Eduardo Avaroa National Park


"E na o le lua mea o le a tatou faanoanoa ai i luga o lo tatou oti - o le tagata e pele ma faimalaga laitiiti!" - O le ala lenei o le upusii lauiloa a le tusitala Amerika atamai o le 19 seneturi Mark Sound. Ae, o le mea moni, o se faigamalaga i se lalolagi fou le iloa e mafai ona suia ai le olaga o se tagata, faʻateleina ma sili atu le malamalama. Afai e te le fiafia i le aso malolo faigaluega, ma oe taumafai e sui, alu i Polivia - o se atunuu ofoofogia i Amerika i Saute, i le mea moni o tulimanu uma o se tafaoga maimoa. Ma matou fautuaina e amata lau malaga mai se tasi o nofoaga sili ona matagofie i le itulagi - Eduardo Abaroa National Park Andean Fauna National Reserve.

E sili atu i le paka

O Eduardo Avaroa Park na faavaeina i le 1973 i le itumalo o Sur Lipes, lea e aofia i le matagaluega a Potosi . O loʻo i le itu i sauté sisifo o Bolivia, o lenei fanua faʻapitoa o se tasi lea o mea sili ona asiasi mai i le atunuʻu. I luga o le eria o le 715 hectares o loʻo i ai ni volcanoes maoaʻe ma suauu, lanu lanu ma mauga e le mafai ona maua, e asia i tausaga taʻitasi e le fiasefulu afe o tafaoga mai le lalolagi atoa.

O le igoa na tuuina atu i le paka e le o se mea faafuasei: e mitamita ai le igoa o Colonel Eduardo Avaroa Hidalgo - o se tasi o tagata autu o le Taua Lona Lua a le Pasefika i le 1879-1883.

Ae o le tau, o le mea lea, e pei o le tele o mauga maualuga o Bolivia, o le tau vevela iinei e pau i le vaitaimi mai ia Me ia Aokuso. O nei masina e teu ai le vevela maualalo, ae o le averesi taʻitasi o le ea i le ea e 3 ° C.

Faʻafanua o le Eduardo Avaroa National Park

O mea taua o Avaroa Park, o le mea moni, o mauga ma vaituloto. Lisi uma mea faitino o le faʻaagaaga e sili atu ona faigata, o le sili ona fiafia i tagata tafafao maimoa e mafua mai ile volcanoes Putana (5890 mita) ma le Likankabur (5920 mita). I totonu o le vai, o le laʻau o le laguna Laguna Verde , e lauiloa i le lanu lanumeamata o le vai, ma le Vaituloto o Laguna-Blanca (le lanu paʻepaʻe) latalata i ai, faapea foi ma le lauiloa laugatasi Laʻau Colorado , lea ua avea ma nofoaga mo ituaiga o manulele e 40.

O le isi nofoaga lauiloa mo tagata faimalaga o le toafa o Syloli ma le tamai maa na fausia ai le Arbol de Piedra o loʻo i lona teritori. O se tasi lea o vaaiga sili ona matagofie ma le masani ai a le Eduardo Avaroa National Park, lea na avea ma se faailoga i se isi itu. O le mea lenei e tele lava ina maua i ata o tagata asiasi asiasi.

Flora ma fauna

O le taua tele o le mea ofoofogia ma meaola a le paka. O le fanua faʻapitoa o le fale lea i le sili atu ma le 10 ituaiga eseese o meaola, mea niniʻi ma iʻa. E le gata i lea, o le paka o Eduardo Avaroa e aina i le tusa ma le 80 ituaiga o manulele, e aofia ai fugalaau lanu piniki, pato, falcons, mountain-steppe tinam ma le isese. I luga o le teritori o le faʻaagaaga e ola foi i mammals: pumas, alope o Andes, alpacas, vicuñas ma le tele o isi. isi

O Flora i lenei itulagi o loʻo faʻatusalia e le tele o ituaiga o laau ma togalaau alpine tropical. O se vaega tāua i le olaga o le paka a le atunuʻu o loʻo taʻaloina e se talatala: o laulaau o lenei laau ua lilo i le solo, lea e mafai ai e tagata atunuʻu i le lotoifale ona faʻaaogaina e avea ma fafie mo le vevela ma le kuka.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

E mafai ona e alu i le paka mai le aai o Uyun ma le faʻatulagaina o se malaga muamua pe afai e te manaʻo e malaga faʻatasi e ala i le lisiina o se taavale. E ui lava i le mamao tele (o le aai ma le fanua faʻavae ua vaevaeina le faitau selau o kilomita), e toatele tagata tafafao maimoa o loʻo o mai iinei e toe maua ni mea ofoofogia e manatua mo le olaga.