o sui o feusuaʻiga na aumaia le le toʻa ia latou tagata asiasi.

71. I le 1992, na faʻatauina ai e le au faʻatautaia tupe taʻalo a Ausetalia toetoe o faʻapotopotoga uma o numera i totonu o le lotoa i Virginia ma manumalo ai, e 5 miliona tala na faʻaaluina i le $ 27 miliona manumalo.

72. E faigofie lava ona faʻafefete le suauʻu Eucalyptus, ma i le tulaga o le afi, e mafai ona osofaʻia e eucalyptus.

73. I le 1975, na i ai faafitauli i Ausetalia ma le malo. Na faaiu uma i le faateʻaina o le au faipule ma le faʻafouina atoatoa o le malo.

74. Na tatau ona aveeseina le Australian paʻu mai le tauvaga taʻavale i Peretania ina ua amata ona usu le "Iesu!" O le alaga tele na faalavelaveina ai le au auai.

75. E i ai tulaga na i ai nisi o tagata Ausetalia, e laʻititi ifo i luga o le opium, na amata ona tamomoe solo i fanua, ma soli i luga o latou liʻo fenumiai.

76. Na taumafai se tagata Ausetalia e faʻatau Niu Sila i le eBay.

77. I le 1940, i le vanimonimo i luga o New South Wales, na vavalalata vaalele e lua. Ae nai lo le pa'ū ma le tuʻituʻi, o le vaalele na faʻafesoʻotaʻi lelei ma taunuu saogalemu.

78. O le lipreper male e mafai ona faʻataʻitaʻiina leo o le silia ma le 20 ituaiga o manulele. Le fiafia? E mafai foi ona faʻafeoloolo e pei o se faʻatalama telefoni, chainsaw poʻo le faʻamaʻavale taavale. O le a la lau tala?

79. I le pakaga taavale o nisi faleoloa faatau ma faleaiga, musika masani e taaalo i le po. O le mea lea, o ē e ona "faʻafefe i" talavou oe fiafia e fefaʻatauaʻi iinei i le po.

80. Faʻamatalaga a Australian, Peretania ma Amerika e toetoe lava tutusa. Ae o nei faʻailoga e leai se mea e tutusa.

81. I le 1979, na pauu i Esperanza ni otaota mai le nofoaga i Skylab. Na faʻataunuʻu e le pulega o le Aai le NASA mo le $ 400.

82. Talu mai le 1979, i Ausetalia, e leai se tasi na maliu mai le vavavevave.

83. I New South Wales, o loʻo i ai se nofoaga e mu ai le koale mo le 5,5 afe tausaga.

84. Ona o le mea moni o le televise i le taimi o le faiga palota i Ausetalia na ogatasi ma le faaiuga o le mea moni ua faaalia ai le "Masterchef", e tatau ona tolopoina.

85. Sa malaga tagata suʻesuʻe Saina i Ausetalia ao leʻi leva atu Europa. Ua i ai nei i le 1400-m vaʻavaʻa ma faifaiva na o mai iinei mo kukama o le sami ma faʻatau.

86. O le uluai Europa na asiasi i Ausetalia i le 1606 o Dane Willem Jansson. I senituri na mulimuli mai, na o mai ai le tele o tagata suesue a Tenimaka iinei o le na fatuina ni faafanua ma faaigoaina le konetineta "New Holland."

87. Na taunuu Kapeteni James Cook i le talafatai i sasaʻe o Ausetalia i le 1770.

I le 1788, na toe foi atu ai Peretania i le sefulutasi vaa ina ia faia se kolisi faasalaga iinei. I ni nai aso mulimuli ane, na folau ai le Farani faatau i le talafatai o Ausetalia. Peitai, o Farani na tuai tele ona agavaa mo Astralia.