Angina - faʻasologa o taimi

I le angina, o siama pipisi, tisa, ma le lymph codes e masani lava ona tupu i siama o le streptococcal, pneumococci ma le staphylococci. O lenei faʻamaʻi ua maua i maʻi o vaitausaga eseese. O tagata mamaʻi e pipisi, o lea e taua ai le iloa le umi o le taimi o le faʻalavelave o le faʻamaʻi tiga.

O le a le angina?

E taua le manatuaina mai i le a le ituaiga angina, o lona taimi e faʻaolaina tonu e faalagolago. Faʻaseseʻese ituaiga eseese o faʻamaʻi:

  1. Catarrhal. O lenei fomu ua manatu o le sili ona tafe. O le goto e agai i luma i se talaaga o le maalili tele o le maalili. Mo lenei maʻi e faʻaalia i le faʻavavevave o le vevela o le tino ma le afaina o le lymphodes.
  2. Lacunar. E na o le 5 aso mulimuli o se faʻamaʻi. E i ai foi le faailoga tutusa e tasi o se ituaiga catarrhal. Pau lava le eseesega o le faʻapupulaina o le lanu samasama i luga o suauu.
  3. Follicular. O le umi o le maʻi e 4 aso. O le mea moni, o lenei mumū o se mea mama o le faʻaʻataʻititi o le faʻaʻi .
  4. Fiafia. O lenei maʻi o se faʻalavelave sili ona mafua ona o le le faʻaleagaina o le faaletonu. O nisi taimi e tupu ai le maʻi ma tutoatasi. O loʻo faʻaalia i le faʻaalia o se moli samasama samasama i luga o suauʻu ma vaega e lata ane ia i latou. I nisi o tulaga ogaoga, o le gasegase ogaoga e matauina ma le faaleagaina o faiʻai mulimuli.
  5. Fiafia. O lenei vāʻau o se faʻalautelega o tulaga o isi ituaiga o angina. I le faaopoopo atu i le siitia o le vevela o le tino i le 40 tikeri, o loo i ai foi le fulafula o le palate, fulafula ma le fesuisuiai o tonesils, ma isi.

E masani ona e faʻalogo e uiga i le purulent sore throat. Ae i totonu ole fomaʻi ole igoa e le tupu. O se lauiloa lenei o le igoa o le faamai, lea e aofia ai faailoga o le follicular ma le anginal deficien, lea e avea ma se foliga o le palakalafa. O le mea lea, o le taimi e faʻaolaina ai le angina purulenti o loʻo i ai i tulaga taʻitasi taʻitasi i auala eseese.

Ole taimi ole faʻalavelave ole angal streptococcal

E saʻo le malamalama o le taimi o le faʻamaʻi o se faʻamaʻi viral (faʻapea foʻi ma se maʻi e mafua mai i siama faʻamaʻi) o loʻo faʻatusalia e se vaitau taimi, o le amataina o le aʻafia lea o le maʻi ma foliga mai uluaʻi faʻamaʻi pipisi. I le averesi, o le taimi o le faʻalavelave o le faʻaʻoʻo tiga o le faʻaʻoutu e oʻo i le vaiaso. Ae o lenei faailo e fetaui, aua e faalagolago i le pathogen ma puipuiga puipui o maʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taimi o le faʻasalaga o le faʻataʻavale o le faʻataʻavale o le herpetic e mafai ona toeitiiti atoa le 2 vaiaso.

O le liua o le faʻamaʻi tiga e mafai ona tupu pe a uma ona faʻafesoʻotaʻi ma le maʻi poʻo faʻafesoʻotaʻi ma ana mea faitino. Faʻaitiitia le taimi o le pipisi i le 48, poʻo le 24 itula foʻi, ma fualaau faʻasaina e faʻamaonia mo se tagata ua pisia.