O le fiva Dengue, lea e lauiloa foi o le fiva vevela, o se vailaʻau faʻamaʻi pipisi lea e tupu i atunuu o South-East ma South Asia, Central and South America, Africa, Oceania ma le Caribbean.
Faʻaiʻuga o le fiva Dengue
O le faʻapogai o faʻamaʻi o tagata mamaʻi, manuki ma lapisi. O le siama fiva Dengue e tuʻuina atu i se tagata mai se meaola namu. E fa ituaiga o le siama o le Dengue e mafua ai le faʻamaʻi, o nei mea uma o loʻo salalau solo e namu o ituaiga o Aedes aegypti (e le masani ai - Aedes albopictus species).
O le tulaga ese o le faamai e faapea e oo lava i le tagata na mafatia muamua na mafai ona toe pisia. I lenei tulaga, o faʻataʻi faʻapipiʻi e lamatia ai le faʻalavelave ogaoga o le faʻamaʻi ma eseese faigata ogaoga - faʻamatalaga otitis, maningitis, encephalitis , ma isi.
Faailoga o le fiva Dengue
O le taimi e faʻalavelave ai le fiva Dengue e mafai mai le 3 i le 15 aso (masani 5 i le 7 aso). Faailoga o le fiva Dengue masani, faʻatasi ai ma le faʻamaʻi muamua o se tagata, e pei ona taua i lalo:
- faateleina i le vevela o le tino i le 40 ° C (i le faaiuga o le aso lona tolu o le gasegase ua paʻu le vevela, ma a mavae le 1 i le 3 aso e toe tulai mai);
- uila;
- tigā;
- tiga i maso, ponaivi, sooga;
- leai se malosi, vaivaiga;
- anorexia;
- taʻavale;
- tigā;
- mumu o mata, foliga, faai;
- foliga vaaia i luga o le tino o le vevela televave lea e salalau atu i vae ma e tumau mai le 3 i le 7 aso.
E i ai le tele o fesuisuiaʻi ma le fiva Dengue:
- petechial - faʻamaʻi toto;
- mūmū-pei - mumuina o le paʻu ma le foliga mai o laulaau le tele o fatu o le millet;
- urticarum - faʻaleleia o paʻu piniki piniki piniki, maualuga i luga o le paʻu o le paʻu.
Dengue maʻi fiva
O le fiva o le Dengue o le tino o le tino o se maʻi mataga o le faamai, lea e atiina ae ai faʻamaʻi pipisi o se tagata e iai ituaiga eseese o le siama. I le avea ai o se tulafono, o lenei faʻamaʻi e na o tagata o loʻo nonofo ai. O loʻo i ai faʻamatalaga nei:
- faateleina le vevela o le tino i le 40 ° C;
- faaitiitia o le toto maualuga, faateleina le fatu fatu;
- taoto, vomia o le toto;
- tiga o le tino;
- anorexia;
- tale;
- faʻatele le tele o gasegase;
- vetechial fash;
- pallo o le paʻu;
- malosi, gasegase o le gastrointestinal.
Togafitiga o le fiva Dengue
O tagata mamaʻi e manaʻomia le falemaʻi i totonu o le falemaʻi, lea o le a puipuia ai le atinaʻeina o faʻalavelave poo le faailoaina i latou i le amataga.
Togafitiga o le tulaga masani o le faʻamaʻi - faʻasao ma le faʻaaogaina o fualaau nei:
- faʻamaʻi;
- antihistamini;
- vitamini (C, K, B).
O tagata mamaʻi ua faʻaalia le filemu atoatoa, momoe, ma le tele o inu - sili atu i le 2 lita o le vai i le aso. I le faaopoopo atu i le vai, e fautuaina e faʻaaoga le suāsusu ma suamalie fou.
A oʻo ina foliga mai o le fiva o le Dengue e mafai ona matelaina:
- faʻasolosolo togafitiga;
- okesene;
- folasia o plasma ma plasma sui;
- glucocorticoids;
- Faiaʻoga (o lona uiga o le faʻapupulaina o le toto coagulability).
O le tele o tagata na aʻafia i le fiva Dengue, ma le taimi talafeagai ma le atoatoa o togafitiga e toe faʻaleleia ile lua vaiaso.
Puipuia o le fiva dengue
I le taimi nei, e leai se tui i le fiva Dengue. O le mea lea, na pau le ala e puipuia ai faʻamaʻi
Mo le puipuia o maʻi pipisi ma maʻi mulimuli ane, o fautuaga nei e puipuia e fautuaina:
- tagata faʻatau;
- tagata faʻamalosi;
- fofusi puipuiga o upega;
- telelava lalelei.
E le gata i lea, aua le faatagaina le i ai o pusa vai vailavai, lea e mafai ai e namu ona fafaga ni meaʻai.